Transcript Barok
Barok
Marija Rušev, prof.
Bernini, oltar u bazilici
Svetog Petra u Rimu
Renesansa
Uzor: antika
Čovjek u središtu
pozornosti: tjelesna i
duhovna ljepota i snaga;
čovjek je aktivan,
samopouzdan; uživa u
ovozemaljskom životu
Teme: ljubav, ženska
ljepota, priroda; antički i
religiozni motivi
Težnja ljepoti i skladu
Jezik: narodni
Barok
Protureformacija
utječe na misaonost
književnosti i
promišljanje čovjekova
odnosa prema svijetu, životu i Bogu
Teme: smrt, prolaznost, ljubav, religiozne i
mitološke teme
Stil: kićen, bogat pjesničkim slikama,
neobična metaforika, alegoričnost,
dinamičnost (marinizam, gongorizam)
Barok u Europi
Vrijeme: od kraja 16. st. do pol. 18. st.
Najjače je izražen u Italiji i Španjolskoj
Naziv barocco = biser nepravilna oblika
Društvene okolnosti:
katolička obnova ili protureformacija:
reakcija na reformaciju (tj. protestantizam Martina Luthera)
Isusovci (i dominikanci, i drugi) šire katoličanstvo i otvaraju
škole i visoka učilišta
utječe na svjetonazor i književne teme: smrt, prolaznost
ovozemaljskoga, čovjekova sudbina; povratak religiozne
tematike; tematika ljubavi protkana prolaznošću
-
Stilska obilježja barokne umjetnosti
Arhitektura: težnja za efektima: kupole, niše, ukrasi, krivulje
Kiparstvo: figure u pokretu, savršenstvo tehnike
Slikarstvo: igra svjetla i sjene, kontrast, pokret, realističnost
Bernini: sv. Tereza
Maria
Marija Antoaneta
Antoanetta
Versailles
MmMa
Versailles
Stilska obilježja baroka
u književnosti
Stil
Kićenost , gomilanje riječi, krasnorječivost, patetičnost (uzvišeni
stil), zvukovni efekti
Važnije je kako se je reklo, nego što se je reklo
Gusta uporaba pjesničkih figura, neobične metafore, usporedbe,
kontrasti, antiteze, simbolika, alegorija
Povratak religiozne tematike i religioznog svjetonazora
Teme: ljubav, smrt, ljudska sudbina, prolaznost ovozemaljskoga;
biblijska, mitološka i povijesna tematika
Književne vrste: povijesni i religiozni epovi, religiozne poeme,
komedije, melodrame, povijesne drame
Književnici
Italija:
Torquatto Tasso:
Oslobođeni Jeruzalem, religiozni ep
Giambattista Marino: Adonis, mitološki ep
(marinizam)
Španjolska:
Luis de Gongora: Samoće, poema (gongorizam)
Lope de Vega, dramatičar (preko 2000 drama)
Pedro Calderon de la Barca: dramatičar (Život je san)
Barok u hrvatskoj
književnosti
Vrijeme: od 17. do pol. 18. st.
Karakteristike:
Povezan uz protureformaciju (katoličku obnovu)
Teme: odnos života i smrti, spoznaja ljudske prolaznosti,
čovjekova sudbina
Velika jezikoslovna djelatnost isusovaca i franjevaca
Ima nekoliko književnih središta
Književna središta
DUBROVNIK
crkva Sv.Vlaha
Jezik: ijekavska štokavica
Književnici:
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić: Pjesni pokorne kralja Davida
(prepjev biblijskih psalama), Osman (ep), Dubravka
(pastorala); Suze sina razmetnoga (poema)
Ivan Bunić Vučić: Plandovanja (pjesme)
Mandaljena pokornica (poema)
Junije Palmotić: Pavlimir (drama), Kristijada (ep)
Kajkavska
književnost
Jezik: kajkavski
Književnik:
Juraj Habdelić:
Prvi oca našega Adama greh
- religiozno-moralistično djelo,
Dictionar ili reči slovenske hrvatsko/kajkavsko – latinski rječnik
(prvi kajkavski rječnik)
Trakošćan kod Varaždina
Ozaljski književni krug
Karakteristika: koriste sva 3 narječja
(koine)
Ivan Belostenec: Gazophylacium
(hrv.-lat. rječnik; riječi iz sva 3 narječja)
Ana Katarina Zrinska: Putni tovaruš (molitvenik)
Ozalj
Petar Zrinski: Adrianskoga mora sirena (ep o Sigetskoj bitci)
Fran Krsto Frankopan: Gartlic za čas kratiti (pjesme; rukopis)
Slavonija
Antun Kanižlić:
Sveta Rožalija
(religiozna poema; stih: dvostruko
rimovani 12-erac; štokavština)
Jezikoslovna aktivnost
isusovaca
pridonijela je želji za stvaranjem
jedinstvenog hrvatskog književnog jezika
Šime Budinić: jezikoslovac; predlaže mješavinu hrvatskog,
staroslavenskog, češkog i poljskog jezika (prvi upotrijebio
dijakritičke znakove)
Bartol Kašić: predlaže štokavštinu i fonetsko pravilo:
1 glas=1 znak; autor prve hrvatske gramatike - “Institutionem
linguae illyricae” 1604.; otac hrv. jezikoslovlja
Jakov Mikalja: “Blago jezika slovinskoga” –
hrvatsko-latinsko-talijanski rječnik ;
zalaže se za štokavštinu
Jezikoslovna aktivnost
isusovaca - nastavak
Pavao Ritter Vitezović = koristi sva 3 narječja
Djela: Lexikon latino-illyricum (lat.-hrv.rječnik);
Odiljenje sigetsko (ep); Slovnica (gramatika)
Juraj Križanić = misionar u Rusiji; zastupa
sveslavensku političku ideju “Svi Slaveni u jednoj
državi”
Važnost jezikoslovnoga
rada isusovaca u Hrvatskoj
-
Bogata izdavačka djelatnost
Poučno-nabožna književnost za
široke narodne mase
Bogata jezikoslovna aktivnost
prva hrv. gramatika (Kašić)
Katedrala u Varaždinu
rječnici (B.Kašić, J.Mikalja, I.Belostenec, P.Ritter
Vitezović, J.Habdelić)
Težnja za stvaranjem jedinstvenog književnog jezika
(prednost => štokavština)
Barokna crkva Majke Božje Jeruzalemske,Trški Vrh kod Krapine (18.st.)