Transcript Profesionalna odgovornost FINALpptx

Specifičnosti profesionalne
odgovornosti u obiteljsko – pravnoj
zaštiti djece
prof. dr. sc. Marina Ajduković
Studijski centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu
Zagreb, 30. 1. 2013.
Sadržaj izlaganja
• Definiranje profesionalne odgovornosti
• Odnos profesionalne odgovornosti i
profesionalne posvećenosti
• Osnaživanje stručnjaka za profesionalno
odgovorno djelovanje
• Postupci i protokoli koji mogu olakšati
profesionalno odgovorno djelovanje
• Kako pomoći voditeljima nadzora
2
Profesionalna odgovornosti
Što je to profesionalna odgovornost?
• Jedna od ključnih kvaliteta profesionalnog
djelovanja
• Otvorenost kritici i učenju na greškama
• Sposobnost da se obrazlože odluke bez obzira
da li uključuju činjenje ili nečinjenje, davanje ili
uskraćivanje nekih prava:
– korisnicima
– kolegama i nadređenima
– nadležnim državnim tijelima i javnosti
4
Što je to profesionalna odgovornosti (2)
• Određenje toga što je primjereno, etički
ispravno i obavezno u terminima
profesionalne odgovornosti ovisi o:
– Nacionalnim politikama, zakonima, tipu socijalnog
zbrinjavanja, kulturi
– Ulozi i obilježjima socijalne profesije
– Vrsti posla i korisnika
5
Što je specifično za profesionalnu odgovornosti
djelatnika CZSS u slučajevima ugroženog razvoja djece?
• Prikrivanje, opiranje ili pasivno sudjelovanje roditelja u potrebnoj
promjeni – roditelji nedobrovoljni korisnici usluga
• Razvojna ograničenja djece da zastupaju svoje interese, traže i
procjenjuju kvalitetu dobivenih usluga
• Dugoročnost posljedica po emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj
djeteta
• Isprepletenost različitih sustava u osiguravanju djelotvornih
intervencija
• Isprepletanje različitih razina odgovornosti:
–
–
–
–
roditelja,
stručnjaka koji rade neposredno s djetetom,
rukovodnih osoba koje organiziraju rad i upravljanje s rizicima,
nadležnih tijela koje definiraju
• pokazatelje dobrobiti djeteta
• procedure i kompetencije onih koji provode te procedure
• uvjete rada
6
Koncept „nove odgovornosti“
• U Europi su povećani zahtjevi za odgovornosti za sve
dionike (posebno one u javnom sektoru) kroz povećanu
regulaciju, nadzore, nacionalne standarde, standarde
koji uspostavljaju sami djelatnici nekog sustava (npr.
standardi kvalitete) o tome kako se radi posao i što je
ostvareno u terminima ishoda i učinaka.
• Aspekti „nove odgovornosti“
– Rad prema procedurama i protokolima
– Rad prema prethodno definiranim standardima,
očekivanim ishodima i učincima
– Praćenje i evaluacija postignuća – sistem praćenja
kvalitete, nadzor, individualno procjenjivanje
7
Izazov balansiranja dobrih i loših aspekata
„nove odgovornosti“
• Korištenje čvrstih i jasnih kriterija za procjenu potreba i ostvarivanje
prava korisnika – može dovesti u pitanje pravednost i racionalnost
djelovanja → bitno osigurati potrebni diskrecioni prostor
odlučivanja stručnjaka
• Informiranje korisnika korištenjem informacijskih „paketa“ – može
imati depersonalizirajući učinak i dovesti do prevelikog oslanjanje
na standardne formulare i pisane informacije s rizikom da se izgubi
osobni kontakt i informacije o nekim specifičnim okolnostima
• Korištenje standardnih obrazaca za procjenu – može dovesti do toga
da se postavljaju neprimjerena ili nebitna pitanja, te da se tako
propuste korisne informacije
8
Kako to riješiti?
• Balansirajući profesionalnu odgovornost i
profesionalnu posvećenost
• Pretpostavke profesionalne uključenosti i
odgovornosti su pripadanje profesionalnoj
zajednici/radnom okruženju u kojem stručnjaci
nisu prepušteni sami sebi, u kojima imaju načine
da traže profesionalnu pomoć, u kojima postoji
kultura profesionalnog dijaloga:
– Poštovanje, dvosmjernost i zainteresiranost
9
Odnos profesionalne odgovornosti i
profesionalne posvećenosti
• Profesionalna odgovornost je ono što čini rad stručnjak
socijalnim radom, a ne npr. dobrotvornom
karitativnom pomoći.
– Ali profesionalna odgovornost sama per se svedena na rad
prema „formuli“ može dovesti do depersonalizacije i rada
na načelima „kako se pokriti“ (obrambeni stil rada).
• Profesionalna uključenost je ono što čini rad stručnjaka
socijalnim radom, a ne npr. davanjem financijskih
savjeta.
– Ali profesionalna uključenost per se kao što je npr. vođenje
vlastitih „križarskih ratova“ za korisnike je također
neprimjerena i često gubi iz vida korisničku perspektivu.
10
“Strategije preživljavanja"
• Spašavanje nasuprot osnaživanju. Pod pritiskom hitnosti i često velikih
očekivanjima okruženja stručnjak može potpuno preuzeti odgovornost za
„slučaj“te pružati pomoć i u stvarima koje korisnik može uraditi sam.
• Povlačenje nasuprot preuzimanja realne profesionalne odgovornosti. Da
bi emocionalno „preživio“ stresnost rada na nekim „slučajevima“,
stručnjak upućuje korisnika drugom stručnjaku ili u drugi sustav i onda kad
to ne bi trebalo.
• Pretjerano suosjećanje umjesto djelotvornosti. Stručnjak je pretjerano
suosjećajan i poistovjećen s korisnikom tako da počinje osjećati da je sam
žrtva. Izrazito je angažiran, ali su aktivnosti često neprikladne i konfuzne.
• Umanjivanje i potiskivanje. Da bi izbjegao dodatno radno opterećenje ili
da bi se zaštiti od emocionalne iscrpljenosti stručnjak "ne vidi" odnosno
poriče ili umanjuje problem ("Ima i puno težih slučajeva "), premješta
problem ("Sve je to zbog siromaštva / alkohola"), povlači se i udaljava
(„Čula sam za to od drugih, ali sam mislila da nije tako strašno“), posredno
okrivljuje klijenta ("Mogla bi se i ona malo potruditi").
11
MEDIJACIJSKA ULOGA POSVEĆENOSTI
(Maslach, 2011)
Usklađenost s
poslom
•odgovarajuće radno
opterećenje
•smisleni radni
zadaci
• kompetentnost
•kontrola radnog
procesa
• mogućnosti izbora
•priznanje
•pripadanje
•pravednost i
poštovanje
•jasne organizacijske
vrednote
Ishodi
Posvećenost
•Energija
•Uključenost
•Djelotvornost
• bolja timska suradnja
• bolje radno postignuće
• zadovoljstvo korisnika
• djelotvornost rada
• dobro mentalno
zdravlje stručnjaka
•osjećaj zadovoljstva i
smislenosti posla
12
Vratimo se profesionalnoj odgovornosti …. ali ne
zaboravimo profesionalnu posvećenost
Standardi
/vrijednosti
• Vezani uz profesiju
• Određeni od državnih
tijela
• Osobni
Procesi
Ishodi i
učinci
Opravdanje
odluka
• Etičnost
• Pravodobnost
• Učinkovitost
• Postupanje po
protokolima
• Poštovanje
• Pravednost
• Racionalnost
• Kompetentnost
• Dobrobit korisnika
usluga
• Društvena korisnost
• Mjerljivost
13
„Odgovornost je ili osobna ili je nema“
(Z. Bauman)
Postoji više linija profesionalne odgovornosti:
• Odgovornost usmjerena na rad na slučaju – jasni protokoli za procjenu
rizika i izbor najboljih mjera za pojedini slučaj
• Odgovornost za uspostavljanje komplementarnog ispreplitanje različitih
vrsta i razina postupanja – jasni protokoli međuresorne suradnje
• Odgovornost za prepoznavanje i upravljanje kriznim situacijama
Pretpostavke:
• Dvosmjerna komunikacija među djelatnicima na različitim razinama
odgovornosti
• Sustavna organizacijska podrška djelatnicima na nižim razinama
odgovornosti
• Povjerenje, poznavanje i posvećenost stručnjaka na istoj razini i različitim
razinama
14
Postupci i protokoli koji mogu
olakšati profesionalno odgovorno
djelovanje
Odgovornost i moć
• Profesionalna odgovornost bez moći je nedjelotvorna
• U području socijalne skrbi glavni izvori moći su
– Kompetencije stručnjaka usmjerena na rad unutra sustava i
prema drugom sustavima (npr. kako se profesionalno
postaviti prema sustavu pravosuđa da bi bili djelotvorni)
– Dobro razrađeni instrumenti socijalnog rada, protokoli
postupanja koja nisu rigidni
– Jasna zakonska određenja
– Jasna i dijaloški operacionalizirana filozofija djelovanja
– ….
– ….
16
KOMPETENCIJE
• Sposobnost pojedinca da, u skladu s očekivanjima koja od njega
imamo kao stručnjaka kvalificiranog za neko područje, adekvatno
i efikasno izvrši određene zadatke (Kaslow, 2004)
• Kompetencije se definiraju u kontekstu radnog učinka, kontinuirano
se uče i razvijaju, složene su
Ključna pitanja
• Jesmo li ikada konkretno definirali koje specifične kompetencije treba
imati socijalni radnik, psiholog, sudac, liječnik … koji donosi i provodi
odluke od značaja za djecu koja su ugrožena u obitelji?
• Tko je odgovoran za dobre profesionalne kompetencije?
–
–
–
Institucije visokog obrazovanja i strukovne udruge
Nadležna državna tijela i rukovodne osobe gradeći klimu posvećenosti praksi utemeljenoj na znanju,a ne
intuiciji i osiguravajući kvalitetno cjeloživotno obrazovanje i superviziju
Pojedinci koji su spremni za cjeloživotno učenje i otvoreni za učenje na vlastitom iskustvu u superviziji i
kroz konzultacije
17
KOMPETENCIJSKI MODEL
Zbog čega je nužna i edukacija i
supervizija?
Kompetencije
Stavovi
Vještine
Znanje
Bazične kompetencije
Sposobnosti
Osobine ličnosti
Biografske karakteristike
18
© Roe, 1999
INSTRUMENTI SOCIJALNOG RADA
• Doprinos procjeni i praksi utemeljenoj na činjenicama
• Doprinos zajedničkom razumijevanju među strukama
– Prvenstveno namijenjeni socijalnim radnicima, ali i drugim stručnjacima
centra za socijalnu skrb
– Do sada u nas socijalni radnici nisu sustavno razvijali i/ili primjenjivale
standardizirane skale, upitnike ili ček-liste.
– Standardni psihologijskih instrumenti (npr. inventari ličnosti) u praksi
često nisu dovoljni za procjene o roditeljskom funkcioniranju, a uz to su
vrlo skupi → treba ih koristiti samo u jasno indiciranim situacijama, a ne
rutinski
19
ŠTO MOGU INSTRUMENTI SOCIJALNOG RADA?
• opisati obilježja i obrasce roditeljskog funkcioniranja u
odgajateljskoj i u drugim značajnim ulogama
• pojasniti moguće razloge neodgovarajućih postupaka i
potencijal roditelja za promjenu
• identificirati uvjete/okolnosti vezane uz pojedinca-u-okruženju
za koje je vjerojatno da mogu pozitivno ili negativno utjecati na
ponašanje roditelja
• opisati funkcioniranje djece, potrebe i rizike u odnosu na
vještine, mogućnosti i nedostatke roditelja
• osigurati smjer intervencija
20
Kako zaštiti djecu
• Plan sigurnosti djeteta
• Individualizirani plan rada/zaštite djeteta
• Radi se o dva nezavisna, ali blisko povezana
aspekta djelovanja
• Podrazumijevaju promjenu roditelja/obitelji,
ali na različitim razinama i u različitom
vremenskom okviru
21
Plan sigurnosti djeteta
• Osigurava sigurnost djeteta dok se istodobno radi na održivoj
promjeni u obitelji
– Izdvajanje djeteta
– Intenzivni nadzor obitelji
• U njemu se ne navodi što i kako roditelji trebaju promijeniti u
odgoju djeteta niti se oslanja na obećanjima roditelja
• Usmjeren je samo na ono što roditelji trebaju učiniti ODMAH
za zaštitu djeteta te kontrolu i upravljanje rizicima (npr.
dnevna briga za dijete)
• Sadržaj ovisi o ranjivosti djeteta (dob, posebne potrebe…)
• Provodi se ODMAH i treba imati NEPOSREDNI UČINAK
22
Tri elementa sigurnost
Neposredna prijetnja opasnosti/rizik po dijete
+
ranjivost djeteta
Rana dob (do 6 godina života)
Tjelesna ili intelektualna ograničenja
Slabo zdravlje i tjelesne sposobnosti
Zaštitna sposobnosti roditelja i ostali čimbenici zaštite
=
"nesigurno" dijete
VAŽNO!!!
Upravo zbog interakcije neposredne opasnosti i razvojne ranjivosti neka
djeca trebaju biti izdvojena iz obitelji, a neka ne. No teško je npr. objasniti
da se prema djeci koja su mlađa od 6 godina donose različite odluke
Bitno je precizno obrazložiti svaku odluku uz korištenje instrumenta
socijalnog rada
23
Standardne informacije koje se trebaju prikupiti
za izradu plana sigurnosti
•
•
•
•
•
•
Priroda ugrožavanja djeteta
Okolnosti ugrožavanja djeteta
Dnevno funkcioniranje djeteta
Zaštitne sposobnosti i roditeljski odgojni
postupci
Općenito roditeljska ponašanja
Stabilne životne vještine roditelja
24
Što su znakovi za opasnost u procjeni prijave za nasilje
nad djetetom i poduzimanje HITNOG plana sigurnosti?
Aktualno ponašanje i doživljavanje roditelja
• Prethodno prijavljeno i potvrđeno nasilje u obitelji bez
poduzetih intervencija ili/i sudskih mjera
• Prepoznati nasilnički obrazac rješavanja problemskih
situacija uključujući pasivnu agresiju i otpor (npr.
odbijanje bilo kakve suradnje sa stručnjacima)
• Duševna bolest roditelja (npr. PTSP za djecu sve dobi,
depresija roditelja za mlađu djecu)
• Ovisnost o drogama i ovisnički način života
• ….
• ….
25
Što su znakovi za opasnost u procjeni prijave za nasilje
nad djetetom i poduzimanje HITNOG plana sigurnosti?
Aktualno stanje djeteta
• Dijete s znakovima tjelesnog nasilja uključujući npr.
ugrize životinja
• Dijete s jasnim znakovima tjelesnog zanemarivanja
(npr. zapuštene tjelesne povrede, pothranjenost)
• Dijete koje pokazuje znakove dezorganizirane
privrženosti
• Dijete koje pokazuje hiperseksualizirano ponašanje
• Dijete koje pokazuje znakove samoranjavanja
• ….
• ….
26
Što s čimbenicima rizika za
zlostavljanje i zanemarivanje djece?
• Izloženost zlostavljanju u djetinjstvu roditelja, loši
partnerski odnosi, siromaštvo, nedovoljna
socijalna podrške, loše tjelesno zdravlje i drugo,
su okolnosti koje pridonose riziku za zlostavljanje i
zanemarivanje djece te ograničavaju kapacitet za
promjenu
• Njihova procjena je nužna u razvoju individualnih
planova djelovanja, no nije ključna za procjenu
sigurnosti djeteta
• Ključna je za sveobuhvatnu procjenu obitelji
27
Individualni plan rada/zaštite djeteta
• Razvojna opasnost po dijete
• Svrha je poticati i olakšavati promjenu roditeljskog
ponašanja
• Odnosi se na široki raspon obiteljskih potreba
• Aktivira se nakon daljnjeg procjenjivanja i kada je obitelj
spremna (ili kada se izriču mjere)
• Aktivnosti i usluge se mogu provoditi u razmacima kroz
dulje razdoblje
• Individualni plan treba definirati dugoročne ishode
ostvarene tijekom duljeg vremena.
• Uloga roditelja/skrbnika i odgovornosti mijenjaju se prema
djetetovim potrebama.
28
Kako pomoći voditeljima nadzora?
Koje su najčešće poteškoće voditelja?
Što kažu sami voditelji?
• Nedovoljno specifično znanje
• Suočavanje s “neuspjehom” – promjene
su spore i teško se postižu
Poteškoće u vođenju nadzora nad izvršavanjem
roditeljske skrbi (Ajduković, 2008.; Laklija 2013.)
Nedostatno znanje i vještine :
• za rad sa žrtvama obiteljskog zlostavljanja,
PSTP-om, ovisnicima, alkoholičarima
• o psihički problemi (depresivnosti, psihoza i
slično)
• za rad s nemotiviranim/nedobrovoljnim
korisnicima
• nedostatne vještine za obiteljsko savjetovanje
i rad s obiteljskim sustavima
30
Poteškoće u vođenju nadzora nad izvršavanjem
roditeljske skrbi (Ajduković, 2008.)
Suočavanje s neuspjehom
• nerealna, prevelika očekivanja
• frustriranost, razočaranje neuspjehom, nezadovoljstvo postignutim
• teško podnošenje otpora roditelja prema stručnjaku kao osobi,
nedostatak pozitivnih povratnih informacija, osjećaj bespomoćnosti
i uzaludnog truda
• osjećaj nemoći zbog nemogućnosti zadovoljenja osnovnih
egzistencijalnih potreba obitelji
• mali pomaci u radu
• nemogućnost utjecaja na roditelje da promijene ponašanje
• želja za brzim promjenama
• osobne frustracije zbog nemogućnosti pomaganja obitelji zbog
neadekvatne mreže, podrške u sustavu, nekritičnosti i
nemotiviranosti obitelji
31
Očekivanja voditelja od supervizije
(Laklija, 2013)
• Obrazovna-podučavajuća očekivanja (3,91)
• Podržavajuće-osnažujuća očekivanja (3,60)
• Očekivanja vezana za dobivanje uvida u radne procese i
odnose (3,5)
• Potreba razvoja specifičnog modela supervizije
• Takav bi model trebao uključivati osim razvojnointegrativne funkcije supervizije i odgovornost za dobrobiti
djeteta, uključujući vođenje računa o specifičnom kontekstu
djeteta i njegove obitelji, postojećih socijalnih politika i
raspoloživih resursa sustava (Hess, Kanak i Atkins, 2009.).
32
Što osobno mogu ponuditi osim unapređenja nastave
(u suradnji s kolegicama sa Studija za socijalni rad)?
Konceptualizaciju
• Modela metodske supervizije za voditelja nadzora nad izvršavanjem
roditeljske skrbi i novih mjera koje će biti na raspolaganju u novom
Obiteljskog zakona
• Modela evaluacije poduzimanih promjena
Suradnju u:
• Izradi preciznih protokola postupanja u slučajeva nasilja nad djecom
i provjernih listi za procjenu neposrednog i razvojnog rizika
Organiziranje
• Međunarodne izobrazbe za rad s nedobrovoljnim korisnicima
33