Transcript Link - Prezentacije.org

HRVATSKI NARODNI
PREPOROD
(1835.-1848.)
PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE
MISLI PREPORODITELJA
•
•
•
•
•
•
•
•
LJUDEVIT GAJ
središnja ličnost preporoda
školovao se u Grazu i Pešti
1830.g. objavio prvi hrvatski pravopis- Kratka osnova horvatskoslavenskoga pravopisanja
predlaže štokavsko narječje za jedinsteveni narodni jezik
zauzima se za novi način pisanja: č,ć, š, ž (gajica)
1832.piše pjesmu Horvatov sloga i zjedinjenje (“Još Horvatska ni
propala”)-himna preporoda
budnice
PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE
MISLI PREPORODITELJA
• od 1832. Gaj sve češće boravi u Zagrebu-surađuje sa budućim
preporoditeljima (Dragutin Raovac, Vjekoslav Babukić, Pavao
Štoos, Ljudevit Vukotinović, Ivan Derkos...)→jezgra preporodaILIRCI-Ilirski pokret
• 1832. Ivan Derkos- Genij domovine nad sinovima svojim koji
spavaju
• kulturni program preporoda
• predleže strandardiziranje jezika stapanjem svih narječja
• zalaže se za podizanje nacionalne svijesti
PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE
MISLI PREPORODITELJA
•
•
•
•
•
•
•
•
JANKO DRAŠKOVIĆ
plemićkog porijekla
u mladosti se posvetio vojnoj karijeri
1832. u Karlovcu tiska Disertaciju na
štokavskom narječju
politički program preporoda→stvaranje
“Velike Ilirije” (hrvatske i slovenske zemlje
, Bosna)
štokavština
gospodarske i društvene reforme
1838. potiče rad Ilirske čitaonice
NOVINE HORVATZKE I DANICZA
• siječanj 1835. Gaj izdaje prve
novine na hrvatskom jezikuNovine horvatzke i tjedni
književni prilog Danicza
• izlaze po uzoru na novine na
njemačkom jeziku Agramer
politische Zeitung s prilogom Luna
• mogle su samo prenositi vijesti iz
bečkih i drugih novina
• 600 pretplatnika
NOVINE HORVATZKE I DANICZA
• 14.3.1835. A Mihanović objavio
pjesmu Horvatska domovina
• 1846. uglazbio Josip Runjanin
• 1891. proglašena hrvatskom
himnom”Lijapa naša domovino”
• 1836. novine mijenjaju ime u
Ilirske narodne novine, a Danica
postaje Danica Ilirska
• 1848. prestaje izlaziti Danica
• novine su rabile Gajev pravopis i
štokavsko narječje
KULTURNO STVARALAŠTVO U DOBA
PREPORODA
• osnivaju se brojne knjižnice i čitaonice (prva:1838. u
Varaždinu)-žarišta preporodne misli
• 1842. osniva se Matica ilirska –društvo za izdavanje knjiga na
hrvatskom jeziku
• prvi predsjednik Janko Drašković
• od 1874.-Matica hrvatska
• prva tiskana knjiga Osman Ivana Gundulića
• 1842. S. Vraz izdaje časopis Kolo
GODINA
AUTOR
DJELO
ZNAČAJ
1838.
D. Demeter
Dramatička
pokušenija
prevodi strane drame na
hrvatski jezik
1839.
I.K.Sakcinski
Juran i Sofija
prva hrvatska drama pisana
novim standardom
1840..
S. Vraz
Đulabije
budnicama uspostavlja ljubav
kao istinsku inspiraciju
1842.
D. Demeter
Grobničko polje
poema s povijesnom
tematikom
1842.
D. Rakovec
Mali katekizam za
velike ljude
traži upotrbu narodnog
jezika, očuvanje municipalnih
prava
1842.
Lj. Vukotinović
Ilirizam i kroatizam
ilirizam veže uz kulturnu
djelatnost, a kroatizam uz
političku
1846.
V. Lisinski
Ljubav i zloba
Prva hrvatska opera
1846.
I. Mažuranić
Smrt Smail-age
Čengića
Najveće književno ostvarenja
hrvatskog narodnog
preporoda
PRVE POLITIČKE STRANKE-”SRPANJSKE
ŽRTVE”
HORVATSKO-VUGERSKA
STRANKA
• uska povezanost s Ugarskom
• mađaroni
• odbijaju štokavštinu u korist
kajkavštine
• okuplja uglavnom plemstvo
ILIRSKA STRANKA
• program ujedinjenja hrvatskih
zemalja i kulturnog zbližavanja
Južnih Slavena
• geslo:”Da Bog poživi
konstituciju Ugarsku,
Kraljevinu Hrvatsku i
narodnost ilirsku!”
PRVE POLITIČKE STRANKE-”SRPANJSKE
ŽRTVE”
•
•
•
•
siječanj 1843.-car zabranio uporabu ilirskog imena i znakovlja
Ilirska stranka→Narodna stranka
Ilirske narodne novine→Narodne novine
1845.ponovno dopušteno korištrnje ilirskog imena u
književnosti
• 29.7.1845.-”Srpanjske žrtve”-obračun između vojske i
narodnjaka-prve žrtve političkih sukoba
HRVATSKI SABOR I HRVATSKI JEZIK
• 1840. hrvatski sabor zatražio od vladara da se na zagrebačkoj
Akdemiji uvede katedra hrvatskog jezika i da se hrvatski jezik
uvede u gimnazije
• 2. 5.1843. Ivan Kukuljević Sakcinski-prvi govor na
hrvatskom jeziku, traži uvođenje hrvatskog jezika kao
službenog-ostavio snažan dojam na prisutne, no prijedlog nije
podržan
• 1843. otvorena katedra za hrvatski jezik
• 1847. zasjedanje Hrvatskog sabora:
• hrvatski jezik postaje službeni jezik u Hrvatskoj
• posljednje zasjedanje sabora kao staleške feudalne institucije