Transcript Ponuda i potraznja trziste i blagostanje

Ponuda i
potražnja: tržište i
blagostanje
1
SADRŽAJ









Potrošačev višak
Proizvođačev višak
Efikasnost tržišta
Troškovi oporezivanja
Porezni poremećaji i elastičnosti
Međunarodna trgovina
Uloga carine
Uloga uvozne kvote
Argumenti za ograničavanje trgovine
Potršači, proizvođači i efikasnost tržišta

Ekonomija blagostanja proučava kako
raspoređivanje resursa utiče na
ekonomsko blagostanje.
Potrošačev višak
Spremnost plaćanja je maksimalan iznos
kojeg će kupac platiti za neko dobro
 Potrošačev višak je spremnost kupaca da
plati minus iznos koji kupac stvarno plaća

Upotreba krive potražnje za merenje
potrošačevog viška
Cena
Kupac
Količina
>100$
Niko
0
80-100$
Sloba
1
70-80$
Sloba , Ratko
2
50-70$
Sloba, Ratko,
Radovan
3
50$>
Sloba, Ratko,
Radovan,
Hadžić
4
Cena proizvoda
Slobina spremnost plaćanja
100
Ratkova spremnost plaćanja
80
70
Radovanova spremnost plaćanja
Hadžićeva spremnost plaćanja
50
Potražnja
1
2
3
4
Niža cena povećava potrošačev višak
Cena proizvoda
Slobina potrošački višak
100
Ratkova spremnost plaćanja
80
70
Radovanova spremnost plaćanja
Hadžićeva spremnost plaćanja
50
Potražnja
1
2
3
4
Niža cena povećava potrošačev višak
Cena proizvoda
Slobina potrošački višak 30$
100
Ratkova potrošački višak 10$
80
70
50
Ukupni potrošačev
višak – 40$
Potražnja
1
2
3
4
Proizvođačev višak

Trošak – vrednost svega čega se
prodavac mora odreći kako bi proizveo
dobro.
Upotreba krive ponude za merenje
poroizvođačevog viška
Cena
Prodavci
Količina
100$
Firma 1,
Firma 2,
Firma 3 i
Firma 4
4
Firma 1,
Firma 2 i
Firma 3
3
Firma 1,
Firma 2
2
50-70$
Firma 1
1
50$
Niko
0
80-100$
70-80$
Ponuda
Cena proizvoda
100
Firma 4 - trošak
80
70
Firma 3 - trošak
Firma 2 - trošak
50
Firma 1 - trošak
1
2
3
4
Merenje proizvođačevog viška
krivom ponude
Ponuda
Cena proizvoda
100
Ukupni
proizvođačev
višak
80
70
Proizvođačev višak
koji je ostvarila Firma 2
50
Proizvođačev višak
koji je ostvarila Firma 1
1
2
3
4
Efikasnost tržišta
Efikasnost – asobina alokacije resursa da
maksimizira ukupni višak kojeg ostvaruju
svi članovi društva
Cena
 Jednakost
– pravednost raspodele
A
D
blagostanja među članovima
društva
ponuda
Potrošačev

višak
Ravnotežna cena
Proizvođačev
višak
potražnja
C
B
Ravnotežna količina
Količina
Ukupni višak – zbir potrošačevog i
proizvođačevog viška – područje između
kriva ponude i potražnje do ravnotežne
količine.
 Ravnoteža ponude i potražnje maksimizira
sumu potrošačevog i proizvođačevog
viška.

Troškovi oporezivanja
Učinak poreza – porez na dobro stvara
razliku između cene kuju plaćaju kupci i
cene koju primaju prodavci. Prodana
količina dobara pada.
 Porezni prihod – kojeg ubire država jednak
je
T XQ, odnosno veličini poreza T
pomnoženo prodatom količinom Q. Dakle,
porezni prihod jednak je površini kvadrata
između krive ponude i potražnje.
 Mrtvi teret – smanjenj ukupnog viška koje

Cena
A
D
Veličina poreza (T)
Cena koju
plaćaju kupci
ponuda
Porezni prihod TXQ
Cena koju
dobijaju
prodavci
potražnja
C
Prodana količina (Q)
Količina sa porezom
B
Količina
Količina bez poreza
Porezni poremećaji i elastičnosti
Što je kriva potražnje elastičnija, mrtvi
teret od poreza je veći.
 Porezi maju mrtvi teret jer uzrokuju manju
potršnju kupaca i manju proizvodnju
prodavca, a ova promena u ponašanju
sužava veličinu tržišta ispod nivoa koji
maksimizira ukupan višak.

Međunarodna trgovina
Kada ekonomija ne može trgovati an
svetskim tržištima, cena se prilagođava da
bi uravnotežila domaću ponudu i
potražnju.
 Svetska cena je cena dobara koja
prevladava na svetskom tržištu tog dobra.

Međunarodna trgovina u zemlji
izvozniku
Proizvođačev višak B+D
Potrošačev višak - B
Površina D označava povećanje ukupnog viška i predstavlja dobit od trgovina
Cena
čelika
Cena posle
trgovine
Cena pre
trgovine
Domaća
ponuda
A
B
D
Svetska
cena
C
Izvoz
Količina domaće
potražnje
Domaća
potražnja
Količina domaće
ponude
Količina
čelika
Međunarodna trgovina u zemlji
uvozniku
Proizvođačev višak -B
Potrošačev višak B+D
Površina D označava povećanje ukupnog viška i predstavlja dobit od trgovina
Cena
čelika
Domaća
ponuda
A
Cena pre
trgovine
B
C
Cena posle
trgovine
Uvoz
Količina domaće
potražnje
Svetska
cena
D
Domaća
potražnja
Količina domaće
ponude
Količina
čelika
Uloga carine
Proizvođačev višak C
Potrošačev višak -(C+D+E+F)
Površina D+F označava smanjenje ukupnog viška i predstavlja “mrtvi teret carine”
Državni prihod E
Cena
čelika
Domaća
ponuda
Ravnoteža bez trgovine
A
Cena sa
carinom
B
C
Cena bez
carine
G
D
E
Uvoz sa carinom
Uvoz bez carine
Carina
F
Domaća
potražnja
Svetska
cena
Količina
čelika
Uvozna kvota
Uvozna kvota je ograničenje količine robe
koja može biti proizvedena u inostranstvu i
prodavana u zemlji.
 Uvozna kvota, kao i carina smanjuje
količinu uvoza i približavanje tržišta
ravnoteži koj bi postojala.

Uloga uvozne kvote
Proizvođačev višak C
Potrošačev višak 2-(C+D+E’+E”+F)
Površina D+F označava smanjenje ukupnog viška i predstavlja “mrtvi teret kvote”
Ukupna višak –(D+F)
Cena
čelika
Domaća
ponuda
Ravnoteža bez trgovine
Kvota
A
Cena sa
kvotom
Cena bez
kvote –
svetska cena
Ravnoteža sa
kvotom
B
C
G
D
E9
Domaća
ponuda +
uvozna
ponuda
E0 F
Uvoz sa kvotom
Uvoz bez kvote
Domaća
potražnja
Svetska
cena
Količina
čelika
Argumenti za ograničavanje trgovine
Argument radnih mesta
 Argument nacionalne bezbednosti
 Argument nove industrije
 Argument nepoštene konkurencije
 Argument zaštite kao ulog za ostvarivanje
dobitaka

Kada zemlja dopusti trgovinu i postane
izvoznik dobara, proizvođačima dobara će
biti bolje, a potrošačima lošije.
 Kada zemlja dopusti trgovinu u postoane
uvoznik dobara, potrošačima će biti bolje,
a proizvođačima lošije.
 U oba slučaja dobit od trgovine će
nadmašiti gubitke.
