Transcript UKLJUČENOST OSOBA S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U …

Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
Studijski centar socijalnog rada
Nacrt istraživanja
UKLJUČENOST OSOBA S
OŠTEĆENJEM VIDA U ŽIVOT
LOKALNE ZAJEDNICE
STUDENTICA: TEA BILIĆ
KOLEGIJ: SEMINAR IZ TEORIJE I METODOLOGIJE
DIPLOMSKOG RADA
ZAGREB, STUDENI 2013.
1. UVOD
1.1. Definiranje pojmova
 Socijalna integracija vodi ka povećanju zadovoljstva pojedinca,
prihvaćanja zajedničkih simbola i razvijanja identiteta grupe
(Vidanović, 2006).
 Oštećenje vida- obuhvaća sljepoću i slabovidnost. Slijepom osobom
smatra se ona osoba koja na boljem oku s korekcijom vida ima oštrinu
vida manju od 25%, ali vidno polje suženo na 20 stupnjeva i manje.
Slabovidnima se smatraju osobe koje naboljm oku s korekcijom imaju
ostatak vida manji od 40 % (Leutar, 2009.)
 Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju ističe
nedovoljnu uključenost osoba s invaliditetom pa tako i osoba s
oštećenjem vida u zajednicama gdje žive. Također, ukazuje na manjak
izvaninstitucionalnih usluga i potrebu razvoja u zajednici utemeljene
podrške (community based rehabilitation) s dnevnim ili tjednim
programima.
 Nacionalna strategija za izjednačavanje osoba s
invaliditetom od 2007 do 2015 godine ističe nedovoljnu podršku
obiteljima osoba s invaliditetom pri uspostavi ravnoteže obiteljskog i
profesionalnog života te potrebu za organiziranim aktivnostima u
slobodno vrijeme. Ukazuje na potrebu kontinuirane i izravne stručne
podrške obitelji te promicanja samozastupanja osoba s najtežim
invaliditetom
1.2. Položaj osoba s oštećenjem vida u zajednici
 Osobe s oštećenjem vida su često na margini društva- slabijeg
obrazovnog statusa, mnogi nezaposleni, susreću se s predrasudama i
preprekama kao što je kretanje u prostoru.
 Nezaposlenost osoba s oštećenjem vida nekoliko je puta veća od
nezaposlenosti u općoj populaciji, čemu su razlog ne samo predrasude i
diskriminacija u zapošljavanju nego i slaba pripremljenost mladih
osoba s tim invaliditetom za samostalan rad i život u realnim životnim
uvjetima. (Teodorović, 2005.)
1.3. Čimbenici uključivanja osoba
s oštećenjem vida u zajednicu
 Istraživanja koja se bave psihosocijalnim implikacijama oštećenja vida
upućuju na činjenicu da neposredna okolina, društvo i drugi čimbenici
utječu na prisutnost i uključivanje osoba oštećena vida u različite
obrazovne, rehabilitacijske programe i druge programe podrške.
 Socijalna podrška, koju definiramo kao postojanje ili dostupnost osoba
na koje se oslanjamo, koje nam daju do znanja da o nama brinu, vole
nas i cijene (Sarason i sur., 1993., prema Kregar, 2004.) vrlo je bitan
čimbenik uklapanja osoba s oštećenjem vida u društvo.
 Javne institucije države i civilnog društva moraju sve učiniti da osobe s
invaliditetom ostvaruju neosporivo pravo ostanka u svojim lokalnim
zajednicama uz svekoliku podršku te iste zajednice (školovanje,
socijalna i zdravstvena zaštita, zapošljavanje) te tako postanu vidljivi i
neisključeni, zapravo, socijalno uključeni članovi društva. (Not, 2008.)
 Posebni programi, kreirani za potrebe osoba oštećena vida, provode se
u sklopu rane intervencije (bez obzira na dob osobe oštećena vida),
specifičnih rehabilitacijskih programa, programa psihosocijalne
rehabilitacije, programa integracije i dr. Ishodi svih specifičnih
rehabilitacijskih programa imaju za cilj kontinuirano pridonositi
razvoju i uključenosti u okolinu osobe sa oštećenjem vida (Fajdetić,
2010.).
 Život u zajednici prirodna je potreba svakog čovjeka, te mu je tu
podršku društvo dužno osigurati unutar zajednice kako najprirodnijeg
okoliša svake osobe (Janjušević, D., 2005).
2. CILJ ISTRAŽIVANJA:
Dobivanje novih saznanja o uključenosti osoba s
oštećenjem vida život lokalne zajednice.
3. PROBLEMI I HIPOTEZE
ISTRAŽIVANJA
P1. Postoji li razlika u uključenosti osoba s oštećenjem vida u zajednicu s obzirom na stupanj
urbanizacije?
H1. Očekuje se da postoji razlika u uključenosti osoba s oštećenjem vida u zajednicu s obzirom na
mjesto stanovanja pri čemu se očekuje da će osobe u ruralnim područjima biti manje uključene u
zajednicu od onih u urbanim područjima. Neki autori povezuju siromaštvo i osobe s
invaliditetom s mjestom stanovanja, jer ukoliko je siromaštvo prisutno, a posebice u ruralnim i
polururalnim područjima u kojima nedostaju odgovarajuće službe i usluge, dolazi do pojačane
izoliranosti osoba invaliditetom čija se ovisnost o drugima pojačava i onemogućava njihovo
aktivno uključivanje u razvojne socijalne programe, a posljedica je socijalna isključenost iz
lokalne zajednice (Leutar, 2006.).
P2. Ispitati postoji li povezanost uključenosti osoba s oštećenjem vida u zajednicu i prilagođenosti
okoline osobama s oštećenjem vida?
H2. Očekuje se da postoji povezanost uključenosti osoba s oštećenjem vida u zajednicu i
prilagođenosti okoline pri čemu se očekuje da će osobe koje žive u okolini koja je manje
prilagođena biti i manje uključene u zajednicu. Leutar (2008.) godine navodi da utjecaj okoline
dovodi do povlačenja osoba s invaliditetom iz društvenih odnosa što se događa kako bi se izbjegli
potencijalni problemi s okolinom. Dugoročne posljedice mogu biti to da integracija osobe s
invaliditetom u okolinu bude otežana ili u potpunosti spriječena.
P3. Ispitati postoji li povezanost uključenosti osoba s oštećenjem vida u
zajednicu i samopercepcije aktivnog člana u zajednici?
H3. Očekuje se da postoji povezanost uključenosti osoba s oštećenjem vida u
zajednicu i samopercepcije aktivnog člana u zajednici pri čemu se očekuje
da će osobe koje su više uključene u zajednicu smatrati aktivnijima.
Janjušić (2005.) govori kako unutar sustava zapošljavanja i obrazovanja
čovjek ostvaruje kontakte s drugim članovima društva, potvrđuje svoju
vrijednost, ali i vrši svoju identifikaciju unutar društva. Najznačajnije
kontakte ostvarujemo s ljudima s kojima idemo u školu i s kojima
radimo.
P4. Ispitati postoji li povezanost uključenosti osoba s oštećenjem vida u
zajednicu i vjere u sebe koju izražavaju osobe s oštećenjem vida kao oblik
podrške u kriznim situacijama?
H4. Očekuje se da postoji povezanost uključenosti osoba s oštećenjem vida u
zajednicu i vjere u sebe koje izražavaju osobe s oštećenjem vida kao oblik
podrške u kriznim sitaucijama pri čemu se smatra da će uključenije osobe
imati i više vjere u sebe. Kljajić i sur. (2011.) su utvrdili da osoba koja je
radno aktivna lakše ostvaruje pozitivne kontakte, kako na radnom
mjestu, tako i unutar društvene zajednice, podiže samopouzdanje i vjeru
u vlastite mogućnosti, psihološki je stabilnija i ima veću dozu optimizma,
lakše ostvaruje bračne i porodične veze, a kvalitetu svog života ocjenjuje
na većem nivou.
4. METODA
4.1. Nacrt istraživanja
4.2. Ispitanici
4.3. Operacionalizacija
4.4. Mjerni instrument
4.5. Postupak provedbe istraživanja
4.6. Etički aspekti istraživanja
4.7. Postupci obrade podataka
4.1. NACRT ISTRAŽIVANJA
 Kvantitativno istraživanje čiji su ciljevi provjera teorije i hipoteza,
uočavanje uzročnih veza, proučavanje povezanosti varijabli ili razlika
među skupinama (Milas, 2005.)
 Anketno korelacijsko istraživanje
4.2. ISPITANICI
 Populacija: osobe s oštećenjem vida- korisnici CZSS
 Slučajnim odabirom odabrano je 28 CZSS– slučajni uzorak
 Odabir ispitanika temeljio se na zastupljenosti osoba s invaliditetom
svih vrsta oštećenja iz korisnika CZSS. Sudjelovanje u istraživanju
ispitanika je determinirano činjenicom da su ispitanici korisnici CZSS
 Veličina uzorka osoba s oštećenjem vida: N=150
4.3. OPERACIONALIZACIJA
KONSTRUKT
Uključenost u lokalnu
zajednicu
Podržavajuća okolina
INDIKATORI
VARIJABLE
Posjećivanje kazališta, posjećivanje
muzeja, posjećivanje koncerata,
posjećivanje priredbi, uključenost u
aktivnosti vjerske zajednice,
putovanje, korištenje internetom,
čitanje novina, čitanje knjiga,
druženje s prijateljima, pomaganje
susjedima u obavljanju
svakodnevnih aktivnosti
Čestina posjećivanja kazališta, čestina
posjećivanja muzeja, čestina
posjećivanja koncerata, čestina
posjećivanja priredbi, čestina
uključenosti u aktivnost vjerske
zajednice, čestina putovanja, čestina
korištenja internetom, čestina čitanja
novina, čestina čitanja knjiga, čestina
druženja s prijateljima, čestina
pomaganja susjedima u obavljanju
svakodnevnih aktivnosti
Poštivanje, prijateljsko ponašanje,
spremnost na pomoć, ohrabrenje
Čestina poštivanja, čestina prijateljskog
ponašanja, čestina spremnosti na
pomoć, čestina ohrabrenja
Samopouzdanje
Vjera u sebe
Sociodemografska obilježja
Mjesto stanovanja
Uključenost u zajednicu
Aktivnost u zajednici
MJERNE
LJESTVICE
Intervalna mjerna
ljestvica
Nominalna mjerna
ljestvica
Procjena vjere u sebe
Intervalna mjerna
ljestvica
Urbano, ruralno
Nominalna mjerna
ljestvica
Samopercepcija aktivnog člana u
zajednici
Intervalna mjerna
ljestvica
4.4. MJERNI INSTRUMENT

Za potrebe provedbe ovog istraživanja koristio se upitnik koji je
konstruiran u svrhu potrebe projekta “Socijalni položaj osoba s
invaliditetom u Republici Hrvatskoj” koji je provodio Studijski
centar socijalnog rada za potrebe Ministarstva obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti.

Nakon provedenog pilot ispitivanja, u upitniku je došlo do promjena
u varijablama, među kojima su, između ostalog, i one koje se odnose
na uključenost u zajednicu, s ciljem postizanja što kvalitetnijeg
prikaza socijalnog položaja ispitanika istraživanja.

U istraživanju je sudjelovalo 150 osoba s oštećenjem vida

Za istraživanje uključenosti osoba s oštećenjem vida u život lokalne
zajednice koristili su se djelovi upitnika koji se odnose na
sociodemografske podatke, dijelovi vezani za uključenost u
zajednicu, dijelovi koji se odnose na podržavajuću i nepodržavajuću
okolinu te podrška u kriznim situacijama
 Pitanja u upitniku su zatvorenog tipa, s ponuđenim odgovorima i
tvrdnjama.
 Slaganje i neslaganje s tvrdnjama ispitanici su iskazali na Lickertovoj
skali koja je u pitanjima izražena s 5 stupnjeva: 1-nikada, 2-rijetko, 3ponekad, 4-često, 5- uvijek, 9-nije primjenjivo.
 Primjer 1: Posjećujem kazalište (1-nikada, 2-rijetko, 3- ponekad, 4-
često. 5- uvijek, 9- nije primjenjivo), Posjećujem muzeje (-1,-2,-3,-4,-9)
 Primjer 2.:
Smatrate li se aktivnim članom lokalne zajednice?

da, u cijelosti

da, djelomično

ne

ne znam
Primjer 3.:
Mjesto u kojem živite jest:

Urbano

Ruralno

4.5. POSTUPAK PROVEDBE
ISTRAŽIVANJA
 Metodom slučajnog odabira dobiveno je 28 CZZS na čijem području je
istraživanje provedeno- s ciljem postizanja kvalitetnijeg prikaza
socijalnog položaja osoba s invaliditetom na području Hrvatske
 Upitnik je bio prilagođen osobama s oštećenjem vida na način da su
anketari čitali pitanja osobama s invaliditetom i naznačivali njihove
odgovore
d) OBRADA PODATAKA
STATISTIČKA OBRADA PODATAKA uključivat će:

1. T- test čija je svrha utvrditi postoje li razlike
između promatranih varijabli za 1. problem

2. Pearsonov koeficijent korelacije čija je svrha
utvrditi povezanost promatranih varijabli za 2., 3.,
4. problem
5. ETIČKE IMPLIKACIJE ISTRAŽIVANJA
•upoznati ispitanike s ciljem i svrhom istraživanja
•informiranje o anonimnosti i povjerljivosti prikupljenih podataka te
načinu prezentacije rezultata
•usmeni pristanak ispitanika za sudjelovanje u istraživaju
•naglasiti ispitanicima da će se prikupljeni podaci koristiti isključivo u
znanstvene svrhe te da nitko drugi osim, osim istraživača, neće dobiti
njihove individidualne podatke na uvid
LITERATURA











Fajdetić, A. (2010). Specifični rehabilitacijski programi, profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje
osoba oštećena vida. Posjećeno 20.05. na mrežnoj stranici http://www.udruga-slijepih-zagreb.hr.
Janjušević, D. (2005). Izvaninstitucionalna skrb za osobe s intelektualnim poteškoćama-pravo na
normalan život. Izvaninstitucijski oblici skrbi 11(2); 21-30.
Kljajić D. Nedović G. I Trgočević, S.(2011.). Socijalna integracija kao determinanta kvaliteta života
osoba s traumatskom paraplegijom. Socijalna politika i socijalni rad, 11(3); 495-505.
Kregar, K. (2004). Socijalna podrška djece smještene u dječijim domovima i udomiteljskim obiteljima
u Republici Hrvatskoj. Ljetopis socijalnog rada, 11(2), 229– 248.
Leutar, Z. (2009). Predavanja. Posjećeno 25.05.2011. na mrežnoj stranici Pravnog fakulteta u
Zagrebu: http://www.pravo.unizg.hr/scsr/kppsr/odabrana_podrucja_socijalnog_rada
Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom 2007-2015. Narodne Novine
broj 63/07.
Not, T. (2008). Mentalna retardacija: definicija, klasifikacija i suvremena podrška osobama s
intelektualnim teškoćama. Časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 6(3), 339 -3501.
Vidanović, I. (2006). Rečnik socijalnog rada. Beograd
Teodorović, B. (2005.). Modeli u rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju, u zapošljavanje uz
podršku. Udruga za promicanje inkluzije. Zagreb, Hrvatska.
Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju RH: ključni izazovi, prijedlozi mjera i zaključci
(2007). Revija za socijalnu politiku, 14(2): 221-261