Ep o Gilgame*u, sumerska kultura i po*eci knji*evnosti

Download Report

Transcript Ep o Gilgame*u, sumerska kultura i po*eci knji*evnosti

Dr. Nebojša Lujanović
- nastupno predavanje -
- Čovjek prije 1 milijun godina prije K.
- Homo sapiens prije 40 000 godina prije K.
- Prvi ostaci kultura stari tek 5 000 godina prije K.
 Mezopotamija (Irak)
 dolina rijeke Nil (Egipat)
 dolina rijeke Ind (Pakistan)
 dolina Žute rijeke (Kina)
 Uksršnji otoci (Papa Nui), Meksiko (Maje), Kreta
Asirija (sjever) i
Babilon (jug)
Prethodnici Sumerani
Počeci kulture 4 000 g.
prije K.
Zlatno razdoblje 1 300 –
1 000 g. prije K.
Gradovi: Ur, Uruk,
Babilon
 Početak 4 000 g. prije K., nepoznat dolazak
 Tajanstveno porijeklo fascinantnog znanja
 Dostignuća: astronomija, optika, fizika, kalendar
 Alternativna znanost – porijeklo Annunaki – planet
Nibiru – Zecharia Sitchin (Dvanaesti planet)
 Grad Uruk: 3 000 g. prije K., najveći grad, blatne opeke
s ukrasnom keramikom, hram i
zvjezdarnica kao središte
 Sjever doline između Eufrata i Tigrisa
 Veliko carstvo od Egipta do Sredozemnog mora
 Najpoznatiji vladar Asurbanipal, prijestolnica Niniva
 Trgovačko i vojno središte
 Propast Asirskog carstva VII.st. prije K. (Perzijanci)
 Jug doline između Eufrata i Tigrisa
 Grad Babilon – ‘božja vrata’ – Hamurabi
 Vrhunac i ubrzo propast VI.st. prije K.
 Imigracije, kozmopolitski grad, kulturni procvat
 Kulturno središte
EP O GILGAMEŠU
-
Fragemnti epa na pločama
ispisanima klinastim pismom
-
Povijesna ličnost, vladar grada Uruka
oko 2 700 g. prije K.
-
Akadijski + sumerski jezik
-
Prikupio Sin-Leqi-Unninni oko
1 200 g. prije K.
-
Otkopao Austen H. Layard (1839.g.)
 GILGAMEŠ – mladi kralj rada Uruka, čovjek-bog
 ENKIDU – junak stvoren od bogova
 ANU – otac bogova
 ARURU – božica stvaranja, oblikovala Enkidua
 NINSUN – božica, Gilgamešova majka
 IŠTAR – božica ljubavi
 UTNAPIŠTIM – besmrtnik koji je preživjeo potop
 1. PLOČA – Gilgameš kao junak, ali i tiranin/ Stvaranje




Enkidua/ Lovac traži pomoć/ Zavođenje Enkiduua
2. PLOČA – borba i prijateljstvo Gilgameša i
Enkiduua/ kreću prema šumi u borbu s čudovištem
Humbabom
3. PLOČA – Enkidu odlazi u stepu natrag životinjama/
Gilgameš u potrazi za prijateljem
4. PLOČA – ponovno zajedno, prema šumi/ Enkidu
oklijeva, ali Gilgameš ga ohrabruje
5. PLOČA – noć u šumi/ zlokobni Enkiduov san/ borba
s Humbabom i pobjeda/ povratak u Uruk
 6. PLOČA – Ištar se zaljubljuje, Gilgameš je odbija/





gnjevna moli boga Anua da pošalje nebeskog bika/
Gilgameš i Enkidu savladavaju bika
7. PLOČA – Enkidu leži bolestan/ sanja san o svojoj
propasti
8. PLOČA – Gilgameš oplakuje mrtvo Enkiduovo tijelo
9. PLOČA – Gilgameša hvata strah, kreće u potragu za
Utnapištimom i vječnim životom
10. PLOČA – Gilgameš dolazi do Utnapištima/
objašnjavaju mu da je smrt za ljude
11 PLOČA – Utnapištim priča kako je stekao
besmrtnost/ priča o potopu/ Utnapištim mu daje
zadatke, Gilgameš ih ne uspijeva ispuniti/ povratak u
uruk
 12. PLOČA – Gilgameš vlada u Uruku/ opsjednut
idejom besmrtnosti, želi u svijet mrtvih/ susret s
mrtvim Enkiduom/ povratak u Uruk i smrt
 Prijateljstvo – Gilgameš i Enkidu
 Sazrijevanje/mudrost – promjena glavnog junaka
 Pustolovina – potraga za zabranjenim i neviđenim
 Strah od smrti/besmrtnost – Gilgameš i Utnapištim
 Poštovanje prirode - čudovišta
 Dvije značenjske cjeline:
Prvih osam pjevanja – pustolovine s Enkiduom
II. Preostala četiri pjevanja – potraga za besmrtnošću
• Žanrovi: pustolovni, mistični, ljubavni, psihološki
• Ciljevi: pouka, zabava, promišljanje
• Porijeklo motiva:
povijesne činjenice
dijelovi religije/mitova
svjetonazor i filozofija života
I.
 Konkretni opisi, oskudni epiteti, ali bogatstvo slika
(mitološka bića, priroda, vizije, podzemni svjetovi)
 Umetnute stilizirane cjeline – prepričani snovi
 Najučestalija stilska figura hiperbola
 Stilski ‘ostaci’ usmene faze epa (ponavljanja)
 Izmišljeni događaji u realnoj geografiji
 Nadareni pojedinac posebnih moći
 Mitološki svijet bogova i čudovišta
 Čovjekoliki bogovi se miješaju u život ljudi
 Epizode/pustolovine/putovanja
 Strukturna sličnost (naslijeđe usmene tradicije)
 Bogovi
A) u Epu o Gilgamešu osvetoljubljivi, pohlepni,
egoistični, konkretnog oblika
B) u Bibliji umjereno agresivni (Stari zavjet) i
miroljubljivi (Novi zajvet), ali nepojmljivog oblika
 Raj
A) u Epu o Gilgamešu Enkiduov raj sa životinjama;
upropašten željom za fizičkim junaštvom
b) u Bibliji raj Adamov raj s prirodom; upropašten
željom za spoznajom
 Glavni junak
A) Gilgameš kao samovoljni tiranin grada Uruka traži
odgovor o Potopu
B) Nimrod iz Knjige postanka kao samovoljni tiranin
grada Erecha traži odgovor o Potopu
 VELIKI POTOP
Verzije priče o Velikom potopu:
- Odvojene zasebne ‘priče’ u sumeranskoj kulturi
- Iz starijeg Babilonskoj razdoblja
- Ep o Gilgamešu
- Kasnija verzija koju su prenijeli Grci
- Biblija
Povijesni događaj?
prekinuta sumeranska lista kraljeva/biblijska
arheologija
Uzrok potopa
a) u Epu o Gilgamešu bahatost bogova kojima su ljudi
preglasni
b) u Bibliji iskvarenost ljudi koja izaziva Božju kaznu
Arhetipska kritika (kolektivna podsvijest) ili povezanost
civilizacija ili zajedničko ishodište?
 ‘Ispred svoga vremena’:
 Polifonija glasova (dva svjetonazora)
 Individualističko-egzistencijalistički obzor
 Pesimistička projekcija ljudske sudbine
 Početak (poznate) svjetske književnosti
 Filmske i dramske adaptacije
 Popularna kultura (stripovi, video igre, animirani
filmovi)