AMBULANTNA KARDIJALNA REHABILITACIJA
Download
Report
Transcript AMBULANTNA KARDIJALNA REHABILITACIJA
Prim. Dr. Ivan Knezović
Prof. Dr. Mustafa Hadžiomerović
POLIKLINIKA HIPOKRAT, MOSTAR
Maligne bolesti
Bolesti srca i krvnih žila
21 %
25 %
Ostale bolesti
54 %
Konorarna
bolest
Moždani udar
50 %
33 %
17 %
Ostale kardiovaskularne bolesti
“Kardiovaskularna prevencija i rehabilitacija postat
će glavna zadaća Europskog kardiološkog društva
(ESC) tijekom slijedećih 20 godina”
Predsjednik ESC tijekom uvodnog govora na ESC kongresu u
Amsterdamu.
EU komisija donosi 2008 g. dokument:
EU povelju za zdravlje srca
EU povelja za zdravlje srca nalaže hitnu reviziju uloge
kardijalne rehabilitacije u tretmanu kardiovaskularnih
bolesti
Skup
aktivnosti koji je potreban da se
srčanom bolesniku osiguraju najbolji
mogući fizički, emocionalni i socijalni
uvjeti kako bi vlastitim naporima mogao
zauzeti što normalnije mjesto u životu
svoje obitelji i zajednice (SZO)
Povratak
privremeno izgubljene ili
oslabljene sposobnosti za život i rad, tj.
izbjegavanje ili smanjenje invalidnosti i
boljitak kvalitete življenja
Stacionarna
Ambulantna
Kućna
Pacijenti sa ozbiljnim komplikacijama poslije ACS,
PCI i operacije na srcu
Pacijenti sa stalnom kliničkom nestabilnošću ili
komplikacijama
Klinički nestabilni pacijenti sa naprednim CHF sa
potrebama infuzijske terapije
Pacijenti sa nedavnim presađivanjem srca
Trajanje ambulantne rehabilitacije je 8-10 tjedana
85 % ukupno rehabilitiranih pacijenata
Troškovi liječenja su manji
Mogućnost titriranja medikametozne terapije kroz 10
tjedana veća
Odsustvo hospitalizacije
Kućna rehabilitacija
Nastavak rehabilitacijski vježbi kod kuće doživotno
Rizik incidenta
Ambulantna
rehabilitacija
Stacionarna
rehabilitacija
nizak
+++
-
srednji
+++
+
visok
-
+++
Populacijski pristup (promocija zdravlja)- promjena
rizičnih čimbenika koji proizlaze iz načina života i
životne okoline jer su upravo ti rizični čimbenici
razlogom masovne pojave koronarne bolesti
Strategija viskog rizika- identifikacija osoba s
visokim rizikom obolijevanja među osobama kod
kojih jos nema manifestacija koronarne bolesti i
intenzivna primjena mjera za smanjenje razine rizika
Sekundarna prevencija- sprečavanje ponovnih
koronarnih događaja i napredovanje bolesti
Osobe s dokazanom koronarnom bolesti
Osobe s dokazanom obliterirajućom bolešću
perifernih arterija
Osobe sa stabilnom kroničnom srčanom slabosti
Osobe s visokim rizikom obolijevanja od koronarne
bolesti
Osobe sa stabilnom anginom i nijemom ishemijom
miokarda
Ostali kardiovaskularni bolesnici
Mora biti sveobuhvatna, dugotrajna (doživotna) i u sebi
uključivati elemente sekundarne prevencije:
- sprečavanje napredovanja bolesti
-pojave komplikacija ili njihovo odgađanje
Mora potaknuti aktivni pristup samog bolesnika prema
rehabilitaciji
REHABILITACIJA
=
FIZIČKI TRENING
Stratifikacija rizika
Prognostička evaluacija- procjena ukupnog
kardiovaskularnog rizika
Edukacija
Fizička rehabilitacija (fizički trening)
Psihološka rehabilitacija
Socijalna rehabilitacija
Profesionalna rehabilitacija
Učini se neinvazivna kardiološka obrada:
- ultrazvuk srca
- Holter EKG-a i RR-a
- ergometrijski test: procjenjuje se razina
podnošenja tjelesnog opterećenja i uključuje u
odgovarajuću skupinu za vježbe
Procjena ukupnog kardiovaskularnog
rizika
Otklanjanje čimbenika rizika
Zdravi način života
Način djelovanja i potreba redovitog uzimanja lijekova
Prepoznavanje nepovoljnih i opasnih situacija
Ponašanje kod pojavljivanja problema
Povećanje funkcijskog kapaciteta
Stimulacija razvoja kolateralne cirkulacije i oporavak
oštećenja endotela
Sprečavanje atrofije skeletnih mišića i demineralizacije
kostiju
Boljitak psihičkog statusa
Boljitak metaboliziranja masnoća
Aktivacija fibrinolitičkog i antiagregacijskog sustava
Bolja regulacija srčane frekvencije, krvnog tlaka i
tjelesne težine
Fizički trening je intervalan, individualno doziran i
kontroliran
Sastoji se od: vježbe disanja, relaksacije,
razgibavanja i jačanja svih mišićnih grupa u
stojećem, sjedećem i ležećem položaju (30 min)
treninga na spravama i treninga na raznim sportskim
terenima (30 min)
Između obje vrste aktivnosti je stanka od 10-ak
minuta
Profesionalna prosudba psihološkog profila
Crte koje utječu na nastanak i tijek bolesti
Borba protiv depresije i anksioznosti
Svladavanje stresa
Prosudba bolesnikove okoline
Pomoć u svladavanju teškoća u uključenju u
standardni život
Savjetovanje obitelji
Druženje sa ostalim bolesnicima
Zajedničke aktivnosti i izmjena iskustava
Profesionalna rehabilitacija
Utjecaj na bolesnikov posao odnosno procjena
preostale radne sposobnosti za drugi posao
Nakon završenog rehabilitacijskog postupka
procjenjujemo rezultate rehabilitacije:
- ponovna neinvazivna kardiološka obrada i
preporuka daljnjeg liječenja
- ocjena radne sposobnosti