KOLSKA DOKIMOLOGIJA
Download
Report
Transcript KOLSKA DOKIMOLOGIJA
Pripremila: Kristina Galić, prof.
5. prosinca 2012.
Što je školska dokimologija?
Grč. dokimos= prokušan, dokazan
logos=istina, znanost
Školska dokimologija bavi se pitanjima ispitivanja i
procjenjivanja učeničkih odgojno-obrazovnih
postignuća u školama. Nastoji identificirati i proučiti
utjecaj svih onih faktora koji kvare metrijsku
vrijednost školskih ocjena te pronaći načine i
postupke što objektivnijega i pouzdanijeg, a time i
valjanijeg ispitivanja i mjerenja učeničkih znanja i
drugih odgojno-obrazovnih postignuća.
ISPREDAVATI-ISPITATIOCIJENITI
Ispitivanje i ocjenjivanje
učeničkih znanja
Školsko ispitivanje znanja je takav postupak u kojem
se pitanjima (podražajima) upućenim subjektu
(učeniku), izazivaju reakcije znanja (odgovori).
U postupku ocjenjivanja prosuđuje se vrijednost
učenikova odgovora i to jedinicama takve ordinalne
ili redoslijedne ljestvice kakvu predstavljaju školske
ocjene i tako posredno mjere njegova znanja.
LJESTVICA OCJENA
U odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske
koristi se ljestvica od pet ocjena(nedovoljan,
dovoljan,dobar, vrlo dobar, odličan).
Radi se o ordinalnoj ljestvici ili ljestvici ranga kojom
je jedino moguće procijeniti je li nešto od nečega veće
ili manje.
Razlike između stupnjeva često nisu u potpunosti
jasne.
Metrijski karakter ocjenjivanja
znanja
Školsko ocjenjivanje = mjerenja znanja
Funkcija ocjene – kontrola učeničkih znanja
Svako mjerenje pretpostavlja:
1. predmet ili ono što se mjeri
ZNANJE
2. instrument kojim se mjeri
NASTAVNIK
3. tehnika mjerenja
NAČIN ISPITIVANJA
I OCJENJIVANJA
Nastavnik je i mjerni instrument i mjerilac.
OCJENJIVANJE JE...
prosudba učenikova znanja u odnosu na neke
unaprijed zadane kriterije ili u odnosu na druge
učenike – pri ocjenjivanju, izmjereno znanje se
izražava odgovarajućom ocjenom (brojkom ili
slovom) koja prenosi poruku o količini i vrijednosti
izmjerenog znanja (vrednovanje).
Postoje dva načina
mjerenja(ocjenjivana):
Izravno – ono mjerenje u kojem su mjerne jedinice
iste vrste kao i predmet mjerenja.
Posredno – mjerenje u kojem predmet mjerenja i
mjerne jedinice nisu iste vrste.
Školsko ocjenjivanje- posredno mjerenje jer se
učenička znanja (predmet) mogu mjeriti samo
posredno odnosne preko reakcija učenika u
određenim situacijama (npr. učenički odgovori na
nastavnikova pitanja).
Zašto ocjenjujemo?
???
Dobivamo podatke o tome s kakvim uspjehom
učenici stječu i vladaju predmetnim sadržajima (što
im omogućuje praćenje njihova edukativnog
razvoja).
Dobivamo povratne informacije o njihovu
nastavnom radu kako bi ga mogli prikladnije i
uspjelije oblikovati i realizirati.
Nedostaci ocjena
Slaba dijagnostička i prognostička vrijednost.
Nisu valjani pokazatelji znanja i ne omogućuju
predviđanje učeničkog uspjeha.
Faktori pri oblikovanju
učeničkih odgovora
Nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora
Učenikove verbalne mogućnosti
Učenikove mogućnosti opažanja i vještog korištenja
percipiranim podatcima
Čuvstvena otpornost
Faktori koji ovise o nastavniku kao
mjernom instrumentu
Mjerni instrument ne smije imati bilo kakav utjecaj
na rezultat mjerenja!
Valjanost
Objektivnost
Pouzdanost
Osjetljivost
USMENO PROVJERAVANJA
ZNANJA
PREDNOSTI
Bolje se provjerava
razumijevanje i uporaba
znanja
Učenici češće uče s
razumijevanjem ako znaju
da ih očekuje usmeno
ispitivanje
Nastavnik usmjerava
učenika
NEDOSTATCI
Vremenski neekonomično
Nužno subjektivno
Obično obuhvaćeno manje
gradiva nego u pismenom
U jednom satu nastavnik
provjeri znanje malog broja
učenika
PISMENO PROVJERAVANJE
ZNANJA
PREDNOSTI
Svim učenicima su
postavljeni isti zadaci pa je
njihovo znanje međusobno
usporedivo
Objektivnije ocjenjivanje
Može se obuhvatiti više
gradiva
Vremenski ekonomično
NEDOSTATCI
Pismeni ispiti znanja koje
nastavnik samostalno
sastavlja
Upitne metrijske
karakeristike
Testovi nisu
standardizirani!!!
OBJEKTIVNIJI POSTUPCI
MJERENJA ZNANJA
Testovi znanja- provjeravaju i mjere rezultate postignuća
u učenju, poučavanju i treniranju.
Metrijske karakteristike testova znanja su: valjanost,
objektivnost, pouzdanost, osjetljivost i normiranost.
Tipovi testova znanja (tipovi zadataka) su:
tip dosjećanja
tip dopunjavanja
alternativni tip
tip s dva kriterija izbora
tip višestrukog izbora
tip ispravljanja i sređivanja
tip povezivanja
OSOBINE RAZLIČITIH VRSTA
ZADATAKA NA ISPITIMA
ZNANJA
Esejski tip zadatka- mjeri- razumijevanje, rješavanje
nekih vrsta problema, kompleksne vještine,
organizaciju ideja, vještinu izražavanja
Zadatci objektivnog tipa –mjere- činjenično znanje,
razumijevanje
Zadatci rješavanja problema- mjere- razumijevanje
problema, vještinu rješavanja problema
SVRHA PROVJERAVANJA ZNANJA
je napredovanje učenika.
Što?
povratna informacija
motivacija
selekcija
vrednovanje
Za koga?
učenici
nastavnici
roditelji
prosvjetne vlasti
ravnatelji
srednje škole i
sveučilišta
GLAVNE FUNKCIJE
EVALUACIJE
UTVRĐIVANJE PREDZNANJA-na početku
poučavanja
FORMATIVNA FUNKCIJA - nadgledanje
napredovanja učenika tijekom poučavanja
DIJAGNOSTIČKA FUNKCIJA - utvrđivanje
teškoća u učenju
SUMATIVNA FUNKCIJA - evaluacija postignuća
nakon poučavanja
KRITIKE PROCESA
OCJENJIVANJA
Dehumanizira proces poučavanja
Unosi strah
Razvija nisko samopoštovanje
Stvara neprijateljsku atmosferu
Utječe na snižavanje zadovoljstva školom
Slabe metrijske karakteristike ocjena imaju veliki
utjecaj na život učenika!
JOŠ MALO...
„Znati ne znači biti. Naučeno morate pokušati
prenijeti u svakodnevni život.”
Blaise Pascal
Literatura
Grgin, Tomislav: Školsko ocjenjivanje znanja, 4. izd.,
Jastrebarsko: Naklada Slap, 2001.
Grgin, Tomislav: Školska dokimologija:
procjenjivanje i mjerenje znanja, 2. izd., Jastrebarsko:
Naklada Slap, 1994.