Transcript Profesionalna rehabilitacija kao metoda intergracije osoba sa

FOND ZA PROFESIONALNU
REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE
OSOBA S INVALIDITETOM
Čapljina, 28. – 29. studeni 2013.
Jasenka Sučec, rukovoditeljica službe pripreme i razvoja
Telefon: 01/6040-495; [email protected]
Zagreb, Hebrangova 4
“PROFESIONALNA REHABILITACIJA KAO
METODA INTEGRACIJE OSOBA S
INVALIDITETOM NA HRVATSKOM TRŽIŠTU
RADA”
- REZULTATI PROJEKTA -
•
RAZLOZI POKRETANJA PROJEKTA
-
ZPRZOSI- najvažnija aktivnost Fonda provođenje politike razvitka i
unaprjeđivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s
invaliditetom
-
Od 1990. god. zbog čitavog niza okolnosti profesionalna rehabilitacija zanemarena,
udaljava se od suvremenih postignuća i procesa razvoja
-
U isto vrijeme europske države usvajaju načela jednakih mogućnosti za OSI i daju
prednost svim oblicima profesionalne rehabilitacije ispred umirovljenja ili socijalnih
davanja
-
Utvrđen niz nedostataka u zakonskoj regulativi, te se profesionalna rehabilitacija u
RH provodi djelomično ili se ne provodi
•
SURADNJA FONDA I ORGANIZACIJE BBRZ IZ LINZA
-
Doprinos donošenju nove zakonske regulative
-
Cilj: osmišljavanje jedinstvenog modela profesionalne rehabilitacije za cijelu
Republiku Hrvatsku
-
Ideja vodilja je bila u projektu osmisliti sustavan, jedinstven model profesionalne
rehabilitacije za sve kategorije osoba s invaliditetom, te usvojiti kriterije,
standardizirati postupke, alate i načine za što ujednačenije i kvalitetnije provođenje
procesa profesionalne rehabilitacije
-
U projektu naglašen praktičan pristup (kroz radionice trening stručnjaka)
-
Tijekom projekta su usvojeni svi obrasci, te potrebna dokumentacija, koju će koristiti
stručnjaci u procesu profesionalne rehabilitacije.
-
Do sada je provedeno devet faza navedenoga projekta.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Dijagnostički tjedan
Izrada perspektiva
Reha tehnologija
Case managment
Upravljanje odnosima s poslodavcima
Financiranje centara za profesionalnu rehabilitaciju
Elementi ugovora o uslugama profesionalne rehabilitacije
Dijagnostički tjedan za osobe sa senzornim oštećenjima
Razvoj kurikuluma
•
Predloženi model profesionalne rehabilitacije je uvažavao sve preporuke
Vijeća Europe (Preporuka br.R (92) Vijeća ministara) Jedinstvene politike
rehabilitacije osoba s invaliditetom,
•
Ugrađena Europska načela izvrsnosti u rehabilitaciji sukladno preporukama
Europske platforme za rehabilitaciju (The European Platform for
Rehabilitation – EPR),
•
Predloženi dokument je u skladu sa UN Konvencijom o pravima osoba s
invaliditetom, te tako i sa Nacionalnom strategijom za izjednačavanje
mogućnosti osoba s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, koja se temelji
na Konvenciji.
•
Model je prikladan za primjenu za sve skupine osoba s invaliditetom, kao i
za druge skupine u nepovoljnom položaju. Primjenom modela i na druge
skupine u nepovoljnom položaju, uvažili bi načelo ekonomičnosti, jer bi na
taj način stručni timovi i prostori u kojima bi se izvodila profesionalna
rehabilitacija bili u potpunosti iskorišteni.
•
Model bi trebao biti jedinstven za cijelo područje Republike Hrvatske, jer se
primjenjuju isti standardi. Međutim, iako su usluge nadregionalno
standardizirane, iste u velikoj mjeri odražavaju regionalne prilike na tržištu
rada i specifične zahtjeve pojedinih regija.
•
Prijedlog modela za RH
Model
Stručne
službe
•Medicina
•Psihologija
•Socijalni rad
•Rehabilitacijs
ka tehnologija
•Kontakti s
poduzećima
Kvalifikacija
Izrada perspektiva
Dijagnostički tjedan
Upravljanje
Financije
Kadrovska
služba
IT
Upravljanje
nekretninama
Kuhinja
Stambeni
domovi
Upravljanje
kvalitetom
Odnosi s
javnošću
•
•
•
•
•
•
•
•
•
DIJAGNOSTIČKI TJEDAN – REHABILITACIJSKA PROCJENA
Usluga usmjerena na cjelovitu procjenu osobe s invaliditetom
- utvrđivanje utjecaja invaliditeta (medicinski status),
- utvrđivanje socijalne situacije/motivacije (socijalna anamneza),
- utvrđivanje prijašnjeg radnog iskustva (profesionalna anamneza),
- inicijalni pregled psihološkim testiranjem,
- utvrđivanje kognitivnih sposobnosti
Rezultat je utvrđivanje mogućnost da se osoba s invaliditetom uključi u
zapošljavanje ili obrazovanje.
IZRADA PERSPEKTIVA
Proces, koji se nadograđuje na rehabilitacijsku procjenu
Cilj je osmisliti individualni strukovni plan obrazovanja i rehabilitacije koji je
prilagođen osobnoj situaciji pojedinog sudionika (interesi, sposobnosti i
sklonosti, zdravstvena ograničenja, osobni okvirni uvjeti...) i regionalnim
prilikama (regionalno tržište rada) i koji uzima u obzir smjernice naručitelja,
vezane za financiranje. Provediva poslovna perspektiva razrađuje se
zajedno s polaznicima i na kraju moraju biti ponuđene barem dvije
mogućnosti.
Sadržaj:
- opća profesionalna orijentacija
- analiza zanimanja
- rezultat profesionalne rehabilitacije = pronalaženje zanimanja
KVALIFIKACIJA
-
Idealno bi bilo da se i kvalifikacija može steći u centru za
profesionalnu rehabilitaciju
Obaveza centra za profesionalnu rehabilitaciju da nadzire i pruža
podršku kada se obrazovni program održavaju izvan Centra
Uloga voditelja slučaja (Case Managera)- upravljanje svim fazama
tijekom procesa profesionalne rehabilitacije; pružanje najbolje
moguće usluge skrojene isključivo prema individualnim potrebama
klijenta
DODATNI SADRŽAJI:
- Specijalistička dijagnostika,
- Procjena osobnosti,
- Rehabilitacijska tehnologija,
- Obuka iz socijalnih vještina,
- Savjetovanje oko osobnog stila
-
za svaku OSI invaliditet predstavlja proces, koji pored višeslojnih osobnih i
emocionalnih problema obično biva praćen i sa osjećajem profesionalne
besperspektivnosti, te isto zahtjeva ponudu dodatnih sadržaja, koji na prvi
pogled, nisu u direktnoj vezi sa mogućnostima osposobljavanja ili
obrazovanja, ali su obavezna podrška tome.
-
Takvi dodatni sadržaji su potrebni radi osiguranja provedive poslovne
perspektive.
-individualna obrada nastavnih programa u svakom trenutku
-cilj smanjenje školskih deficita
-modularni sustav- u bilo kojem trenutku dodavanje modula znanja gdje
je utvrđen školski deficit
-dvojni sustav obrazovanja (teorija+praksa)- kvalitetno obrazovanje je
jedan od glavnih putova prema tržištu rada
-model predviđa tri vrste prakse:
1. organizira se odmah nakon što počne rehabilitacija – produženi proces profesionalne
rehabilitacije, kako bi korisnik mogao vidjeti da li ga izabrano zanimanje zadovoljava
(informativna praksa),
2. počinje kada je korisnik već u mogućnosti provoditi radne procese kako bi se provjerilo
da li teoriju može provoditi u praksi,
3. praksa za koju se posreduje, ali ju nalazi korisnik i organizira se dva do tri mjeseca
prije završetka obrazovnog programa.
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
MOGUĆI NARUČIOCI USLUGE
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
- Hrvatski zavod za zapošljavanje,
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
- Socijalna skrb,
- Osiguravajuće tvrtke,
- Poslodavci,
- Lokalna i regionalna samouprava,
- Privatni naručilac,
- Tijela vještačenja, koja utvrđuju prisutnost invaliditeta
Naručilac usluge u svakom trenutku može kontrolirati troškove
usluga, te ima isključivo pravo odluke o daljnjim mjerama.
- Svaki sustav bi trebao prepoznati dobit za sebe, ako sufinancira profesionalnu
rehabilitaciju
• Cijenu usluga profesionalne rehabilitacije za rehabilitanta može
zajednički financirati više naručioca, koji sklapaju ugovor o
sufinanciranju profesionalne rehabilitacije (npr. zajednički HZMO i
HZZO u vrijeme kada je osoba još na bolovanju, a kada je
procijenjeno da je kod osobe nastala invalidnost zbog koje više ista
neće moći raditi na svom radnom mjestu).
MODEL PODRAZUMIJEVA:
-individualni pristup,
-partnerski odnos sa osobom s invaliditetom,
-kompleksnost, cjelovit obuhvat osobe (multidisciplinaran pristup),
-što raniji početak profesionalne rehabilitacije,
-kontinuiranost svih faza profesionalne rehabilitacije bez zastoj
-povezanost sa tržištem rada
-odgovornost prema troškovima, ekonomičnost, rehabilitacija samo kada
imamo veliku vjerojatnost za zapošljavanje
-temelj za izradu kataloga usluga
- mjere stabilizacije
- trening i optimizacija osobnih potencijala
Koristi se nakon dijagnostičkog tjedna ili izrade perspektiva u situaciji
kada osoba nema osnovne preduvjete za uključivanje u daljnje
usluge profesionalne rehabilitacije (soc. kompetencije, znanje i sl.) i
zahtjeva intenzivniji tretman
Ciljevi:
-navikavanje na poslovne procese i radno vrijeme,
-prilagodba na opterećenja i njihovo pozitivno prevladavanje,
-podizanje samopercepcije i samoprocjene,
-razvoj socijalnih vještina,
-usvajanje mehanizama za rješavanje sukoba,
-prevladavanje školskog deficita
-
mirovine i olakšice tek kada su se iscrpili svi oblici rehabilitacije
uvjet za ulaganje u mjere profesionalne rehabilitacije – završena osnovna
rehabilitacija
Zakon o mirovinskom osiguranju - nužne izmjene
-poslodavac sam odlučuje da li ima radno mjesto za osobu s rješenjem o prof. mirovini ili
o neposrednoj opasnosti od invalidnosti- potrebna podrška stručnih timova Centra
-profesionalna rehabilitacija nije postavljena kao obaveza, već kao izbor
-ozljeda na radu – poslodavac bi trebao sudjelovati u profesionalnoj rehabilitaciji
Zakon o socijalnoj skrbi – nužne izmjene
-razvoj strukturiranih i fleksibilnih programa socijalne uključenosti s ciljem cjelovite skrbi
vezano za rad i zapošljavanje
-osigurati neprestano praćenje OSI, kako bi u povoljnim okolnostima mogla prijeći iz
sustava socijalne skrbi u sustav zapošljavanja
- protočnost sustava u pripremi za zapošljavanja
STRUČNJACI KOJI ĆE RADITI U PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI
-usluge profesionalne rehabilitacije su visoko specijalizirane usluge
-kod svih postupaka pristup ne smije biti krut, tako da i manje sposobni dožive
uspjeh (stručnjaci moraju biti maksimalno fleksibilni i koristiti individualni
pristup) – postupak procjene ne smije dodatno osobu traumatizirati
-potrebno je snažno povezivanje raznih institucija i korištenje svih postojećih
resursa kako bi troškovi bili što manji
-ovakav sveobuhvatni pristup je učinkovit, ali zahtjeva visoko educirane timove
sa čitavim nizom dodatnih znanja (znanja o psihoterapiji, znanja o
socioterapiji, komunikacijske vještine, retoričke vještine i dr.)
-razvoj i podizanje kapaciteta stručnjaka, uvođenje novih alata tehnika –
kontinuirana zadaća Fonda
Predstavljen model profesionalne rehabilitacije je u skladu sa suvremenim
europskim procesima profesionalne rehabilitacije i uvažava
zapadnoeuropske standarde o položaju osoba s invaliditetom.
Gotovo sve države Europe su razvile mrežu centara za profesionalnu
rehabilitaciju u kojima se provodi čitav niz različitih usluga
Model je temelj na kojem će stručnjaci u tom području izraditi Katalog usluga
HVALA NA PAŽNJI !