Transcript Obrazovanje školskih knjižničara jučer, danas i sutra

OBRAZOVANJE
ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA
JUČER, DANAS I SUTRA
OKRUGLI STOL
ŠKOLSKA KNJIŽNICA
zakonski okviri djelatnosti
Mira Zovko, prof.
viša stručna savjetnica
za školske knjižnice
Zagreb, 19. listopada 2012.
Uloga školske knjižnice u sklopu
vizije suvremene škole
Dva procesa vidno utječu na sva područja
današnjice
 znanje sve brže zastarijeva
 znanje se sve više udvostručava.
Stoga učenje postaje cjeloživotno, a
razvijanje informacijske sposobnosti i
kritičkog mišljenja započinje te se
zatim permanentno ostvaruje u školskim
knjižnicama.
Školska knjižnica –
izvor informacija i znanja
Suvremena školska knjižnica je
intelektualno, informacijsko i kulturno
središte škole koje osim toga njeguje i
vrednuje odgojno-obrazovnu komponentu
koja utječe na cjelokupni razvoj učenika.
Školska knjižnica –
izvorište za stvaralaštvo učenika i učitelja




Istodobno namijenjena učenicima, učiteljima,
stručnim suradnicima i roditeljima, školska je
knjižnica:
izvor informacija i znanja,
potpora nastavnim i izvannastavnim aktivnostima
škole,
mjesto okupljanja i provođenja slobodnog
vremena,
te postaje bitan čimbenik za osuvremenjivanje
odgojno-obrazovnog procesa.
Školska knjižnica –
izvorište za stvaralaštvo učenika i učitelja
Kao integralni dio škole, zadaća školske
knjižnice je da svaki učenik uspije na
najbolji način:
potičući metode djelotvornog
poučavanje,
usvajanjem novog znanja i
umijeća.
Školski knjižničar



Nositelj djelatnosti školske knjižnice školski
je knjižničar od kojeg se očekuje:
profesionalni pristup u komunikaciji i radu,
sposobnost razumijevanja korisničkih
potreba te
informacijske vještine i znanje o
svrhovitosti i kvalitetnoj uporabi
informacija.
Zakon o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi
(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12)


Školska ustanova ima knjižnicu.
Djelatnost knjižnice sastavni je dio
obrazovnog procesa u kojem se stručnoknjižnična djelatnost obavlja u manjem
opsegu ili uobičajeno i služi za ostvarivanje
obrazovnog procesa.
Knjižnica mora udovoljavati uvjetima koji
su propisani standardima.
Zakon o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi
(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12)


Stručni suradnici u školskoj ustanovi su:
pedagog, psiholog, knjižničar …
Stručni suradnici obavljaju neposredan
odgojno-obrazovni rad s učenicima te
stručno razvojne i koordinacijske poslove.
Zakon o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi
(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12)
Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa
 Poslove stručnog suradnika može obavljati
osoba koja je završila diplomski sveučilišni
studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške
kompetencije.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi
(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12)

Radni odnos na poslovima stručnog
suradnika
- uz stjecanje pedagoških kompetencija i
polaganje stručnog ispita u roku od dvije
godine od dana zasnivanja radnoga
odnosa.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj
i srednjoj školi
(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12)


Tjedna norma neposrednog odgojnoobrazovnog rada stručnog suradnika je 25
sati.
Tjedne radne obveze učitelja i stručnih
suradnika propisuje ministar.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi
(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12)
Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i
ravnatelji školske ustanove imaju pravo i
obvezu trajno se stručno osposobljavati i
usavršavati.
Zakon o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi
(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12)
FINANCIRANJE ŠKOLSKIH USTANOVA
 U državnom proračunu osiguravaju se
sredstva i za sufinanciranje:
- opremanja školskih knjižnica obveznom
lektirom,
- programa od zajedničkog interesa za
odgojno-obrazovnu djelatnost (…stručnopedagoški časopisi, stručne knjige …)
Zakon o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi
(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12
FINANCIRANJE ŠKOLSKIH USTANOVA
 U proračunu jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave mogu se osigurati i
sredstva za sufinanciranje, između ostaloga i za:
- opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom,
- programa od zajedničkog interesa za djelatnost
školstva (…stručno-pedagoški časopisi, stručne
knjige …)
Zakon o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi
(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12
FINANCIRANJE ŠKOLSKIH USTANOVA

U proračunu jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva
za financiranje škola čiji je osnivač Republika
Hrvatska ili jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, i to za:
- rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju
školskog prostora te opremanje školskih ustanova
prema standardima i normativima koje propisuje
ministar, a u skladu s državnim pedagoškim
standardom.
Zakon o knjižnicama
(Narodne novine, broj 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09)
Propisuje:
 vrstu knjižnica prema namjeni i sadržaju
knjižničnog fonda (…školska)
 da Standard za školske knjižnice na prijedlog
HKV-a propisuje ministar nadležan za
obrazovanje.
Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje
(Narodne novine, broj 85/06)
Propisuje:
 obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova
u odgoju i obrazovanju
 sudjeluje u praćenju, unapređivanju i
razvoju odgoja i obrazovanja
 obavljanje stručno-pedagoškog nadzora
izravnim uvidom u odgojno-obrazovni rad
ustanove, rad odgojno-obrazovnih radnika
te rad ravnatelja.
Državni pedagoški standard osnovnoškolskog
sustava odgoja i obrazovanja
(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10)
Državnim pedagoškim standardom
osnovnoškolskog sustava odgoja i
obrazovanja u RH utvrđuju se minimalni
infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti
za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i
podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj
osnovnog školstva na čitavom području
Republike Hrvatske.
Državni pedagoški standard osnovnoškolskog
sustava odgoja i obrazovanja
(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10)
Stručni suradnici
potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne
škole su: pedagog, psiholog, stručnjak
edukacijsko-rehabilitacijskog profila,
knjižničar i zdravstveni radnik.
Državni pedagoški standard osnovnoškolskog
sustava odgoja i obrazovanja
(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10)



Svaka redovita osnovna škola koja ima do 180
učenika zapošljava dva stručna suradnika od
kojih jedan mora biti pedagog.
Osnovna škola koja ima više od 180, a manje od
500 učenika zapošljava 3 stručna suradnika.
Škola koja ima više od 500 učenika zapošljava 4
stručna suradnika.
* Koeficijent izvodljivosti standarda “3”, do
kraja 2017. godine.
Državni pedagoški standard osnovnoškolskog
sustava odgoja i obrazovanja
(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10)
Veličina prostora knjižnice ovisi o broju
učenika, odnosno broju razrednih odjela.
* Koeficijent izvodljivosti standarda “0”,
odmah (dogradnja i rekonstrukcija
postojeće škole).
* Koeficijent izvodljivosti standarda “3”,
do kraja 2017. godine (nove škole).
* Koeficijent izvodljivosti standarda “4”,
do kraja 2022. godine (za sve škole u RH).
Državni pedagoški standard srednjoškolskog
sustava odgoja i obrazovanja
(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10)
Državnim pedagoškim standardom
srednjoškolskog sustava odgoja i
obrazovanja utvrđuju se mjerila za
materijalne, financijske, kadrovske i druge
uvjete nužne za ostvarivanje odgojnoobrazovne djelatnosti i podjednaki razvoj
sustava srednjeg školstva na čitavom
području Republike Hrvatske.
Državni pedagoški standard srednjoškolskog
sustava odgoja i obrazovanja
(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10)
Stručni suradnici
u srednjoj školi su: pedagog, psiholog,
knjižničar i stručnjak edukacijskorehabilitacijskog profila.
Državni pedagoški standard srednjoškolskog
sustava odgoja i obrazovanja
(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10)



Škola do 180 učenika zapošljava dva stručna
suradnika od kojih jedan mora biti pedagog.
Škola s više od 180, a manje od 500 učenika
zapošljava 3 stručna suradnika sukladno vrstama
i opsegu programa koji izvodi.
Škola s više od 500 učenika zapošljava 4 stručna
suradnika po istom kriteriju odabira profila
stručnog suradnika.
* Koeficijent izvodljivosti standarda “0”,
odmah.
Državni pedagoški standard srednjoškolskog
sustava odgoja i obrazovanja
(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10)
Veličina prostora knjižnice ovisi o broju
učenika odnosno broju razrednih odjela.
* Koeficijent izvodljivosti standarda “3”,
do kraja 2017. godine (nove škole).
* Koeficijent izvodljivosti standarda “4”,
do kraja 2022. godine (dogradnja i
rekonstrukcija postojeće škole).
Državni pedagoški standard srednjoškolskog
sustava odgoja i obrazovanja
(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10)
Učenički dom
Dom zapošljava stručne suradnike:
knjižničara i informatičara.
* Koeficijent izvodljivosti standarda “0”,
odmah.
Državni pedagoški standard srednjoškolskog
sustava odgoja i obrazovanja
(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10)
Veličina prostora knjižnice i čitaonice u
učeničkom domu ovisi o broju učenika.
* Koeficijent izvodljivosti standarda
“0”, odmah (novi domovi).
* Koeficijent izvodljivosti standarda
“4”, do kraja 2022. godine (dogradnja i
rekonstrukcija postojećih domova).
Standard za školske knjižnice
(Narodne novine, broj 34/00)
određuju minimalne uvjete koji se odnose na:
 knjižničnu građu,
 knjižnično osoblje,
 prostor i
 opremu za obavljanje djelatnosti školskih
knjižnica.
Nastavni plan i program
za osnovnu školu
(Narodne novine, broj 102/06)


Suvremena školska knjižnica informacijsko
je, medijsko i komunikacijsko središte
škole.
ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u
školskoj knjižnici
realizacija sadržaja programa čitalačke
pismenosti i knjižnično-informacijskoga
područja školske knjižnice.
Suvremena djelatnost knjižnice usmjerena je
na informacijsku pismenost i poticanje čitanja.


U današnjem društvu informacijska
pismenost je jedna od važnih sastavnica
čovjekove pismenosti uopće.
Školska knjižnica je mjesto gdje se učenik
uvodi u svijet knjige i čitanja.
Informacijska pismenost 

uključuje razumijevanje i uporabu informacija,
ne samo iz klasičnih izvora znanja, nego i onih
posredovanih suvremenom tehnologijom.
Upravo na taj način školska knjižnica dobiva veću
ulogu jer poučava učenike samostalnom
projektno-istraživačkom radu, potiče ih na
stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju,
selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija.
Poticanje čitanja



Tehnika čitanja i razumijevanje pročitanog
postaju bitan preduvjet uspješnog procesa
cjelokupnoga školskog učenja.
Zadaća je knjižničara stvoriti od učenika
čitatelja koji će s oduševljenjem i radošću
osjetiti književno djelo.
Čitanjem učenik otkriva raznoliki svijet
literature.
Provedbeni propisi

Provedbenim propisima pobliže se uređuje
ova djelatnost s obzirom na stručnu
spremu, normu rada itd., a time se
reguliraju prava i obveze, uvjeti i način
provedbe te ostalo.
Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja
stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
(Narodne novine, broj 28/11)
TEMELJNA STRUČNA ZVANJA
Čl. 2.
Uvjeti i način stjecanja temeljnih stručnih
zvanja su:
1. za zvanje pomoćnog knjižničara
2. za zvanje knjižničara
3. za zvanje diplomiranog knjižničara
Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja
stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
(Narodne novine, broj 28/11)
Za zvanje diplomiranog knjižničara:
- završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
specijalistički diplomski stručni studij iz polja
informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje
60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja,
odnosno
studij knjižničarskog usmjerenja kojim je stečena visoka stručna
sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na
snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,
ili
Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja
stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
(Narodne novine, broj 28/11)
- završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
specijalistički diplomski stručni studij, odnosno
studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima
koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 30 ECTS
bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od 3
godine od dana zapošljavanja, te
- položen stručni ispit za diplomiranoga knjižničara.
Zaključak


U školskim knjižnicama učenici su korisnici
koji osim stručne i odgojno-obrazovne
djelatnosti koriste i stječu temelje za
vrednovanje kvalitete knjižnične usluge.
Školski knjižničar kao nositelj djelatnosti
školske knjižnice prati utjecaj knjižničnih
usluga i fondova u ishodima učenja, koji se
očituju u postizanju konačnoga uspjeha
učenika.
Hvala na pozornosti!
*