germanizmi u hrvatskom jeziku
Download
Report
Transcript germanizmi u hrvatskom jeziku
GERMANIZMI
U
HRVATSKOM
JEZIKU
HRVATSKI JEZIK
U tebi sam vijek svoj proživio,
Drevni i lijepi jeziče Hrvata;
Rođen na morskom pragu tvojih vrata,
Polako sam te, uz trud, osvojio.
Povede ti me i gdje nisam bio.
Na vrhu gore i na kraju gata,
U kolibici, u kući od zlata
Svuda je meni glas tvoj žuborio.
Htio sam biti glazbalo na kome
Zvuče ko žice, mirišu ko cvijeće
Rojevi riječi u govoru tvome.
Pa, uzdignut nad zipkom i nad grobom,
Da u tebi dišem i da živim s tobom,
I onda kad me više biti neće.
Vladimir Nazor, 1942
ROLE NA NOGE …
'Jučer
sam obula role na noge, stavila ruksak
na leđa ,šnalu u kosu i s kiflom u rukama uz
muziku pošla kod frendice.
Iako je razumijemo, ne znači da je ova
rečenica potpuno ispravna. Napad tuđica
na standardni jezik svakodnevan je, a neke su
njemačke riječi već postale gotovo hrvatske. S
pravom se pitamo u kakvom je stanju naš
jezik? 'Hrvatski jezik je danas u delikatnoj
poziciji. Premda Ustav kaže da se u
Hrvatskoj govori hrvatskim jezikom u svijetu
je situacija drugačija i tamo su ostali tragovi
nekih bivših vremena.
Jezik je živa materija, kažu jezikoslovci. Ne čudi
stoga što smo u svakodnevni razgovor olako
prigrlili role,ruksak,šnalu,kiflu ,muziku, i
slično. Tuđice su najčešće prisutne na estradi, a
kod informatičkih se izraza gotovo uvijek
upotrebljavaju .
JOŠ MALO ZANIMLJIVOSTI
Germanizmi su, zbog političkih i prostornih dodira s
hrvatskim jezikom, postali dio hrvatskoga jezika. Neki
germanizmi, primjerice ''šminka'', dio su standardnog
jezika jer za njih nemamo odgovarajuće zamjene, a
neki su prilično česti, primjerice ''cigla'', ali za njih
imamo hrvatske zamjene (''opeka'').
GERMANIZMI
kelner= Kellner
=KONOBAR
kifla= Der Kipfel
= VRSTA
PECIVA
Muzika
=
= Musik
GLAZBA
Kofer
/kufer =der
Koffer
=KOVČEG
Lojtre=die
Leitre =
LJESTVE
Paradajz
=paradejser
= RAJČICA
Šaraf
= die Schraube
=VIJAK
Šnala
= Schnalle
= KOPČA
Rolati
se = rollen
=KOTURATI SE
Ruksak = Der Rucksack
= NAPRTNJAČA
Jezik treba svakodnevno učiti. A štititi ga moramo sami
kontrolirajući sebe. Velika bi opasnost za jezik mogla postati i
unija kojoj je Hrvatska sve bliže. A iako je ustavom propisano
da je u Republici Hrvatskoj službeni jezik hrvatski, možda i
Zakon o hrvatskom jeziku, smatraju jezikoslovci, ne bi bio
višak.
GERMANIZMI SU POSUĐENICE I
USVOJENICE U HRVATSKOM JEZIKU
KOJE POTJEČU IZ NJEMAČKOG
JEZIKA .
U hrvatskome jeziku broj germanizama
je velik, procjenjuje se na najmanje 2.000
PREVEDENICE
U germanizme se ubrajaju i neki izrazi
doslovno prevedeni s njemačkog, a koji se
danas vrlo često koriste umjesto standardnih
hrvatskih konstrukcija, što je pogrešno:
jučer navečer (gestern Abend) umjesto sinoć,
danas ujutro (heute Morgen) umjesto jutros,
danas navečer (heute Abend) umjesto večeras.
GERMANIZMI U KNJIŽEVNIM
DJELIMA
HRVATSKIH PISACA
PETAR PRERADOVIĆ
Možda zvuči paradoksalno, ali hrvatski pjesnik Petar
Preradović svoja je prva poetska djela napisao na
njemačkom jeziku, iako je većina njegovih pjesama
zapravo svojevrsna oda materinjem hrvatskom jeziku.
Školujući se i službujući izvan domovine, u
jednom je životnom razdoblju Preradović
gotovo zaboravio materinski jezik. Prve pjesme
napisao je na njemačkom.
Susret
s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim
u Milanu na Preradovića djeluje presudno počinje pisati na hrvatskom, a rodoljubni ga je
zanos toliko ponio da su mu jezik i domovina
temeljno poetsko nadahnuće.
Rodu o jeziku
O jeziku, rode, da ti pojem,
O jeziku milom tvom i mojem!
O preslatkom glasu onom
U komu te mile majke
Usnivahu slatke bajke,
Koga šaptom i romonom
Duši ti se svijest probudi
Te ti spozna i uvidje
Da ti bolje nije nigdje
Do na tvoje majke grudi!
Po njemu te svijet poznaje živa,
Na njem ti se budućnost osniva.
Zato uvijek k njemu teži,
U njegovo jato hrli,
Oko njega mi se grli
I u čvrsto kolo veži
Pa ti neće vremeniti
Burni trijesi da nahude;
Po jeziku dok te bude,
I glavom će tebe biti!
(...............................................)
Ljub' si, rode, jezik iznad svega,
U njem živi, umiri za njega!
Po njemu si sve što jesi:
Svoje tijelo, udo svijeta,
Bus posebnog svoga cvijeta
U naroda silnoj smjesi.
Bez njega si bez imena,
Bez djedova, bez unuka.
U prošasti sjena puka,
Ubuduće niti sjena!