Transcript Barok
Barok Marija Rušev, prof. Bernini, oltar u bazilici Svetog Petra u Rimu Renesansa Uzor: antika Čovjek u središtu pozornosti: tjelesna i duhovna ljepota i snaga; čovjek je aktivan, samopouzdan; uživa u ovozemaljskom životu Teme: ljubav, ženska ljepota, priroda; antički i religiozni motivi Težnja ljepoti i skladu Jezik: narodni Barok Protureformacija utječe na misaonost književnosti i promišljanje čovjekova odnosa prema svijetu, životu i Bogu Teme: smrt, prolaznost, ljubav, religiozne i mitološke teme Stil: kićen, bogat pjesničkim slikama, neobična metaforika, alegoričnost, dinamičnost (marinizam, gongorizam) Barok u Europi Vrijeme: od kraja 16. st. do pol. 18. st. Najjače je izražen u Italiji i Španjolskoj Naziv barocco = biser nepravilna oblika Društvene okolnosti: katolička obnova ili protureformacija: reakcija na reformaciju (tj. protestantizam Martina Luthera) Isusovci (i dominikanci, i drugi) šire katoličanstvo i otvaraju škole i visoka učilišta utječe na svjetonazor i književne teme: smrt, prolaznost ovozemaljskoga, čovjekova sudbina; povratak religiozne tematike; tematika ljubavi protkana prolaznošću - Stilska obilježja barokne umjetnosti Arhitektura: težnja za efektima: kupole, niše, ukrasi, krivulje Kiparstvo: figure u pokretu, savršenstvo tehnike Slikarstvo: igra svjetla i sjene, kontrast, pokret, realističnost Bernini: sv. Tereza Maria Marija Antoaneta Antoanetta Versailles MmMa Versailles Stilska obilježja baroka u književnosti Stil Kićenost , gomilanje riječi, krasnorječivost, patetičnost (uzvišeni stil), zvukovni efekti Važnije je kako se je reklo, nego što se je reklo Gusta uporaba pjesničkih figura, neobične metafore, usporedbe, kontrasti, antiteze, simbolika, alegorija Povratak religiozne tematike i religioznog svjetonazora Teme: ljubav, smrt, ljudska sudbina, prolaznost ovozemaljskoga; biblijska, mitološka i povijesna tematika Književne vrste: povijesni i religiozni epovi, religiozne poeme, komedije, melodrame, povijesne drame Književnici Italija: Torquatto Tasso: Oslobođeni Jeruzalem, religiozni ep Giambattista Marino: Adonis, mitološki ep (marinizam) Španjolska: Luis de Gongora: Samoće, poema (gongorizam) Lope de Vega, dramatičar (preko 2000 drama) Pedro Calderon de la Barca: dramatičar (Život je san) Barok u hrvatskoj književnosti Vrijeme: od 17. do pol. 18. st. Karakteristike: Povezan uz protureformaciju (katoličku obnovu) Teme: odnos života i smrti, spoznaja ljudske prolaznosti, čovjekova sudbina Velika jezikoslovna djelatnost isusovaca i franjevaca Ima nekoliko književnih središta Književna središta DUBROVNIK crkva Sv.Vlaha Jezik: ijekavska štokavica Književnici: Ivan Gundulić Ivan Gundulić: Pjesni pokorne kralja Davida (prepjev biblijskih psalama), Osman (ep), Dubravka (pastorala); Suze sina razmetnoga (poema) Ivan Bunić Vučić: Plandovanja (pjesme) Mandaljena pokornica (poema) Junije Palmotić: Pavlimir (drama), Kristijada (ep) Kajkavska književnost Jezik: kajkavski Književnik: Juraj Habdelić: Prvi oca našega Adama greh - religiozno-moralistično djelo, Dictionar ili reči slovenske hrvatsko/kajkavsko – latinski rječnik (prvi kajkavski rječnik) Trakošćan kod Varaždina Ozaljski književni krug Karakteristika: koriste sva 3 narječja (koine) Ivan Belostenec: Gazophylacium (hrv.-lat. rječnik; riječi iz sva 3 narječja) Ana Katarina Zrinska: Putni tovaruš (molitvenik) Ozalj Petar Zrinski: Adrianskoga mora sirena (ep o Sigetskoj bitci) Fran Krsto Frankopan: Gartlic za čas kratiti (pjesme; rukopis) Slavonija Antun Kanižlić: Sveta Rožalija (religiozna poema; stih: dvostruko rimovani 12-erac; štokavština) Jezikoslovna aktivnost isusovaca pridonijela je želji za stvaranjem jedinstvenog hrvatskog književnog jezika Šime Budinić: jezikoslovac; predlaže mješavinu hrvatskog, staroslavenskog, češkog i poljskog jezika (prvi upotrijebio dijakritičke znakove) Bartol Kašić: predlaže štokavštinu i fonetsko pravilo: 1 glas=1 znak; autor prve hrvatske gramatike - “Institutionem linguae illyricae” 1604.; otac hrv. jezikoslovlja Jakov Mikalja: “Blago jezika slovinskoga” – hrvatsko-latinsko-talijanski rječnik ; zalaže se za štokavštinu Jezikoslovna aktivnost isusovaca - nastavak Pavao Ritter Vitezović = koristi sva 3 narječja Djela: Lexikon latino-illyricum (lat.-hrv.rječnik); Odiljenje sigetsko (ep); Slovnica (gramatika) Juraj Križanić = misionar u Rusiji; zastupa sveslavensku političku ideju “Svi Slaveni u jednoj državi” Važnost jezikoslovnoga rada isusovaca u Hrvatskoj - Bogata izdavačka djelatnost Poučno-nabožna književnost za široke narodne mase Bogata jezikoslovna aktivnost prva hrv. gramatika (Kašić) Katedrala u Varaždinu rječnici (B.Kašić, J.Mikalja, I.Belostenec, P.Ritter Vitezović, J.Habdelić) Težnja za stvaranjem jedinstvenog književnog jezika (prednost => štokavština) Barokna crkva Majke Božje Jeruzalemske,Trški Vrh kod Krapine (18.st.)