-

Tata, tata!

velik?

umiljato će sinčić ocu koji je čitao novine. Otac nervozno promrmlja: Što sad hoćeš?

Hoću li i ja morati čitati novine kad budem

-

Naravno!

-

A zašto?

Hm, zašto? Što zašto?

Zašto moram čitati novine kad budem

-

velik?

Pa, odrasli čitaju novine. Da bi bili u tijeku zbivanja.

-

Tata, što to znači u tijeku zbivanja?

To ti je nešto kao... Kao.. Orijentirati se. Razumiješ?

-

Ne, ne razumijem.

Onda ćemo o tome drugi put. Sad me pusti da čitam novine.

-

Tata, a zašto ti ne možeš razgovarati sa mnom kad čitaš novine?

– uporan je dječak.

Zato jer me to smeta. Pričanje mi uvijek smeta. Zapamti, uvijek treba govoriti što manje.

Ali, naša učiteljica jako puno govori!

-

Učiteljica smije govoriti. Djeca trebaju šutjeti.

-

Ali, tata, kad cijeli sat šutim učiteljica se ljuti na mene!

Nastaviš li me zapitkivati završit ću u

-

ludnici.

Moraš li tamo čitati novine, tata?

-

Ma koje novine! Tamo nema novina!

-

O, lijepo! Tamo ću te onda posjećivati i moći ću u miru s tobom razgovarati, a da ti ne smetam!

www.nadbiskupija-split.com/katehetski