Transcript KOLSKA DOKIMOLOGIJA

Pripremila: Kristina Galić, prof.
5. prosinca 2012.

Što je školska dokimologija?

 Grč. dokimos= prokušan, dokazan
logos=istina, znanost
 Školska dokimologija bavi se pitanjima ispitivanja i
procjenjivanja učeničkih odgojno-obrazovnih
postignuća u školama. Nastoji identificirati i proučiti
utjecaj svih onih faktora koji kvare metrijsku
vrijednost školskih ocjena te pronaći načine i
postupke što objektivnijega i pouzdanijeg, a time i
valjanijeg ispitivanja i mjerenja učeničkih znanja i
drugih odgojno-obrazovnih postignuća.
ISPREDAVATI-ISPITATIOCIJENITI

Ispitivanje i ocjenjivanje
učeničkih znanja

 Školsko ispitivanje znanja je takav postupak u kojem
se pitanjima (podražajima) upućenim subjektu
(učeniku), izazivaju reakcije znanja (odgovori).
 U postupku ocjenjivanja prosuđuje se vrijednost
učenikova odgovora i to jedinicama takve ordinalne
ili redoslijedne ljestvice kakvu predstavljaju školske
ocjene i tako posredno mjere njegova znanja.

 LJESTVICA OCJENA
 U odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske
koristi se ljestvica od pet ocjena(nedovoljan,
dovoljan,dobar, vrlo dobar, odličan).
 Radi se o ordinalnoj ljestvici ili ljestvici ranga kojom
je jedino moguće procijeniti je li nešto od nečega veće
ili manje.
 Razlike između stupnjeva često nisu u potpunosti
jasne.
Metrijski karakter ocjenjivanja
znanja

 Školsko ocjenjivanje = mjerenja znanja
 Funkcija ocjene – kontrola učeničkih znanja
 Svako mjerenje pretpostavlja:
1. predmet ili ono što se mjeri
ZNANJE
2. instrument kojim se mjeri
NASTAVNIK
3. tehnika mjerenja
NAČIN ISPITIVANJA
I OCJENJIVANJA
 Nastavnik je i mjerni instrument i mjerilac.

OCJENJIVANJE JE...

 prosudba učenikova znanja u odnosu na neke
unaprijed zadane kriterije ili u odnosu na druge
učenike – pri ocjenjivanju, izmjereno znanje se
izražava odgovarajućom ocjenom (brojkom ili
slovom) koja prenosi poruku o količini i vrijednosti
izmjerenog znanja (vrednovanje).
 Postoje dva načina
mjerenja(ocjenjivana):

 Izravno – ono mjerenje u kojem su mjerne jedinice
iste vrste kao i predmet mjerenja.
 Posredno – mjerenje u kojem predmet mjerenja i
mjerne jedinice nisu iste vrste.
 Školsko ocjenjivanje- posredno mjerenje jer se
učenička znanja (predmet) mogu mjeriti samo
posredno odnosne preko reakcija učenika u
određenim situacijama (npr. učenički odgovori na
nastavnikova pitanja).
Zašto ocjenjujemo?

???

 Dobivamo podatke o tome s kakvim uspjehom
učenici stječu i vladaju predmetnim sadržajima (što
im omogućuje praćenje njihova edukativnog
razvoja).
 Dobivamo povratne informacije o njihovu
nastavnom radu kako bi ga mogli prikladnije i
uspjelije oblikovati i realizirati.
Nedostaci ocjena

 Slaba dijagnostička i prognostička vrijednost.
 Nisu valjani pokazatelji znanja i ne omogućuju
predviđanje učeničkog uspjeha.
Faktori pri oblikovanju
učeničkih odgovora

 Nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora
 Učenikove verbalne mogućnosti
 Učenikove mogućnosti opažanja i vještog korištenja
percipiranim podatcima
 Čuvstvena otpornost
Faktori koji ovise o nastavniku kao
mjernom instrumentu

 Mjerni instrument ne smije imati bilo kakav utjecaj
na rezultat mjerenja!
 Valjanost
 Objektivnost
 Pouzdanost
 Osjetljivost
USMENO PROVJERAVANJA
ZNANJA

PREDNOSTI
 Bolje se provjerava
razumijevanje i uporaba
znanja
 Učenici češće uče s
razumijevanjem ako znaju
da ih očekuje usmeno
ispitivanje
 Nastavnik usmjerava
učenika
NEDOSTATCI
 Vremenski neekonomično
 Nužno subjektivno
 Obično obuhvaćeno manje
gradiva nego u pismenom
 U jednom satu nastavnik
provjeri znanje malog broja
učenika
PISMENO PROVJERAVANJE
ZNANJA

PREDNOSTI
 Svim učenicima su
postavljeni isti zadaci pa je
njihovo znanje međusobno
usporedivo
 Objektivnije ocjenjivanje
 Može se obuhvatiti više
gradiva
 Vremenski ekonomično
NEDOSTATCI
 Pismeni ispiti znanja koje
nastavnik samostalno
sastavlja
 Upitne metrijske
karakeristike
 Testovi nisu
standardizirani!!!
OBJEKTIVNIJI POSTUPCI
MJERENJA ZNANJA

 Testovi znanja- provjeravaju i mjere rezultate postignuća
u učenju, poučavanju i treniranju.
 Metrijske karakteristike testova znanja su: valjanost,
objektivnost, pouzdanost, osjetljivost i normiranost.
 Tipovi testova znanja (tipovi zadataka) su:
tip dosjećanja
tip dopunjavanja
alternativni tip
tip s dva kriterija izbora
tip višestrukog izbora
tip ispravljanja i sređivanja
tip povezivanja
OSOBINE RAZLIČITIH VRSTA
ZADATAKA NA ISPITIMA
ZNANJA

 Esejski tip zadatka- mjeri- razumijevanje, rješavanje
nekih vrsta problema, kompleksne vještine,
organizaciju ideja, vještinu izražavanja
 Zadatci objektivnog tipa –mjere- činjenično znanje,
razumijevanje
 Zadatci rješavanja problema- mjere- razumijevanje
problema, vještinu rješavanja problema
SVRHA PROVJERAVANJA ZNANJA
je napredovanje učenika.

Što?
 povratna informacija
 motivacija
 selekcija
 vrednovanje
Za koga?
 učenici
 nastavnici
 roditelji
 prosvjetne vlasti
 ravnatelji
 srednje škole i
sveučilišta
GLAVNE FUNKCIJE
EVALUACIJE

 UTVRĐIVANJE PREDZNANJA-na početku
poučavanja
 FORMATIVNA FUNKCIJA - nadgledanje
napredovanja učenika tijekom poučavanja
 DIJAGNOSTIČKA FUNKCIJA - utvrđivanje
teškoća u učenju
 SUMATIVNA FUNKCIJA - evaluacija postignuća
nakon poučavanja
KRITIKE PROCESA
OCJENJIVANJA

 Dehumanizira proces poučavanja
 Unosi strah
 Razvija nisko samopoštovanje
 Stvara neprijateljsku atmosferu
 Utječe na snižavanje zadovoljstva školom
 Slabe metrijske karakteristike ocjena imaju veliki
utjecaj na život učenika!
JOŠ MALO...


„Znati ne znači biti. Naučeno morate pokušati
prenijeti u svakodnevni život.”
Blaise Pascal
Literatura

 Grgin, Tomislav: Školsko ocjenjivanje znanja, 4. izd.,
Jastrebarsko: Naklada Slap, 2001.
 Grgin, Tomislav: Školska dokimologija:
procjenjivanje i mjerenje znanja, 2. izd., Jastrebarsko:
Naklada Slap, 1994.