Transcript DOPREPORODNO DOBA (1815.-1835.)

DOPREPORODNO DOBA
(1815.-1835.)
POLITIČKA PODIJELJENOST HRVATSKE UOČI
PREPORODA
• Hrvatska podijeljena na nekoliko političkih cjelina:Kraljvina
Dalmacija, Hrvatska i Slavonija
• Civilna(banska Hrvatska) i Slavonija-”Zemlje krune sv. Stjepana”
-određen oblik samostalnosti
• Hrvatsko-slavonska Vojna krajina- Dvorsko ratno vijeće u Beču
• Prekosavska Hrvatska-Kraljevina Ilirija 1816.
-1822.priključena banskoj(civilnoj) Hrvatskoj
• Banska krajina-Dvorsko ratno vijeće u Beču
• Dalmacija i Istra-posebne austrijske pokrajine
• Riječki kotar-tzv.ugarsko primorje
• Međimurje i Baranja-dijelovi ugarskih županija
GOSPODARSKI I DRUŠTVENI RAZVOJ U
HRVATSKOJ I SLAVONIJI
• gospodarska središta : Zagreb, Varaždin, Osijek, Karlovac, Koprivnica,
Rijeka, Senj
• osnovna gospodarska djelatnost-poljodjelstvo;autarhična proizvodnja
• razvijena trgovina (žito, sol, stoka, drvo) i obrt
• početak 19.st.-otvaranje prvih industrijskih pogona:
• 1817.g.-Đ. Garvrilović-radionica za proizvodnju mesa i mesnih
prerađevina
• 1821.g.- Andrija Ljudevit Adamić-manufaktura papira→1835.prvi
parni stroj
• 1824. proizvodnja hrastovih dužica
• otvaranje pivovara: 1817.-Zagreb, 1854.- Karlovac
• 1826.-tvornica ulja u Osijeku
• 1843.-Savsko-kupsko parobrodsko društvo (“Sloga”)
• 1846.-prva hrvatska štedionica
GOSPODARSTVO I DRUŠTVO U HRVATSKOSLAVONSKOJ VOJNOJ KRAJINI
• obrt i trgovina-nerazvijeni
• glavna gospodarska
djelatnost:poljoprivreda(nedovoljno
razvijena)
• KRAJIŠNICI-seljaci i vojnici, nosioci
patrijarhalnih obitelji
• obrađuju zemlju pod uvjetom da obavljaju
vojnu službu
• podliježu strogim vojnim propisima
• Opterećeni tlakom
• Vlasnik zemlje je car, oni su samo korisnici
• 1807. Krajiški temeljni zakoni-uređeni
odnosi među zadrugama
BISKUP VRHOVAC I NJEGOVA DJELATNOST
• MAKSIMILIJAN VRHOVAC
• zagrebački biskup i banski namjesnik
• preteča narodnog preporoda-potiče
kulturno -prosvjetnu djelatnost
• 1794.otvara tiskaru u Zagrebu iz koje
izlazi prva ekonomska studija Temelj
žitne trgovine Josipa Šipuša(1796.g.)
• 1804.-sudjeluje u osnivanju dioničkog
društva koje počinje graditi Lujzijanu
• 1813.-svećenicima uputio poziv da
sakupljaju narodnu baštinu
• 1819.-utemeljitelji donator
Akademijine knjižnice (NSK)
BISKUP VRHOVAC I NJEGOVA DJELATNOST
• osnovao zagrebački park
Maksimir
• zalaže se za sjedinjenje
Dalmacije sa Hrvatskom i
uvođenje “ilirskog “ jezika
• organizirao obranu Hrvatske u
vrijeme Napoeonovih ratova
• humanitarna djelatnost
• na saboru u Požunu protivi se
mađarskoj prevlasti i
nametanju mađarskog jezika
IZMEĐU AUSTRIJSKOG APSOLUTIZMA I
UGARSKOG HEGEMONIZMA
• carFranjo I. (1792.-1835.)
• apsolutizam
• Hrvatske zemlje izložene:austrijskom apsolutizmu
•
ugarskom hegemonizmu-nastoje skršiti
hrvatsku plemićku autonomiju i uvesti mađarski kao službeni jezik
• 1825.g car saziva sabor u Požunu i Hrvatski sabor u
Zagrebu→hrvatski predstavnici se protive mađarskim težnjama
(Vrhovac)
• 1827.g. Hrvatski sabor prihvaća odluku da se mađarski uvede u
škole kao obavezan predmet
• Car nije potvrđivao odluke Požunskog i Hrvatskog sabora koje bi
ugrožavale jedinstvo Monarhije
IZMEĐU AUSTRIJSKOG APSOLUTIZMA I
UGARSKOG HEGEMONIZMA
• 1830.g kraljevski protonotor Josip Kušević tiska knjižicu Iura
municipalia Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae
• objašnjava hrvatsko-ugrasku državnopravnu povezanost kao
posljedicu ugovora između hrvatskog plemstva i ugraskog vladara
• potrkijepio je popisom posebnih(municipalnih prava) do 1790.g.
JEZIČNE PRILIKE PRIJE PREPORODA
• ne postoji jedinstven književni jezik, tri narječja:kajkavsko, štokavsko
i čakavsko
• izgovor:ikavski, ijekavski ili ekavski
• nema jedinstvenog pravopisa
• hrvatski jezik nije priznat kao službeni
• pojedini pisci se počinju zalagati za jezično jedinstvo: Josip Šipuš
1796.-radi lakšeg poslovanja
• 1815. Antun Mihanović :Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu
domorodnom jeziku-naglašava potrebu da svaki narod u javne
poslove treba uvesti narodni jezik
• 1814. Antun Nagy-pokreće novine “Slavonski i horvacki phoenix”zalaže se za štokavštinu
• Tomo Mikloušić-kajkavsko narječje
• ugarsko plemstvo želi uvesti mađarski kao službeni jezik u Hravtsku
• Hrvati brane latinski, ali zauzimaju se i za hrvatski jezik
• 1831. Pavao Štoos: Kip domovine vu početku leta...
DOPREPORODNO DOBA( 1815.-1835.)
• razdoblje hrvatske povijesti (1815.-1835.)obilježeno nastojanjima javnih
djelatnika da očuvaju hrvatsku samostalnost u sklopu Ugarske i probude
nacionalnu svijest
• Hrvatske zemlje razjedinjene:
• Civilna(banska Hrvatska) i Slavonija-”Zemlje krune sv. Stjepana”
-određen oblik samostalnosti
• Hrvatsko-slavonska Vojna krajina- Dvorsko ratno vijeće u Beču
• Prekosavska Hrvatska-Kraljevina Ilirija 1816.
-1822.priključena banskoj(civilnoj) Hrvatskoj
• Banska krajina-Dvorsko ratno vijeće u Beču
• Dalmacija i Istra-posebne austrijske pokrajine
• Riječki kotar-tzv.ugarsko primorje
• Međimurje i Baranja-dijelovi ugarskih županija
• CILJ HRVATSKI POLITIČARA:ujedinjenje hrvatskih zemalja
• ZAPREKE:bečki apsolutizam i ugarski hegemonizam, nacionalna
neosvještenost
DOPREPORODNO DOBA( 1815.-1835.)
• MAKSIMILIJAN VRHOVAC
• preteča narodnog preporoda-potiče kulturno -prosvjetnu djelatnost
• na saboru u Požunu protivi se mađarskoj prevlasti i nametanju
mađarskog jezika
• 20-ih i 30-ih god.19.st intenzivira se preporodna djelatnost
djelovanjem mladog naraštaja(Šipuš, Mihanović, Štoos, Gaj)
• 1830.Josip Kušević -Iura municipalia...