Transcript instrumenti_M2P

INSTRUMENTI
MONETARNE POLITIKE
1

Instrumenti monetarne politike
predstavljaju „alat“ kojim se središnje banke
služe u ostvarenju ciljeva monetarne
politike.

Potencijalni ciljevi monetarne politike
mogu biti:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
visoka zaposlenost,
ekonomski rast,
stabilnost cijena,
stabilnost kamatnjaka,
stabilnost financijskih tržišta i
stabilnost na deviznom tržištu.
2
1.
Visoka zaposlenost postoji kada je potražnja za radom
jednaka ponudi rada, što je kompatibilno teorijskom
konceptu ostvarivanja pune zaposlenosti uz postojanje
određene razine prirodne stope nezaposlenosti.
2.
Ekonomski rast označava povećanje potencijalnog
BNP-u neke zemlje.
3.
Stabilnost cijena odnosi se na ostvarivane niskih stopa
inflacije između 2 do 3% godišnje uz koje je moguć
održiv ekonomski rast.
3
4.
Stabilnost kamatnjaka povećava transparentnost i
stabilnost financijskih tržišta te olakšava planiranja
vezana uz budući novčani tijek.
5.
Stabilnost financijskih tržišta omogućuje efikasno
prenošenja novčanih viškova od suficitarnih ka
deficitarnim subjektima te pridonosi izbjegavanju
čimbenika razvoja financijske krize.
6.
Uz stabilnost na deviznom tržištu sprječava se
promjena uvjeta razmjene vezana uz pad ili rast
vrijednosti domaće valute u odnosu na strane valute.
4
Raznolikost ciljeva u praksi središnjih banaka:

ECB - srednjoročna stabilnost cijena, mjerena
indeksom potrošačkih cijena ispod 2% (ali blizu
2%)

FED - Sustav federalnih rezervi - ostvarivanje
maksimalne moguće zaposlenosti, stabilnosti
cijena i umjerenih dugoročnih kamatnjaka

HNB - održavanje stabilnosti cijena
5
6
1.
politika kamatne (diskontne) stope
2.
politika otvorenog tržišta
3.
politika obvezne rezerve
7
1.POLITIKA KAMATNE STOPE

najstariji instrument monetarne politike (razdoblje
zlatnog standarda)

pod nazivom diskontna politika tradicionalno se
podrazumijevalo ne samo manipuliranje visinom
diskontne stope već i određivanje rokova, limita i
ostalih uvjeta reeskonta mjenica i drugih
vrijednosnica na temelju kojih su se banke
zaduživale kod središnje banke.
8

promjenom u visini diskontne stope
središnje banke mogu indirektno
djelovati na visinu novčane ponude te
usmjeravati kretanje potražnje za
novcem

npr. SB želi smanjiti ponudu novca kako
bi spriječila inflaciju
viša diskontna
stopa
9
Učinci diskontnog kreditiranja
BILANCA SREDIŠNJE BANKE
AKTIVA
PASIVA
Potraživanja od banaka
Primarni novac
−krediti poslovnim bankama + 100
n.j.
−računi za namiru banaka
+ 100 n.j.
KONSOLIDIRANA BILANCA POSLOVNIH BANAKA
AKTIVA
PASIVA
Obveze prema središnjoj banci
Rezerve
−računi za namiru banaka
n.j.
+ 100
−primljeni krediti
+ 100 n.j.
10
2. POLITIKA OTVORENOG TRŽIŠTA

Plasman i kupovina vrijednosnica na otvorenom tržištu
putem sustava aukcija, čiji je organizator SB.

Kupci i prodavatelji vrijednosnica - ovlašteni primarni
dileri (u pravilu velike banke, te posredno institucionalni
investitori)

Trguje se najviše državnim vrijednosnicama - visoko
likvidni financijski instrument, nose solidan nerizični
prinos, postoji velik interes za njihovu kupovinu, te
razvijeno sekundarno tržište.
11

Npr. SB kupuje vrijednosnice od banaka
povećanje likvidnosti bankarskog sustava

veća likvidnost banaka
smanjuje se cijena
novca na međubankovnom tržištu te povećava
kreditni potencijal onih banaka koje su pribavile
likvidna sredstva

stvoreni preduvjeti za mogući porast ponude
novca vezan uz veću kreditnu aktivnost
poslovnih banaka
12

preduvjet za uspješno provođenje operacija na otvorenom tržištu visok stupanj razvijenosti financijskog tržišta

Prednosti u odnosu na ostale instrumente:
1. SB ima potpunu kontrolu nad provođenjem aukcija
2. prodaja ili kupnja VP-a može se vršiti brzo ili sporo
te u ograničenim ili velikim iznosima
3. administrativne procedure provođenja vrlo
jednostavne
13
4. SB može kompenzirati eventualne nepoželjne efekte prevelike
prodaje ili kupnje VP-a, jer postoji mogućnost ponovne kupnje
ili prodaje istih ili drugih vrijednosnica
5. izbjegava se učinak najave, kakav npr. izravno izazivaju
promjena diskontne stope ili stope obveznih rezervi
6. namjera središnje banke je nepoznata bankama čime se
smanjuju špekulacije i neželjeni učinci koji mogu oslabiti
djelotvornost poduzetih mjera središnje banke
7. postiže se veća koordinacija mjera monetarne i fiskalne
politike te veća efikasnost upravljanja javnim dugom
14
3. POLITIKA OBVEZNIH REZERVI

određivanje stope obvezne rezerve i dr. uvjeta
koji određuju visinu obveznih rezervi koje banke
trebaju obračunati i izdvojiti na depozite (i
eventualno druge izvore sredstava)

smanjujući kreditni potencijal banaka, služe za:
○ zaštitu deponenata od rizičnog ponašanja
banaka
○ izbjegavanje situacija da pretjerana količina
novca u optjecaju izazove inflaciju
15

OR ima fiskalni učinak jer prisiljava banke da u
aktivi bilance imaju pozicije koje nose manji
prinos nego tržišna kamatna stopa po kojoj
banke odobravaju kredite i druge plasmane

Nepoželjni učinak smanjuje se kroz kamatu koju
SB plaća bankama na izdvojena sredstva
obvezne rezerve (stopa remuneracije – uvijek je
niža od nerizične tržišne kamatne stope)
16
Hvala na pažnji!
17