HRVATSKI JEZIK U TREĆEM TISUĆLJEĆU

Download Report

Transcript HRVATSKI JEZIK U TREĆEM TISUĆLJEĆU

STRUNA
Institut za hrvatski
jezik i jezikoslovlje
Struna – Hrvatsko
strukovno nazivlje
Bruno Nahod
Jezični priručnici

http://struna.ihjj.hr
Jezični priručnici
 ugrubo:

 1. pravopis
 2. gramatika
 3. rječnik
http://struna.ihjj.hr
Jezični priručnici
 ugrubo:

 1. pravopis
 U zagrebu su mnoge kuče obojene bjelom bojom.
 2. gramatika
 U Zagreb je mnoga kuća obojeni bijelom boja.
 3. rječnik
 Moram sutra kupiti novu gefundu za sklafris.
http://struna.ihjj.hr
Rječnik?

http://struna.ihjj.hr
Rječnik?

http://struna.ihjj.hr
Rječnik?

http://struna.ihjj.hr
Rječnik?

http://struna.ihjj.hr
Rječnik?

http://struna.ihjj.hr
Rječnik?

http://struna.ihjj.hr
Rječnik?

http://struna.ihjj.hr
Rječnik nazivlja?

http://struna.ihjj.hr
Rječnik - leksikon?

http://struna.ihjj.hr
Rječnik – leksikon - pojmovnik?

http://struna.ihjj.hr
Rječnik – leksikon - pojmovnik?

http://struna.ihjj.hr
e-rječnik

http://struna.ihjj.hr
Rječnik – leksikon - pojmovnik?

 rječnik
 jednojezični, dvojezični, višejezični, slikovni,
frazeološki, dijalektološki...
 značenja riječi
 leksikon
 medicinski, pravni, fizike, filma...
 riječi + pojmovi određene struke
 pojmovnik
 pojmovi + nazivi (termini) određene struke
http://struna.ihjj.hr
Rječnik – leksikon - pojmovnik?

 rječnik
 leksikografija
 leksikon
 specijalizirana leksikografija
 pojmovnik
 terminografija
http://struna.ihjj.hr
http://tinyurl.com/d2rfjd4

Terminologija u dnevnoj praksi

 bavljenje terminologijom vrlo je aktualno – portali poput
www.poslovni.hr imaju mnoštvo članaka koji relevantno
spominju terminološke probleme u području politike,
diplomacije, gospodarstva, prava, državne
administracije…

Kako nastaje nazivlje?
 nazivlje neke struke nastaje normiranjem naziva
i njegovim usklađivanjem s pojmovnim sustavom
kojem je pridruženo
 proučavanjem nazivlja bavi se terminologija, a
njegovim sustavnim popisivanjem i opisivanjem u
terminološkim rječnicima i u elektroničkim
terminološkim bazama – terminografija
 u širemu smislu – upravljanje terminologijom
Naziv/termin - riječ

 terminologija : leksikologija
 leksikografija : terminografija
Razlika:
 leksikografija polazi od riječi
 značenja riječi
 terminografija polazi od pojma
 definicije pojmova
Pojam
 pojam je apstraktan (mentalni konstrukt)
pojam
predmet
zub
naziv
Leksikografija : terminografija

leksikografija polazi od riječi
pojam
riječ
pojam
pojam
http://struna.ihjj.hr
glava

 1. anat. a. dio tijela čovjeka i viših životinja koji sadrži
mozak, usta i osjetilne organe b. gornji dio neke strukture
ili organa [glava gušterače] 2. taj dio tijela kao sjedište
uma, razuma, pameti [pametna glava; šuplja glava] 3. a.
glavni ili prvi u čemu [glava obitelji]; vođa b. prednji dio
čega [glava stola; glava kolone]; čelo 4. osoba, pojedinac
[sto kuna po glavi] 5. komad nekog prehrambenog
proizvoda u obliku kupe ili lopte [glava zelja; glava
šećera], usp. glavica1 (2a) 6. prošireni ili zadebljani krajnji
dio čega [glava čavla] 7… 10
http://struna.ihjj.hr
Leksikografija : terminografija

terminografija polazi od pojma
naziv
pojam
naziv
naziv
*jednome
pojmu odgovara jedan
preporučeni naziv
rame

 tehnologija prometa i transport
 rame: površina uz rub kolnika pripremljena tako da
osigura prijelaz između kolnika i susjedne površine
 strojarstvo
 rame: dio koljenastoga vratila koji se spaja s rukavcem i
osloncem letećega ležaja
 terminološke norme
 rame: dio Coleove cijevi u kojemu je prijelaz od oralnog
dijela do laringotrahealnoga dijela
http://struna.ihjj.hr
Pojmovni sustav

 za terminološko je upravljanje važno uspostaviti
koherentan pojmovni sustav
 hijerarhija pojmova – taksonomija
 odrediti mjesto naziva u pojmovnome sustavu
 tome služi definicija koja će svaki pojam jasno
razgraničiti od srodnih pojmova
Definicija

...
http://struna.ihjj.hr
trokut
http://struna.ihjj.hr
trokut
Što je trokut?
http://struna.ihjj.hr
trokut
geometrijski lik
višekut
mnogokut
...
http://struna.ihjj.hr
Definicija

Definicija

Definicija

 dobra definicija ima dvije sastavnice
 1. nadređeni pojam
 2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
Definicija

 dobra definicija ima dvije sastavnice
 1. nadređeni pojam
 2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
 mnogokut: dio ravnine omeđen dužinama
Definicija

 dobra definicija ima dvije sastavnice
 1. nadređeni pojam
 2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
 mnogokut: dio ravnine omeđen dužinama
 trokut: mnogokut s trima stranicama
Definicija

 dobra definicija ima dvije sastavnice
 1. nadređeni pojam
 2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
 mnogokut: dio ravnine omeđen dužinama
 trokut: mnogokut s trima stranicama
Definicija

 dobra definicija ima dvije sastavnice
 1. nadređeni pojam
 2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
 mnogokut: dio ravnine omeđen dužinama
 trokut: mnogokut s trima stranicama
 pravokutani trokut: trokut s jednim pravim kutem
 šiljastokutni trokut: trokut kojemu su svi kutovi šiljasti
 raznostranični trokut: trokut kojemu su sve stranice različitih
duljina
 jednakostranični trokut: trokut kojemu su sve stranice istih
dužina...
Definicija

 dobra definicija ima dvije sastavnice
 1. nadređeni pojam
 2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
Definicija

 dobra definicija ima dvije sastavnice
 1. nadređeni pojam
 2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
 mandarina
Definicija

 dobra definicija ima dvije sastavnice
 1. nadređeni pojam
 2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
 mandarina
 voće koje nije jabuka
Definicija

 dobra definicija ima dvije sastavnice
 1. nadređeni pojam
 2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
 mandarina
 voće koje nije jabuka
 kruška, dinja, smokva
Definicija

 dobra definicija ima dvije sastavnice
 1. nadređeni pojam
 2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
 rendgenska difrakcija pod malim kutom za mali
upadni kut
Definicija?
Definicija

 dobra definicija ima dvije sastavnice
 1. nadređeni pojam
 2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
 rendgenska difrakcija pod malim kutom za mali
upadni kut
 rengenska difrakcija pod malim kutom u kojoj snop
rengenskih zraka zatvara mali kut s površinom
uzorka
Strukovni jezici

http://struna.ihjj.hr
Strukovni jezici

 Što je hiperbola?
http://struna.ihjj.hr
Strukovni jezici

 Što je hiperbola?
 geometrija
 jezik/književnost
http://struna.ihjj.hr
Strukovni jezici

 Što je hiperbola?
 geometrija
 jezik/književnost
 Umrla sam od smijeha!
http://struna.ihjj.hr
Struna

 terminološka baza
hrvatskih strukovnih
nazivlja
 prikuplja
 stvara
 obrađuje
 usklađuje
 normira
http://struna.ihjj.hr
Nazivlja u Struni
 kemija
 zrakoplovstvo
 kartografija i
geoinformatika
 korozija i zašt. materijala
 polimeri
 stomatologija
 brodostrojarstvo
 strojni elementi
 fizika
 građevinarstvo












pomorsko
antropologija
pravo EU-a
anatomija i fiziologija
hidraulika i pneumatika
matematika
arheologija
matematika
nazivlje iz normi HZN-a
fitomedicina
muzikologija ...
http://struna.ihjj.hr
Terminološka situacija do Strune

 Šulek – 19. st. (1865. – 1875.)
 tijekom 20. i 21. stoljeća – specijalni rječnici različitih
izdavača
 nema sistematizacije i harmonizacije
 nema suradnje među institucijama
 standardizacija na nacionalnoj razini
 1992. – Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo
 2004 – Hrvatski zavod za norme
 Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 enciklopedije i leksikoni
http://struna.ihjj.hr

 uređeno nazivlje važan je dio standardnojezičnoga leksika i pretpostavka opstojnosti
svakoga jezika:
 „Bez izgrađene terminologije nikoji jezik ne
može biti standardan.”
(R. Katičić)
Uzori i specifičnosti

 postojeće terminološke baze (različitih pristupa)
 „a term bank should ideally be designed to be as
easy to use as Google, and to appear to the average
user to be an online dictionary, rather than a term
base” (H. Nilsson)
http://struna.ihjj.hr
Radni slijed
•obrađivač
urednik
•jezični
savjetnik
terminolog
http://struna.ihjj.hr
•redaktor
urednik
http://struna.ihjj.hr
http://struna.ihjj.hr
Potreba za harmonizacijom
podataka

 tradicionalne smjernice za terminološku i
terminografsku djelatnost
harmonizacija definicija – aktivnost koja bi dovela do opisa
harmoniziranoga pojma preko sadržajne definicije koja odražava položaj
toga pojma unutar uređenoga pojmovnog sustava
harmonizacija naziva – aktivnost koja bi dovela do izbora najboljega
naziva za harmonizirani pojam, kako na višejezičnoj razini tako i unutar
obradbe jednoga jezika
[ISO 860:2007 Terminology work – Harmonization of concepts and terms.
International Organization for standardization, Geneva (2007), str. 2]
http://struna.ihjj.hr
Struna u brojkama

 projekti različite veličine: od 600 naziva (polimeri) do
4500 naziva (stomatologija)
 projekti s više od 1000 naziva – problem:
harmonizacija unutar projekta i s drugim projektima
 22 projekata (18 otvoreno za javnost)
 trenutačno naziva:




preporučenih naziva = 30 099
istoznačnice = 44 703
istovrijednice = 68 508
ukupno = 103 080
http://struna.ihjj.hr
Hrvatski prema drugim
jezicima u Struni

http://struna.ihjj.hr
Distribucija naziva po
normativnome statusu

http://struna.ihjj.hr
Nazivi po vrsti

http://struna.ihjj.hr

http://struna.ihjj.hr/
http://struna.ihjj.hr

Hvala na pozornosti!
http://struna.ihjj.hr