Projektna nastava

Sjednica Vijeća učitelja 30.kolovoza, 2013.

Izradila: Milena Prodanović

Što je projektna nastava?

Vrsta nastave u kojoj učenici rade na odredjenim različiti, a vrste projekta ovise o stupnju školovanja te nastavnim ciljevima i sadržajima.

Projekt može trajati dan, mjesec i duže.

Projektna nastava omogućuje učenicima da budu aktivni u procesu učenja, a time im daje priliku da uče s razumijevanjem.

Temeljna načela projektne metode

Zajedništvo (na rješavanju zadataka) Postavljanje ciljeva i postupaka za njegovo ostvarenje (učenici) Kultura komunikacije Intrinzična motivacija interesi uč.

Angažman , samodisciplina, odgovornost Usmjerenost na situaciju/ iskustvo Osjećaj vlastite vrijednosti Najprikladnija za vježbanje i utvrdjivanje znanja Timski duh i suradničke sposobnosti Kooperativni oblik poučavanja Važnost za život

S obzirom na brojnost sudionika razlikujemo:

• MALE OSOBNE PROJEKTE - učenici ih izrađuju samostalno ili u skupinama • RAZREDNE PROJEKTE - provodi ih cijeli razred/ zajednička tema • PROJEKTE CIJELE ŠKOLE - provode ih učenici cijele škole i javno ih predstavljaju u školi-dan otvorenih vrata / dan bez dnevnika..

Što je projekt?

• Nastavni rad u kojemu stvaramo nešto što prije nije postojalo. Polazi se od problema i postavljanja hipoteza, ali se poslije toga izrađuje pisani plan rješavanja problema. • Slijedi rad prema zacrtanom planu u većim ili manjim skupinama.

• Stečena se iskustva usustavljuju, izvode se zaključci na temelju rezultata do kojih smo došli. O svemu se može napisati i kraće izvješće.

Što mora imati svaki dobar projekt ?

• Cilj i rezultira proizvodom ( produktom) • Podrazumijeva složeniji zadatak ( koji se razlaže na jednostavnije, rutinske) • Ima određeno vrijeme trajanja, tj. rok za završetak (možda se mini-projekt može u cijelosti izvesti tijekom blok-sata, ali se u pravilu taj zadatak proteže na više dana (dio poslova obavlja se kod kuće, dio nakon nastave, dio tijekom nastavnih sati).

Učenički projekt je idealno kombinirati s izvanučioničkom nastavom ili u prilikama dana integrirane ili otvorene nastave.) • U pravilu uključuje rad više učenika ( grupa). u ostvarivanju interdisciplinarnosti; timsko planiranje po HNOS-u) Projektni se zadatak može izraditi u sklopu redovite nastave jednog predmeta ili više predmeta (timsko poučavanje – team teaching, pri čemu surađuje više nastavnika

Učenje u projektnoj nastavi

METODIČKE

Pronalaženje teme, formiranje grupa, pronalaženje literature

PREDMETNE

Povezivanje sadržaja s odabranom temom

UMIJEĆA

Zanatska- izrada brošura, rad na računalu

KOMPETENCIJE SOCIJALNE

Timski rad, vlastita odgovornost, strategije rješavanja sukoba

ORGANIZACIJSKE

Podjela i koordinacija rada, iskorištavanje resursa (vrijeme, novac, energija…)

Uloga nastavnika

KOORDINATORI – pasivno promatrati tok projekta i samo ako je to neophodno prijeći na usmjeravanja. Pomagati u uspostavljanju vanjskih kontakata .

MODERATORI –osigurati učenicima povoljne uvjete za participaciju u učenju, ne utjecati na sadržajno oblikovanje procesa SAVJETNICI – priskočiti u pomoć ako aktivnosti zastanu ili se pojave poteškoće STRUČNJACI – doprinositi svojim stručnim znanjima.

Dodatno se angažirati i primjenjivati nove nastavne metode.

UČENICI –svladavati neočekivane probleme i situacije.

Predstavljanjem u toj ulozi, učenici doživljavaju učenje kao proces koji nikada ne završava

Pozitivne strane projektne nastave

• Stvara se povjerenje • Motivacija za rad • Rad se pretvara u nešto zanimljivo • Učenici rado polaze nastavu • Poticanje kreativnosti • Aktivno sudjelovanje • Ostvarivanje iskustvenog učenja koje vodi do trajnog znanja • Rasterećuje učenika • Korelira sadržaje različitih nastavnih predmeta

Što čujem – zaboravim.

Što vidim – zapamtim.

Što napravim – znam.

(Kineska poslovica)

Etape projektne nastave

• 8 koraka: 1. Pronalaženje teme 2. Formuliranje cilja 3. Planiranje 4. Provedba projekta 5. Uredjivanje prikupljenih informacija 6. Formuliranje rezultata 7. Predstavljanje rezultata 8. Refleksija o projektu / vrednovanje

1. Pronalaženje teme

• a) temu projekta odabiremo u području interesa učenika, među metodologije koji su im primjereni i dostupni – prvo postavimo tematski

okvir

– svaki učenik u skupini, bez komentiranja drugih - skupine rangiraju teme/istraživačka pitanja po zanimljivosti - cijeli razred rangira najzanimljivije teme skupina - bira se demokratskim putem - tema može biti određena nastavnim planom i programom ili aktualnim događanjima u školi, gradu, lokalnim zajednicama, globalnom okruženju - tema mora biti bogata (povoljna za istraživanje)

2. Formuliranje cilja

Najčešće učenici već vladaju školskim znanjem koje im može pomoći u rješavanju problema. To znanje samo treba obnoviti, primijeniti, aktualizirati - Što želimo postići?

- Na koji način ćemo ostvariti cilj? Važno je konstatirati što ne znamo (a treba nam) i gdje bismo to mogli pronaći. - Kako ćemo predstaviti rezultate?

- Je li korisno u projekt uključiti i druge projekte? Koje? Zašto?

- Tko i što nam može pomoći u daljnjem radu (rad u arhivu/knjižnici, na terenu, drugi izvori)?

- Korelacija - medjupredmetna povezanost - Koje ćemo oblike rada koristiti?

- Koliko nam je vremena potrebno za prikupljanje informacija i koje je zadano vrijeme projekta?

.

3. Planiranje - prvo okvirno, a zatim detaljno

• Izrada plana istraživanja (konkretno): - materijal i pribor - vrijeme, dinamika, rokovi, - mjesto, - metode rada i prikupljanja podataka.......

• Formiranje skupina • Podjela zadataka • Način rješavanja zadataka (Postavljanje pravila: 1.Kada i kako diskutirati o prisutnim problemima 2.Kako će ih grupa rješavati 3.Kako će se donositi odluke 4.Kriteriji i kontrola učenika) • Formiranje radne mape (bilježiti sve što je važno i što se realiziralo od početnog plana) Iako smo još u fazi planiranja, već trebamo razmišljati o mogućim podacima koje ćemo prikupiti – u kojem će biti obliku, kako ćemo ih bilježiti, arhivirati, osigurati......prikazati.

4. Provedba projekta

Ako smo sve dobro i temeljito planirali, naprosto - izlaze na teren - istražuju slijedimo svoj plan. - sudionici rade na projektnim zadatcima - prikupljaju informacije/podatke - razgovaraju sa stručnjacima - pripremaju materijala za prezentaciju

Važno je uredno voditi bilješke, paziti na temeljiti svoj zaključak.

5. Uređivanje prikupljenih informacija:

Obrada podataka i oblikovanje informacija u različitim oblicima ( fotografije, tekstovi, video zapisi, tablice, grafikoni…) - utvrđivanje nejasnoća i što još treba razjasniti - o tome kako prikazujemo rezultate često ovisi može li se iz njih nešto jasno uočiti. Ponekad su grafikoni rječitiji od tablica, često je važno kakav ćemo grafikon odabrati.

Vrednovanje

- pitanja koja trebamo sebi u ovoj fazi postaviti: Imamo li dovoljno podataka za izvođenje zaključka? Može li se zaključak izvesti baš iz tih naših podataka? (bitno je ne „navlačiti“, ne „frizirati“, ne podrazumijevati nešto, a da to nije potkrijepljeno podacima)

6. Formuliranje rezultata:

Analiza podataka (rasprava):

- što smo do sada postigli?

- jesmo li na pravom putu?

( Predah: popravak onoga što je preskočeno ili zaboravljeno)

Zaključivanje

- zapažanja konstatiramo vrlo kratko i sažeto

- oprez u izvođenju zaključaka – zaključivanje na temelju prikupljenih informacija i podataka

7. Prezentacija rezultata (javni i unutarnji rezultat)

Svoje rezultate svakako želimo i trebamo podijeliti s drugima. Njihova vrijednost i važnost najčešće će odrediti širinu auditorija kojem se obraćamo.

O svrsi prezentacije, mjestu, publici, ovisi i način prezentacije.

- različitim oblicima (letak, plakat,brošura, kompjutorska prezentacija, radio emisija, video zapis) - obavezno unutar škole (predstaviti svakog sudionika) - značajnije projekte predstaviti izvan škole - odvojiti dovoljno vremena za prezentaciju, pohvaliti učenike i motivirati ih za daljnji, novi rad

Ova je faza iznimno važna jer se u njoj „bruse“ vrlo složene vještine i izgrađuju važne životne kompetencije: timsko usuglašavanje i demokratičnost odlučivanja kod grupnih radova, argumentirani odabir onoga što je važno, onoga što najbolje pokazuje ono što želimo istaknuti, preglednost, kompozicija i skladnost, preciznost, urednost i estetska vrijednost (vrijedi i za plakate i za slajdove), nastup (komunikacija s auditorijem, uvjerljivost, dinamičnost, sigurnost, dopadljivost ....).

8. Refleksija o projektu:

-

Vode je nastavnici - Analiza projekta

• Vrednovanje i ocjenjivanje grupe pripreme za prezentaciju).

po različitim elementima: usvojenost znanja,

primjena znanja, samostalnost u radu, praktičan rad, zalaganje.....

• Izvješće i dokumentacija mogu se odlagati u učenički portfolio.

• Grupni se uradak može ocijeniti cijeloj grupi. Posebno se može ocijeniti prezentacija – tko će biti izvjestitelj može biti stvar dogovora, ( a svi se članovi • U grupi se mogu dogovoriti (odrediti) timske uloge. Pri ocjenjivanju se tada može znati što je čiji doprinos. Grupni rad također može biti zgodna prilika za vježbanje samoevaluacije i evaluacije rada u grupi (svaki učenik ocjenjuje ostale članove grupe).

- Kritički osvrt na učinjeno: Što se postiglo?

Što je moglo bolje i drugačije, a što je dobro?

Kako naučeno iskoristiti u stvarnom životu?

Kako su učenici zadovoljni projektom?

Umjesto zaključka

Kad učenici predstave rezultate projekta, važno ih je pohvaliti i motivirati za daljnji, novi rad.

Dobri projekti uglavnom rezultiraju novim idejama i temama za istraživanje.

Započeti projekt se ne smije prekidati.

Projektna nastava izmedju ideala i zbilje

• S projektom nastavom je povezano mnogo očekivanja školi biti ostvareno po projektnoj nastavi. • Ona od učitelja traži mnogo planiranja i angažmana u pripremi, više nego što to treba za jedan dobar sat • Projekt u kojem je uključen veliki dio škole je vrlo donijeti opasnost da se udalji od konkretnog pristupa učenicima. Projekti premalog opsega s druge strane mogu pri početku probuditi nadu glede rezultata i djelovanja koje se ne može postići.

• • • • • • • • • •

Literatura i izvori:

Milan Matijević, Diana Radovanović, Nastava usmjerena na učenika, Školske novine, Zagreb, 2011. Milan Matijević Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije, Tipex, Zagreb, 2001.

Vinka Mortigjija Anušić, Metode i oblici rada prema HNOS-u http://pedagogija.net/moodle/file.php/1/Dokumenti/Literatura/Magi sterij.zip

http://sjedi5.hr/content/205-integrirana-timska-problemska projektna-nastava http://www.juosmalesici.com.ba/projektna.pdf

http://www.ssmb.hr/libraries/0000/2850/ISTRAZIVACKA_NASTA VA.pdf

http://gimnazija-privatna-jezicnoinformaticka-svijet zg.skole.hr/kako_ucimo/projektna_nastava http://www.juosmalesici.com.ba/projektna.pdf

http://public.carnet.hr/globe/projekti/miniprojekt.htm

A sada malo praktičnog rada…

1.Pronalaženje teme

• Podijelite se u skupine: razredna nastava skupini (bez komentara) društvena grupa PN prirodoslovna grupa PN • Na papiru obilježite zajednički prostor, a zatim obilježite svatko svoj prostor • U tišini, u svoj prostor napišite temu/pitanje koja vas zanima i koje biste željeli istražiti • Prošetajte i pročitajte što su napisali drugi u vašoj • Nakon kratke rasprave nadjite zajedničku poveznicu/temu projekta i zapišite ju u zajednički prostor

2. Formuliranje cilja

• Što?

• Kako? (metode, oblici, korelacija, izvori…) • Kada? (vrijeme realizacije – rok) • IZLAGANJE SKUPINA

Hvala na pažnji!