Transcript Преузми
TEKTONIKA PLOČA Građa Zemlje Zemljina kora kontinentalna okeanska Mantl (omotač) gornji deo litosfera čvrsti deo astenosfera donji deo mezosfera Jezgro spoljašnje jezgro unutrašnje jezgro Alfred Wegener – kontinentalni drift (širenje okeana) - poklapanje obalskih linija - dokazi na osnovu fosila - dokazi na osnovu stenskog sadržaja - paleoklimatski dokazi Arthur Holmes – konvekciona strujanja u astenosferi Ispitivanja morfologije okeanskog dna – srenjeokeanski grebeni (midocean ridge) i dubokomorsi rovovi (trench). Starost okeanskog dna Harry Hess i Robert Dietz – širenje okeanskog dna "seafloor spreading." Tri tipa granica litosfernig ploča - divergentne granice – srednje’okeanski grebeni - konvergentne granice – zone subdukcije - transformne granice – transformni rasedi Divergentne granice ploča – razmicanje iznad uzlaznih konvekcionih struja Ploča se tanji, puca i počinje razmicanje Okean: srednje okeanski greben (srednjeatlanski greben) fenomeni vezani za okeanske divergentne granice: - podvodni planinski venac - vulkanska aktivnost vezana za pukotine - plitki zemljotresi - formiranje novog okeanskog dna i širenje okeana Kontinent: kontinentalni rift (Istočno afrički rift, Crvenomorski rift) fenomeni vezani za kontinentalne divergentne granice: - centralna riftna dolina - normalni rasedi na obodu riftne doline - plitki zemljotresi - vulkanska aktivnost u okviru rifta Konvergentne granice ploča – sučeljavanje litosfernih ploča Dolazi do zemljotresa, vulkanske aktivnosti i deformacija Okeanska-kontinentalna: zone subdukcije, (Andi, aktivna kontinentalna margina ) Na dubini oko 160 km počinje parcijalno topljenje - magmatske komore Ugao i brzina subdukcije u funkciji morfologije Formira se vulkanski luk fenomeni vezani za konvergentne granice ploča (okeanska-kontinentalna): - dubokomorski rov - vulkanska aktivnost nekoliko stotina km od obale ka unutrašnjosti kontinenta - plitki zemljotresi na kontinentalnoj margini i dublji ispod kontinenta - destrukcija okeanske litosfere Okeanska-okeanska: intra-okeanska subdukcija (Japan, Aleutska ostrva, istočni Karibi) Na dubini oko 160 km počinje parcijalno topljenje - stvaraju se magmatske komore Formira se ostrvski luk fenomeni vezani za intra-okeansku subdukciju: - progresivno dublji fokusi zemljotresa - dubokomorski rov - niz vulkanskih ostrva - back-arc basen imeđu ostrvskog luka i kontinenta - destrukcija okeanske litosfere Kontinentalna-kontinentalna: kolizija (Himalaji) - jako deformisani melanž -intenzivno ubiranje (folding) i rasedanje (faulting) fenomeni vezani za koliziju: - intenzivno rasedanje i ubiranje - prostrani planinski venci - plitki zemljotresi - tektonsko suženje i zadebljavanje ploča u zoni kolizije Transformne granice ploča – transformni rasedi (San Andreas, Jordanski) ploče klize jedna pored druge Uglavnom presecaju srednje-okeanske grebene Ređe povezuju srednje-okeanske grebene i zone subdukcije fenomeni vezani za transformne rasede: - plitki zemljotresi - odsustvo vulkanske aktivnosti TEKTONIKA PLOČA I MAGMATIZAM 500 AKTIVNIH VULKANA NA SVETU Oko polovina u okviru “Vatrenog pojasa Pacifika” Kontinentalni vulkaniti: Vulkani se nalaze u nestabilnim planinskim vencima (debela kontinentalna kora granitnog sastava). Na površini se formiraju vulkani koji su uglavnom od stena nebazaltnog sastava Vulkaniti ostrvskog luka: Basaltna magma iz omotača se menja u kontaktu sa granitnim slojem kontinentalne kore. Na površini se formiraju vulkani koji su uglavnom od stena nebazaltnog sastava Vulkaniti okeanskog vulkanskog luka: Basaltna magma iz omotača prolazi kroz bazaltni sloj okeanske kore, te se njen sastav bitno ne menja. Na površini se formiraju vulkani koji su uglavnom od stena bazaltnog sastava TEKTONIKA PLOČA I SEIZMIZAM 20. Vek – seizmička ispotivanja (seizmograf) 1920 - Koncentracija zemljotresa duž okeanskih trenčeva i srednjeokeanskih grebena Seizmički aktivne zone paralelne trenčevima (nagib 40-60°), dubina nekoliko stotina kilometara Wadati-Benioff zone (Benioff zone) - Kiyoo Wadati (Japan) i Hugo Benioff (USA). 1960 - Worldwide Standardized Seismograph Network (WWSSN) – precizno lociranje seizmičke aktivnosti Kako nastaje cunami? Veliki okeanski talas izazvan naglim kretanjem okeanskog dna (zekljotres, vulkanska erupcija, podvodna kliženja, udar velikog meteorita) SUBDUKCIONE ZONE I POTENCIJALNE LOKACIJE ZA NASTANAK CUNAMIJA ZEMLJOTRES IZAZIVA CUNAMI AKUMULIRANA SEIZMIČKA ENERGIJA ŠIRENJE CUNAMI TALASA BRZINA CUNAMI TALASA Primer: zemljotres u Čileu 1960 CUNAMI NIJE JEDAN TALAS, PRIMER ČILEANSKOG CUNAMIJA