HRVATSKI JEZIK U TREĆEM TISUĆLJEĆU
Download
Report
Transcript HRVATSKI JEZIK U TREĆEM TISUĆLJEĆU
STRUNA
Institut za hrvatski
jezik i jezikoslovlje
Struna – Hrvatsko
strukovno nazivlje
Bruno Nahod
Jezični priručnici
http://struna.ihjj.hr
Jezični priručnici
ugrubo:
1. pravopis
2. gramatika
3. rječnik
http://struna.ihjj.hr
Jezični priručnici
ugrubo:
1. pravopis
U zagrebu su mnoge kuče obojene bjelom bojom.
2. gramatika
U Zagreb je mnoga kuća obojeni bijelom boja.
3. rječnik
Moram sutra kupiti novu gefundu za sklafris.
http://struna.ihjj.hr
Rječnik?
http://struna.ihjj.hr
Rječnik?
http://struna.ihjj.hr
Rječnik?
http://struna.ihjj.hr
Rječnik?
http://struna.ihjj.hr
Rječnik?
http://struna.ihjj.hr
Rječnik?
http://struna.ihjj.hr
Rječnik?
http://struna.ihjj.hr
Rječnik nazivlja?
http://struna.ihjj.hr
Rječnik - leksikon?
http://struna.ihjj.hr
Rječnik – leksikon - pojmovnik?
http://struna.ihjj.hr
Rječnik – leksikon - pojmovnik?
http://struna.ihjj.hr
e-rječnik
http://struna.ihjj.hr
Rječnik – leksikon - pojmovnik?
rječnik
jednojezični, dvojezični, višejezični, slikovni,
frazeološki, dijalektološki...
značenja riječi
leksikon
medicinski, pravni, fizike, filma...
riječi + pojmovi određene struke
pojmovnik
pojmovi + nazivi (termini) određene struke
http://struna.ihjj.hr
Rječnik – leksikon - pojmovnik?
rječnik
leksikografija
leksikon
specijalizirana leksikografija
pojmovnik
terminografija
http://struna.ihjj.hr
http://tinyurl.com/d2rfjd4
Terminologija u dnevnoj praksi
bavljenje terminologijom vrlo je aktualno – portali poput
www.poslovni.hr imaju mnoštvo članaka koji relevantno
spominju terminološke probleme u području politike,
diplomacije, gospodarstva, prava, državne
administracije…
Kako nastaje nazivlje?
nazivlje neke struke nastaje normiranjem naziva
i njegovim usklađivanjem s pojmovnim sustavom
kojem je pridruženo
proučavanjem nazivlja bavi se terminologija, a
njegovim sustavnim popisivanjem i opisivanjem u
terminološkim rječnicima i u elektroničkim
terminološkim bazama – terminografija
u širemu smislu – upravljanje terminologijom
Naziv/termin - riječ
terminologija : leksikologija
leksikografija : terminografija
Razlika:
leksikografija polazi od riječi
značenja riječi
terminografija polazi od pojma
definicije pojmova
Pojam
pojam je apstraktan (mentalni konstrukt)
pojam
predmet
zub
naziv
Leksikografija : terminografija
leksikografija polazi od riječi
pojam
riječ
pojam
pojam
http://struna.ihjj.hr
glava
1. anat. a. dio tijela čovjeka i viših životinja koji sadrži
mozak, usta i osjetilne organe b. gornji dio neke strukture
ili organa [glava gušterače] 2. taj dio tijela kao sjedište
uma, razuma, pameti [pametna glava; šuplja glava] 3. a.
glavni ili prvi u čemu [glava obitelji]; vođa b. prednji dio
čega [glava stola; glava kolone]; čelo 4. osoba, pojedinac
[sto kuna po glavi] 5. komad nekog prehrambenog
proizvoda u obliku kupe ili lopte [glava zelja; glava
šećera], usp. glavica1 (2a) 6. prošireni ili zadebljani krajnji
dio čega [glava čavla] 7… 10
http://struna.ihjj.hr
Leksikografija : terminografija
terminografija polazi od pojma
naziv
pojam
naziv
naziv
*jednome
pojmu odgovara jedan
preporučeni naziv
rame
tehnologija prometa i transport
rame: površina uz rub kolnika pripremljena tako da
osigura prijelaz između kolnika i susjedne površine
strojarstvo
rame: dio koljenastoga vratila koji se spaja s rukavcem i
osloncem letećega ležaja
terminološke norme
rame: dio Coleove cijevi u kojemu je prijelaz od oralnog
dijela do laringotrahealnoga dijela
http://struna.ihjj.hr
Pojmovni sustav
za terminološko je upravljanje važno uspostaviti
koherentan pojmovni sustav
hijerarhija pojmova – taksonomija
odrediti mjesto naziva u pojmovnome sustavu
tome služi definicija koja će svaki pojam jasno
razgraničiti od srodnih pojmova
Definicija
...
http://struna.ihjj.hr
trokut
http://struna.ihjj.hr
trokut
Što je trokut?
http://struna.ihjj.hr
trokut
geometrijski lik
višekut
mnogokut
...
http://struna.ihjj.hr
Definicija
Definicija
Definicija
dobra definicija ima dvije sastavnice
1. nadređeni pojam
2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
Definicija
dobra definicija ima dvije sastavnice
1. nadređeni pojam
2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
mnogokut: dio ravnine omeđen dužinama
Definicija
dobra definicija ima dvije sastavnice
1. nadređeni pojam
2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
mnogokut: dio ravnine omeđen dužinama
trokut: mnogokut s trima stranicama
Definicija
dobra definicija ima dvije sastavnice
1. nadređeni pojam
2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
mnogokut: dio ravnine omeđen dužinama
trokut: mnogokut s trima stranicama
Definicija
dobra definicija ima dvije sastavnice
1. nadređeni pojam
2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
mnogokut: dio ravnine omeđen dužinama
trokut: mnogokut s trima stranicama
pravokutani trokut: trokut s jednim pravim kutem
šiljastokutni trokut: trokut kojemu su svi kutovi šiljasti
raznostranični trokut: trokut kojemu su sve stranice različitih
duljina
jednakostranični trokut: trokut kojemu su sve stranice istih
dužina...
Definicija
dobra definicija ima dvije sastavnice
1. nadređeni pojam
2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
Definicija
dobra definicija ima dvije sastavnice
1. nadređeni pojam
2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
mandarina
Definicija
dobra definicija ima dvije sastavnice
1. nadređeni pojam
2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
mandarina
voće koje nije jabuka
Definicija
dobra definicija ima dvije sastavnice
1. nadređeni pojam
2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
mandarina
voće koje nije jabuka
kruška, dinja, smokva
Definicija
dobra definicija ima dvije sastavnice
1. nadređeni pojam
2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
rendgenska difrakcija pod malim kutom za mali
upadni kut
Definicija?
Definicija
dobra definicija ima dvije sastavnice
1. nadređeni pojam
2. po čemu se razlikuje od ostalih pojmova iste razine
rendgenska difrakcija pod malim kutom za mali
upadni kut
rengenska difrakcija pod malim kutom u kojoj snop
rengenskih zraka zatvara mali kut s površinom
uzorka
Strukovni jezici
http://struna.ihjj.hr
Strukovni jezici
Što je hiperbola?
http://struna.ihjj.hr
Strukovni jezici
Što je hiperbola?
geometrija
jezik/književnost
http://struna.ihjj.hr
Strukovni jezici
Što je hiperbola?
geometrija
jezik/književnost
Umrla sam od smijeha!
http://struna.ihjj.hr
Struna
terminološka baza
hrvatskih strukovnih
nazivlja
prikuplja
stvara
obrađuje
usklađuje
normira
http://struna.ihjj.hr
Nazivlja u Struni
kemija
zrakoplovstvo
kartografija i
geoinformatika
korozija i zašt. materijala
polimeri
stomatologija
brodostrojarstvo
strojni elementi
fizika
građevinarstvo
pomorsko
antropologija
pravo EU-a
anatomija i fiziologija
hidraulika i pneumatika
matematika
arheologija
matematika
nazivlje iz normi HZN-a
fitomedicina
muzikologija ...
http://struna.ihjj.hr
Terminološka situacija do Strune
Šulek – 19. st. (1865. – 1875.)
tijekom 20. i 21. stoljeća – specijalni rječnici različitih
izdavača
nema sistematizacije i harmonizacije
nema suradnje među institucijama
standardizacija na nacionalnoj razini
1992. – Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo
2004 – Hrvatski zavod za norme
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
enciklopedije i leksikoni
http://struna.ihjj.hr
uređeno nazivlje važan je dio standardnojezičnoga leksika i pretpostavka opstojnosti
svakoga jezika:
„Bez izgrađene terminologije nikoji jezik ne
može biti standardan.”
(R. Katičić)
Uzori i specifičnosti
postojeće terminološke baze (različitih pristupa)
„a term bank should ideally be designed to be as
easy to use as Google, and to appear to the average
user to be an online dictionary, rather than a term
base” (H. Nilsson)
http://struna.ihjj.hr
Radni slijed
•obrađivač
urednik
•jezični
savjetnik
terminolog
http://struna.ihjj.hr
•redaktor
urednik
http://struna.ihjj.hr
http://struna.ihjj.hr
Potreba za harmonizacijom
podataka
tradicionalne smjernice za terminološku i
terminografsku djelatnost
harmonizacija definicija – aktivnost koja bi dovela do opisa
harmoniziranoga pojma preko sadržajne definicije koja odražava položaj
toga pojma unutar uređenoga pojmovnog sustava
harmonizacija naziva – aktivnost koja bi dovela do izbora najboljega
naziva za harmonizirani pojam, kako na višejezičnoj razini tako i unutar
obradbe jednoga jezika
[ISO 860:2007 Terminology work – Harmonization of concepts and terms.
International Organization for standardization, Geneva (2007), str. 2]
http://struna.ihjj.hr
Struna u brojkama
projekti različite veličine: od 600 naziva (polimeri) do
4500 naziva (stomatologija)
projekti s više od 1000 naziva – problem:
harmonizacija unutar projekta i s drugim projektima
22 projekata (18 otvoreno za javnost)
trenutačno naziva:
preporučenih naziva = 30 099
istoznačnice = 44 703
istovrijednice = 68 508
ukupno = 103 080
http://struna.ihjj.hr
Hrvatski prema drugim
jezicima u Struni
http://struna.ihjj.hr
Distribucija naziva po
normativnome statusu
http://struna.ihjj.hr
Nazivi po vrsti
http://struna.ihjj.hr
http://struna.ihjj.hr/
http://struna.ihjj.hr
Hvala na pozornosti!
http://struna.ihjj.hr