Transcript Samoprocjena nekih objektivnih i subjektivnih elemenata zapo

SAMOPROCJENA NEKIH OBJEKTIVNIH I
SUBJEKTIVNIH ELEMENATA ZAPOŠLJAVANJA
NEZAPOSLENIH OSOBA S RAZLIČITIM VRSTAMA
INVALIDITETA
Lelia Kiš-Glavaš
Aleksandra Gavrilović
Ivan Sobota
KONTEKST


znanstveno istraživanje: Stavovi nezaposlenih osoba s
invaliditetom prema zapošljavanju i neke aktivnosti s
ciljem povećanja njihove zapošljivosti; realizirano u
okviru projekta Programa ujedinjenih naroda za
razvoj (UNDP Hrvatska) Pravo na život u zajednici:
socijalno uključivanje i osobe s invaliditetom (2007.2008.)
istraživanjem su se nastojale utvrditi moguće razlike
u odnosu na skupine osoba s invaliditetom definirane
različitim nezavisnim varijablama u odnosu na
procjenu prepreka pri zapošljavanju i radu,
samoprocjenu profesionalnih kompetencija, procjenu
uloge i razine države i lokalne zajednice te nevladinog
sektora u poticanju i osiguravanju zapošljavanja i
percepciji pretpostavki za poticanje pozitivnih
rezultata u njihovu zapošljavanju i radu
UVOD/CILJ RADA


stavovi poslodavaca prema zapošljavanju i radu osoba
s invaliditetom – najpoželjnija i prema očekivanju
uspješna radna snagom su osobe s oštećenjima sluha,
kroničnim bolestima i tjelesnom invalidnošću, dok kao
nepoželjnu i percipirano neuspješnu, pa i
profesionalno nekompetentnu procjenjuju skupinu
osoba s oštećenjima vida i intelektualnim teškoćama
koliko se same osobe s invaliditetom, odnosno skupine
osoba definirane kriterijem vrste oštećenja, osjećaju
spremnima za zapošljavanje i profesionalno
kompetentnima te kako procjenjuju važnost nekih
elemenata posla i prepreka radu i zapošljavanju i koji
su, prema njihovoj procjeni, socijalni aspekti
zapošljavanja?
MJERNI INSTRUMENT
Upitnik o zapošljavanju osoba s invaliditetom 39 pitanja (6 pitanja otvorenog tipa, a ostala
nude moguće odgovore, pri čemu ispitanici biraju
jedan ili više ponuđenih odgovora)
 od ukupno 39 varijabli, 18 je općih koje opisuju
značajke ispitanika, 17 kojima se izražavaju
njihova mišljenja odnosno stavovi o temama
vezanim uz zapošljavanje te 4 koje pokrivaju
područje procjene odnosno samoprocjene nekih
osobnih i društvenih vrijednosti

UZORAK ISPITANIKA
kriteriji za izbor ispitanika izrađeni temeljem
statističkih podataka o nezaposlenim osobama s
invaliditetom evidentiranim u HZZ-u na dan 31.
prosinca 2006. godine – prigodni uzorak
 573 ispitanika, nezaposlenih osoba s
invaliditetom različitih vrsta i osnova stjecanja
invaliditeta te različite obrazovne strukture
 najviše osoba s tjelesnim invaliditetom (32%);
slijede osobe s intelektualnim teškoćama – 25%,
dok je udio osoba s oštećenjem vida i oštećenjem
sluha jednak (17 %); 9 % je osoba s kroničnim
bolestima

METODE OBRADE PODATAKA
osnovne metode deskriptivne statistike izračunavanje aritmetičkih sredina i standardnih
devijacija rezultata
 izračun korelacija (povezanosti) između pojedinih
varijabli, hi-kvadrat test (utvrđivanje značajnosti
razlika), analiza varijance i faktorska analiza
 u interpretaciji rezultata biti će uzeti u obzir
samo oni koji su se pokazali statistički
značajnima

REZULTATI
PROCJENA VAŽNOSTI NEKIH ELEMENATA POSLA
PREMA VRSTI OŠTEĆENJA
VRSTA INVALIDITETA
VAŽNIJE
(NEGO DRUGIMA)
MANJE VAŽNO
(NEGO DRUGIMA)
tjelesni
invaliditet
mogućnosti učenja i napredovanja
plaća, prihvaćenost od drugih radnika,
rad s drugim osobama s invaliditetom
oštećenje
sluha
rad s drugim osobama s invaliditetom
nema razlika
oštećenje
vida
nema razlika
nema razlika
intelektualne
teškoće
prihvaćenost od drugih, rad s drugim
pristup radnom mjestu bez prepreka,
osobama s invaliditetom
prilagođeno radno mjesto, mogućnosti
(više od ostalih), dobivanje bilo
učenja i napredovanja
kakvog posla
kronična
bolest
višestruki
invaliditet
blizina radnog mjesta mjestu
stanovanja, prilagođenost radnog
mjesta i uvjeta rada, rad s drugim nema razlika
osobama s invaliditetom
rad s drugim osobama s invaliditetom
nema razlika
REZLTATI
PROCJENA VAŽNOSTI NEKIH PREPREKA PRI
ZAPOŠLJAVANJU PREMA VRSTI OŠTEĆENJA
VRSTA INVALIDITETA
VAŽNIJE
(NEGO DRUGIMA)
tjelesni
invaliditet
nema razlika
oštećenje
sluha
teškoće u komunikaciji, ograničene
mogućnosti obavljanja posla, slabiji
radni učinak od
osoba bez
invaliditeta,
neprihvaćenost
kao
ravnopravnog suradnika, nedovoljno nema razlika
znanje za kvalitetan rad, nedostatak
prisutnosti člana obitelji, nedostatak
potpore na radnom mjestu (asistenta)
oštećenje
vida
neprilagođenost radnih zadataka
intelektualne
teškoće
nema razlika
kronična
bolest
višestruki
invaliditet
MANJE VAŽNO
(NEGO DRUGIMA)
teškoće u komunikaciji, nedostatak
potpore na radnom mjestu, nedostatak
prisutnosti člana obitelji
slabiji radni učinak od osoba bez
invaliditeta, mišljenje drugih da osobe
s invaliditetom ne mogu dobro raditi
neprilagođenost radnog mjesta i
radnih
zadataka,
ograničene
mogućnosti
obavljanja
posla,
mišljenje drugih da osobe s
invaliditetom ne mogu dobro raditi
nema razlika
nema razlika
nema razlika
nema razlika
REZULTATI
SOCIJALNI ASPEKTI ZAPOŠLJAVANJA I RADA
VRSTA INVALIDITETA
VAŽNIJE
(NEGO DRUGIMA)
MANJE VAŽNO
(NEGO DRUGIMA)
zapošljavanje radi stjecanja radnog
staža, miran život bez stresova,
izbjegavanje brojnih i nepoznatih
ljudi
tjelesni
invaliditet
nema razlika
oštećenje
sluha
izbjegavanje brojnih i nepoznatih
ljudi, (općenito, izbjegavati kretanja nema razlika
među ljudima)
izbjegavanje brojnih i nepoznatih
ljudi, (više od osoba s tjelesnim
invaliditetom)
oštećenje
vida
nema razlika
intelektualne
teškoće
važnost
korištenja
znanja
i
sposobnosti, stručno napredovanje,
izbjegavanje brojnih i nepoznatih očuvanje
znanja
i
vještina,
ljudi
ostvarivanje prihoda, mogućnosti
uzdržavanja obitelji
kronična
bolest
stjecanje radnog staža, ostvarivanje
prihoda,
korištenje
znanja
i
izbjegavanja napora, izbjegavanje sposobnosti, očuvanje znanja i
brojnih i nepoznatih ljudi
sposobnosti, stručno napredovanje,
kretanje među ljudima
višestruki
invaliditet
nema razlika
očuvanja znanja i
ostvarivanje prihoda
sposobnosti
ZAKLJUČAK
i ovim je istraživanjem dokazano da je skupina
osoba s invaliditetom prilično heterogena
skupina, pa se, osim što su ponekad rezultati
istraživanja praktično neupotrebljivi za sve,
postavlja i pitanje primjerenosti aktualnih mjera
i postupaka koje primjenjujemo kako bismo
unaprijedili uključivanje svih osoba s
invaliditetom (s pojedinim vrstama oštećenja) u
zajednicu
 uočene razlike je potrebno uvijek imati na umu, a
posebice u planiranju budućih aktivnosti
