Da li Bosna i Hercegovina može učiniti više u efikasnijem korištenju raspoloživih finansijskih sredstava u zemlji?

Sead KRESO

Sadržaj

• Uvod – ciljevi istraživanja • Aktuelno stanje/razvoj finansijskog tržišta kao refleksija procesa privatizacije nakon rata • Banke u BiH permanentno imaju višak rezervi • Mogući pravci razvojno-stabilizacionog djelovanja i podupiranja konkurencije od strane države u finansijskom sistemu • Zaključna razmatranja 2

Uvod – ciljevi istraživanja

• Razvoj finansijskih tržišta u zemljama u tranziciji (ZUT) je izraz nužne, “ekspresne” transformacije pod pritiskom globalizacije – provođenja (neo)liberalističkog obrazca funkcioniranja svjetske privrede • Rezultat - Podvođenje finansijskog sistema ZUT pod dominaciju malog broja, snažnih inostranih banaka • Permanentni viškovi rezervi koje imaju komercijalne banke se ročno transformiraju tek posredstvom međunarodnog finansijskog tržišta, što 3

• Proces finansiranja, (razvoja) privrede, stanovništva i države čini skupljim • Da li to mora i treba ostati tako? • Može li doći do bitnih unapređenja i strateški važnih pomaka u efektivnijem upravljanju raspoloživim vlastitim finansijskim sredstvima u samoj Bosni i Hercegovini?

• Može ako država/vlade: – Primijeni odgovarajući model fiskalne politike – Proširi svoje aktivnosti na finansijsko tržište i – Izvede još neke institucionalne i druge promjene u načinu na koji sada funkcionira 4

Aktuelno stanje/razvoj finansijskog tržišta kao refleksija procesa privatizacije nakon rata

• Proizvod tranzicije finansijskog sistema (malih) zemalja kao što je BiH, je bankocentričan finansijski sistem pod dominacijom grupe inostranih banaka – Spontana privatizacija bez odgovarajuće uloge države, nije nam donijela, dovoljno vidljivog napretka – Tržište novca (kao početna sastavnica FT) u našim prilikama praktično ne funkcionira • Istorijski gledano, njega pokreće traganje privrednih subjekata za kratkoročnim finansijskim sredstvima (mjenični promet) 5

– Nefunkcioniranje tržišta novca (i kapitala) se u velikoj mjeri može objasniti: • Prvo, nevoljnim odnosom države kod uspostavljanja i provođenja pravnog sistema i obezbjeđivanja opšteg stanja i osjećaja sigurnosti u vezi sa određenim pravima (što nije slučajno u vremenu tranzicije) • Drugo, gotovo potpunim izostankom države da se kao učesnik pojavi na tržištu novca (i

kapitala)

6

Banke u BiH permanentno imaju višak rezervi

• Obavezne rezerve su jedan od instrumenata monetarne politike – Banke su obavezne da na svom računu kod centralne banke drže propisani dio prikupljenih depozita • Višak rezervi su sredstva banaka na računima kod CB preko propisanog iznosa obaveznih rezervi – Iz specifičnih razloga, komercijalne banke u BiH permanentno imaju višak rezervi 7

Višak rezervi likvidnosti u bankama u BiH

(prosječno stanje u godini/mjesecu ako je naznačeno; u mil. KM) Godina Višak rezervi

kao %

prosj. obav. rezervi Prosj.stanje obav.rezervi

Višak rezervi

2004.

161 407

655

2005.

2006.

10/2007 9/2008 4/2009 9/2009 2010.

2011.

2012.

71 886

6317

45 1.636

737

55 2.393

1.314

18 48 98 94 124 116 3.247

579

1.976

950

1.644

1.615

1.625

1.530

1.324

1.635

1.258

1.453

Napomena : Najniži nivo viška rezervi u posmatranom razdoblju i početak masovnog odliva depozita u vrijeme Svjetske finasisjke krize Izvor: Bilten CBBiH, broj 3, 2009. i 4, 2012.g. i vlastiti proračuni autora 8

Višak rezervi, strana (pretežno kratkoročna) aktiva i strana (pretežno dugoročna) pasiva kao postotak u bilansu komercijalnih banaka u BiH

(na kraju perioda) Godina Višak rezervi kao postotak u bilansu Strana aktiva kao postotak u bilansu (Viš.rez. + str.akt.) kao % u bilansu Strana pasiva kao postotak u bilansu Strana aktiva/ Strana pasiva (u%) 2004.

7 20 27 28 72% 2005.

2006.

5% 5 2007.

6 2008.

3 2009.

2010.

2011.

2012.

6 8 6 6 18 23 30 59% 16 21 28 58% 18 24 26 69% 15 18 30 49% 15 21 27 56% 13 21 23 59% 12 18 19 65% 11 17 18 64% Izvor: Bilten CBBiH Tabela 11: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka i vlastiti proračun autora 9

Proces ročne transformacije finansijskih sredstava u Bosni i Hercegovini m 2 M 2 M 1 m 1 MB „Izvoz“

Kratkoročnih sredstava Inostrano finansijsko tržište Dugoročnih sredstava

„Uvoz“

Kreso S., Begović S. (2013) 10

Kratkoročna inostrana aktiva komercijalnih banaka i CBBiH i dugoročna inostrana pasiva komercijalnih banaka u BiH

(kraj perioda, u mil. KM) Godina 1 Kratkoročna inostrana aktiva banaka i CBBiH 2 Dugoročna inostrana pasiva banaka u BiH 3 Suficit inostrane aktive u odnosu na inostranu pasivu banaka i CBBiH 4 (2/3) u % (4/3) u % 5 6 2004.

5.412,8 2.652,1 2.760,8 204 2005.

6.348,9 3.560,3 2.788,6 178 2006.

7.836,7 4.075,8 3.760,8 192 2007.

10.285,0 5.166,6 5.118,4 199 2008.

9.429,7 6.312,9 3.116,8 149 2009.

9.430,9 5.744,9 3.685,9 164 2010 9.300,8 4.784,6 4.516,3 194 2011.

2012.

9.175,9 4.177,9 4.997,9 220 9.038,4 3.932,7 5.105,7 230 Izvor: Bilten CBBiH, Tabela 09: Monetarni pregled i vlastiti proračuni autora 104 78 92 99 49 64 94 120 130 11

Mogući pravci razvojno-stabilizacionog djelovanja i podupiranja konkurencije od strane države u finansijskom sistemu

• U BiH na ovom području možemo identificirati dva osnovna problema: – Prvi, nedovoljno efikasno programiranje javne potrošnje, njen visok obim u odnosu na GDP i rasipničko ponašanje u upotrebi sredstava – Drugi, nedovoljna aktivnost države/vlada u podsticanju efikasnijeg funkcioniranja finansijskog tržišta • Oba zajedno (a u zemlji ih ima još mnogo, ali o njima ovdje ne govorimo) sinergetski djeluju na snažno umanjivanje mogućih razvojnih impulsa 12

• U posljeratnoj obnovi i rekonstrukciji BiH, problem sa visokim trošenjima/rashodima u javnom sektoru nisu pretjerano opterećivali privredu i društvo radi velikog obima donatorske pomoći – Upravo radi toga su kasnije izbili u prvi plan – Do 2000.godine smo imali relativno visoke stope realnog rasta GDP, koje su, barem perspektivno, umanjivale brige oko visokog učešća javne potrošnje • Kako se međunarodna pomoć smanjivala, a administracija umnožavala i komplicirala, došlo je do specifičnog stanja „izgladnjivanja“ove strukture u odnosu na potrebu za sve većim sredstvima 13

• Konačno, pristup finansijskim sredstvima/uvećanim javnim prihodima je praktično omogućen reformom sistema indirektnog oporezivanja – Pa su (spontano) prekomjerno uvećani rashodi, koji su po svojoj prirodi veoma rigidni, skloni uglavnom rastu i veoma teško se reduciraju, a pretežno generiraju ličnu potrošnju • Ovo je posljedica spontanog funkcioniranja – Asimetričniog decentraliziranog fiskalnog mehanizam u BiH (jedinstvenog u svijetu), a u osnovi – Bez adekvatne kontrole i definiranih parametara u obimu potrošnje i – Bez adekvatnih pravila u dizajniranju obima rashoda 14

• Ovi rashodi su: – Više nego „progutali“ uvećane javne prihode generirane reformama, – Stvorio se deficit i – Kompromitirala osnova za brži privredni i ukupni društveni rast i razvoj • Dakle, nužno je uvesti odgovarajuća pravila u funkcioniranju fiskalnog mehanizma, koja podvodimo pod jedinstveni naziv: Strategija fiskalne discipline i održivosti (Fiscal Discipline and Sustainability Strategy – FDSS) Kreso S., Lazović-Pita L. (2013) 15

• Osnovni elementi FDSS: – Porast plata i naknada zaposlenim i socijalnih prinadležnosti i pomoći jednak (odnosno ne može biti viši od) stopi rasta nominalnog GDP – Finansijska sredstva, koja su proizvod ušteda prilikom provođenja ovako uspostavljenje fiskalne politike, usmjeravaju se u investicije • Neposredni efekti (u periodu 2006.-2011.godine): – Kod javnih rashoda za plaće se moglo “uštediti” 1.601 milion KM, a – Kod socijalnih davanja 2.831 milion KM 16

• Ukupno 4.432 miliona KM - dodatna sredstva u iznosu 1,8 puta većem od stvarno realiziranih kapitalnih grantova – Ako za zapošljavanje jednog radnika treba angažrati 30,000 KM (cca 15,000 Eura), kao direktni efekat dodatnog investiranja ovih sredstava se moglo zaposliti ili bi se sačuvala radna mjesta za oko 148 hiljada ljudi • Napomena: u zvaničnoj statistici je nezaposlenost u 2011.godini iskazana brojem od 311 hiljada 17

Umjesto zaključka

• Postoje veliki nedostaci funkcioniranja – Gotovo jednodimenzionalne finansijske infrastrukture bankocentričnog finansijskog sistema i – Načina na koji se implementira fiskalna politika u BiH • Radi toga su nužne temeljite, dubinske promjene u: – programiranju sistema javnih (prihoda i) rashoda koji smo nazvali Strategija fiskalne discipline i održivosti (FDSS) – strateškom usmjeravanju i striktnom kriterijalnom provjeravanju (javnih) investicija – uvođenju snažnije konkurencije i višeg stepena efikasnosti u upotrebi dostupnih finansijskih sredstava 18

– institucionalnoj infrastrukturi u funkciji podrške razvoju finansijskog tržišta – produbljivanju i povećanju likvidnosti i kapaciteta funkcioniranja finansijskog tržišta • Država je, posebno u ovom trenutku naše privredne i društvene stvarnosti, nezaobilazan i, rekli bismo, jedini respektabilan subjekat i učesnik na finansijskom tržištu koji može snažno pokrenuti naznačene promjene 19

• Iz ovoga slijedi: – Hitno i prije svega, uspostavljanje funkcioniranja fiskalne politike kao disciplinirane, transparentne i održive – (Fiscal Discipline and Sustainability Strategy –FDSS), sa fokusom na razvoj (Razvojna strategija bazirana na domaći resursima) – Država/vlade bi morale snažno podržati male banke sa ciljem pojačavanja konkurencije na finansijskom tržištu (vladini računi, šalteri PTT) – Ustanovljavanje jedinstvene, profesionalno vođene razvojne banke sa respektabilnim finansijskim potencijalom, koja bi mogla da “privlači” razvojna finansijska sredstva, a i da bude sposobna da implementira mjere vladine razvojne, pa i selektivne kreditne politike 20

Hvala na pažnji

Sead KRESO E-mail: [email protected]

21