Transcript Sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje 2015 [101,86 KiB]

Sveobuhvatno obiteljsko
procjenjivanje
14. prosinca, 2015.
Prof.dr.sc. Branka Sladović Franz
Novim zakonskim aktima i pravilnicima
u 2015 godini …
• Uspostavljeni su temelji za razvoj prakse utemeljene na
dokazima.
• Stvorena nova konceptualizacija mjera za zaštitu djeteta
(mjere stručne pomoći obitelji u ostvarivanju skrbi o
djetetu u nadležnosti CZSS)
• Obaveza upotrebe Liste za procjenu razvojnih rizika
djeteta i Liste za procjenu sigurnosti djeteta.
• Dužnost praćenja obiteljskih prilika nakon prestanka
provođenja mjera
VRSTE MJERA U NADLEŽNOSTI CZSS (ObZ, 2015.)
• Upozorenja na pogreške i propuste
• Stručna pomoć i potpora u ostvarivanju skrbi o djetetu koja je
blažeg intenziteta, izricanje većem broju roditelja, trajanje 612 mjeseci, produljenje ako ima razloga
• Intenzivna stručna pomoći i nadzor nad ostvarivanjem skrbi o
djetetu koja je jačeg intenziteta, predviđeno je da će se izricati
manjem broju roditelja, trajanje 3 – 6 mjeseci ili višekratno ako
se pokažu pozitivne promjene, najdulje do 1 godine uzastopno
(roditelji spremni i sposobni za promjenu, cilj sprječavanje
izdvajanja djeteta)
• Žurna mjera izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji,
trajanje do 15 dana
• Proces individualnog planiranja provodi se kada je
potreban veći broj usluga koje je potrebno
usklađivati i pratiti u cilju složenije promjene
korisnika u okruženju (Holt, 2000.)
• Tako je samo u određenim situacijama većeg
razvojnog ili sigurnosnog rizika po dijete potrebno
provesti detaljnije obiteljsko procjenjivanje.
• Kada je potrebna dubinska procjena obiteljske
situacije i mogućnosti obitelji da pruži
odgovarajuću skrb za dijete, tada voditelj slučaja
(odnosno nadležni socijalni radnik) planira,
provodi i koordinira tzv. sveobuhvatno obiteljsko
procjenjivanje (Sladović Franz, 2008.a).
Socijalna skrb za djecu kao područje
profesionalnog djelovanja
obuhvaća različita područja rada u kojima se mogu
donositi i različiti planovi kojima se nastoji unaprijediti
dobrobit djeteta.
1. Područje zaštite djece (u pravilu do 14 godina i s
prevladavajućim roditeljskim i obiteljskim rizicima) –
PRIMARNO SOCIJALNI RAD
2. Područje djece s teškoćama u razvoju
3. Područje djece i mladih s problemima u ponašanju
Područja rada mogu se djelomično
preklapati
Iako problemi i potrebe djeteta i obitelji mogu biti
višestruki i složeni te je nužan multidisciplinarni
pristup stručnjaka, ipak je ovisno o području rada
potrebno odrediti fokus.
Ukoliko se ne radi primarno o zaštiti djeteta, tada se
planiranje i intervencije provode prema
suvremenim pravilima i spoznajama iz područja
rehabilitacije (za djecu s teškoćama u razvoju),
socijalne pedagogije i razvojne psihologije (za djecu
s PUP-om)
SOP-u se pristupa onda kada je u pitanju:
a) visoki razvojni rizik
b) djetetu „prijeti” izdvajanje iz obitelji
c) potrebno je analizirati i interpretirati veći broj
procjena i mišljenja te donijeti dugoročne odluke
d) postoji neko pitanje, dilema, izazov na koji
stručnjak traži odgovor
DAKLE NE TREBA SE ZA SVAKI SLUČAJ UVIJEK RADITI
SOP!
Planiranje i programiranje sadržaja rada
(intervencije, mjere nadzora, PSP-a,
itd.)
• može se učiniti i samo temeljem Liste za
procjenu razvojnih rizika ukoliko ima dovoljno
jasnih podataka
• ako je potrebno mogu se upotrijebiti neki
instrumenti socijalnog rada ili koncepti ili
pristupi procjenjivanju (npr. trokut
procjenjivanja, analiza roditeljskih
sposobnosti) bez da se nakon toga izrađuje
SOP
Upotreba Liste za procjenu razvojnih
rizika kod PUP-a
• Nema isto značenje kao u području zaštite djece
• Zaključak nije stupnjevanje rizika u cilju određivanja
mjera i sadržaja potrebnih intervencija
• Vjerojatnost da će razvoj otići u neprikladnom smjeru
već se ostvarila i potrebne su mjere tretmana s
djetetom i obitelji, a ne mjere prevencije nepravilnog
razvoja usmjerene primarno na roditelje
• Kod PUP-a Lista se može upotrebljavati kako bi se
definirala područja rada s djetetom i roditeljima,
osobito u kombinaciji s Listom snaga
SOP se ne treba izrađivati za slučajeve PUP-a
• čak i ako je rezultat na Listi visok razvojni rizik
(a po logici ako je PUP trebao bi biti visoki
rizik)
• SOP se može izrađivati za dijete koje ima PUP
ako su obiteljski i roditeljski problemi primarni
i PUP tek simptom ili relativno nedavno
nastupio, dogodio se jedan incident ili
poteškoće traju kraće vrijeme kao reakcija na
neke obiteljske krizne događaje itd.
Ukoliko se radi o PUP-u
• Procjenjivanje i planiranje rada nastavljaju socijalni
pedagozi u okviru svoje struke koristeći kad god je to
potrebno multidisciplinarni timski pristup
• Fokus je primarno na djetetu, a tek onda na obitelji i
roditeljima kao okruženju koje je značajno za dijete
• Ako se ne radi primarno o PUP-u već o zanemarivanju i
zlostavljanju djeteta kroz neka obilježja roditeljstva i
obitelji - tada dijete ostaje u području zaštite djece
(čak i ako iskazuje neke poteškoće ili probleme u
ponašanju)
ŠTO JE SVEOBUHVATNO OBITELJSKO PROCJENJIVANJE
Proces identificiranja, prikupljanja, objedinjavanja,
integriranja i analize informacija
od značaja za dijete, obitelj i njihovo okruženje
kako bi se razumjeli u svojoj složenoj interakciji
rizični čimbenici koji utječu na djetetovu sigurnost,
stabilnost i dobrobit,
roditeljski zaštitni kapaciteti, snage i sposobnost obitelji
kao i kapaciteti okruženja
RAZLIKA IZMEĐU POČETNE PROCJENE I SOP-a
POČETNA PROCJENA
•
brza procjena koja se čini za svako dijete koje je upućeno
socijalnoj službi, trebala bi se napraviti što hitnije, najdulje
za 7 dana.
SOP:
• zajedničko procjenjivanje gdje su svi članovi obitelji, uz
stručnjaka, istovremeno i procjenjivači i aktivni sudionici
procesa procjenjivanja i planiranja
• vodi ga voditelj slučaja (nadležni socijalni radnik) a
informacije može prikupljati i voditelj mjere i drugi stručnjaci
CZSS ili izvan njega
• SOP - se radi u razdoblju od 30 dana
Ciljevi SOP-a su:
 sastavljanje liste problemskih područja i prioriteta (koje
potrebe moraju biti prvo zadovoljene kako bi se smanjio
rizik i povećala sigurnost)
 donošenje odluka i planiranje intervencija koje pridonose
osiguravanju uvjeta pravilnog razvoja djece (razvijanje
plana usluga i mjera)
 iskoristiti obiteljske prednosti i snage kao dio procesa
planiranja usluga i razvoja individualnog plana pomoći
 utvrđivanje djelotvornosti i iskoristivosti usluga i
intervencija (evaluacija)
KADA SE PROVODI SOP?
• na početku rada s obitelji u kojoj je procijenjen srednji ili
visoki razvojni rizik ili povremeno postoji sigurnosni rizik
• onda kada je potrebno donositi nove ključne odluke o
životu i smještaju djeteta uslijed promjene životnih
okolnosti
• periodično (neovisno o novim događajima), a prema
unaprijed određenom planu, npr. nakon tri mjeseca, prije
prestanka neke mjere i sl.
PROCES SOP-A
• Nastavlja se na informacije koje su prikupljene u
početnom/trijažnom procesu procjenjivanja razine rizika i
sigurnosti za dijete i uvidom u socijalnu anamnezu, ako se radi
o novom slučaju.
• Ako se radi o «starom» slučaju, proces sveobuhvatnog
obiteljskog procjenjivanja nastavlja se na prethodni, pri čemu
se prikupljaju i analiziraju informacije u onom području i dijelu
procesa koji je potreban ili u cijelosti, ako se radi o završavanju
slučaja.
• Zapisivanje i sažimanje postupaka i informacija tj. «pisanje»
sveobuhvatne obiteljske procjene ima u prvom redu
analitičku, a tek potom dokumentacijsku svrhu.
• Kada se sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje iznova
provodi, tada se i pisani dokument SOP-a nadopunjuje unutar
provedenog podnaslova, s aktualnim datumom
Načini prikupljanja podataka:
• Postojeća dokumentacija do sada prikupljena u CZSS kao i
dokumentacija drugih službi
• Sudjelujući aspekt prikupljanja podataka - razgovor i
opažanje komunikacije i odnosa među članovima obitelji,
roditeljima, djecom i mladima.
• Razgovor s drugim stručnjacima, kao npr. pedijatrima,
učiteljima, odgajateljicama u dječjem vrtiću, itd.
• Upotreba specifičnih instrumenata procjene, bilo da ih
koristi i ispunjava stručnjak koji provodi sveobuhvatnu
obiteljsku procjenu ili drugi stručnjak uključen u rad s
obitelji ili članovi obitelji sami.
• Sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje ne usmjerava se
samo na jedan događaj (povod zbog kojeg je potrebna
zaštita djeteta), već je usmjereno na ukupne sadašnje
okolnosti «ovdje i sada».
• Tek nakon detaljne procjene u sadašnjem vremenu,
prošlost se uzima u obzir u mjeri u kojoj određuje odnosno
utječe na sadašnje prilike, kao npr. u smislu prepoznavanja
obrazaca roditeljskog ponašanja kroz vrijeme.
• Jedna procjena je kao fotografija
• SOP je spot (sastavljen od niza snimaka/procjena)
• Procjenjivanje i praćenje cijelog slučaja je dokumentarni
film…
Predložak za sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje
Smjernice za „pisanje” sveobuhvatne obiteljske procjene
SKRAĆENI PRIMJER SVEOBUHVATNOG
OBITELJSKOG PROCJENJIVANJA
ZA OBITELJ Ž. i dijete Maja Ž., 4 godine,
PROVEDENOG OD 01.listopada 2012.g. DO
14.listopada 2012.g.
ANALIZA SVEOBUHVATNOG OBITELJSKOG
PROCJENJIVANJA
U SVRHU:
a) analize obiteljskih mogućnosti za pružanje stabilnog
okruženja za dijete
b) donošenja stručnog mišljenja za potrebe drugih službi
c) ponovnog obiteljskog procjenjivanja uslijed promijenjenih
okolnosti, kojih?)_______________________________________
d) redovitog praćenja obitelji za vrijeme trajanja određenih
mjera i intervencija
e) reintegracije djeteta u obitelji
f) iz drugog razloga_____________________________________
KRATAK OPIS SLUČAJA, REZULTAT POČETNE PROCJENE
RAZVOJNE UGROŽENOSTI I SIGURNOSTI DJETETA
• Maja živi s ocem, kad otac povremeno radi, čuva je djed koji
stanuje s njima, uglavnom je sama na dvorištu, teže govori,
vrlo je sramežljiva
• Otac više puta prijavljivan zbog nasilja u obitelji nad
Majinom majkom i svojim ocem, popustljiv i pažljiv prema
Maji
• Majka je zasnovala izvanbračnu zajednicu u kojoj je rođeno
jedno dijete, ponovno trudna, rijetko dolazi vidjeti Maju,
tada dolazi do sukoba s ocem, u tijeku razvod
• Procijenjeno je postojanje srednjeg razvojnog rizika ali ne i
sigurnosnog (potrebno je daljnje praćenje koliko je dijete
prepušteno samo sebi tijekom dana)
PROVEDENI STRUČNI POSTUPCI I NJIHOVI OSNOVNI ZAKLJUČCI
(RAZGOVORI S ČLANOVIMA OBITELJI, PRIMJENA ODREĐENIH
INSTRUMENATA, PROCJENE DRUGIH STRUČNJAKA, ODRŽAVANJE
OBITELJSKE KONFERENCIJE, ITD.)
• Provedeni višekratni savjetodavni razgovori s roditeljima
nakon prijava u svezi nasilja, povodom razvoda braka i terenski
obilazak obitelji
• Usmeno upozorenje roditeljima u smislu zajedničke i
dogovorne skrbi o zajedničkom djetetu
• Razgovor s ocem vezano za adekvatnu brigu i odgoj djeteta
TKO JE SVE UKLJUČEN U SKRB O OBITELJI IZ ZAJEDNICE
ODNOSNO DRUGIH SLUŽBI
• Pedijatrica.
• Susjeda.
PREDNOSTI I RIZICI ZA SVAKOG ČLANA OBITELJI TE ZA
OBITELJ KAO CJELINU
• Prednosti djeteta: zdravo dijete, skromni ali adekvatni
stambeni uvjeti, dobri međususjedski odnosi
• Rizici djeteta: odsustvo majke, rijetki susreti i druženja s
majkom, nedostatna briga i odgoj od strane oca, stihijsko
provođenje slobodnog vremena kod kuće
• Prednosti majke: motivirana za kontakte s Majom
• Rizici majke: zasnivanje druge obitelji i obveze prema mlađoj
djeci, socijalno izolirana, odrastanje u ustanovi
• Prednosti oca: motiviran za skrb o Maji, spreman na suradnju
s czss, vođenje kućanstva.
• Rizici oca: skromni roditeljski kapaciteti, nasilno ponašanje
prema svim članovima obitelji, povremeni alkoholizam, rad na
crno.
RAZVOJNE POTREBE DJECE, POTREBE RODITELJA
• Potrebe djeteta: kvalitetna prehrana i skrb, sustavni odgojni
utjecaji, druženje s vršnjacima, kontakt s majkom i
polubratom, suradljiv odnos roditelja
• Potrebe oca: samokontrola u ponašanju, pomoć i podrška u
brizi o Maji
• Potrebe majke: redoviti kontakti s Majom, održavati
komunikaciju s Majinim ocem
KORISNIČKA PERSPEKTIVA (PRIMJERI I SPECIFIČNOSTI
MIŠLJENJA DJECE I RODITELJA O POTREBAMA I
POTEŠKOĆAMA)
• Majka: zainteresirana za dobrobit Maje, ali u nemogućnosti
brinuti o njoj zbog nove obitelji, u strahu od Majinog oca
• Otac: s obzirom da je napustila njega i Maju, ne želi
uspostaviti suradnju s majkom, traži i prihvaća pomoć za Maju
od centra ali ne od majke. Maju smatra malim djetetom koja
ne razumije i ne treba ništa posebno.
• Maja: Voli kad mama dođe, makar i kratko. Kaže da je tata jako
dobar.
ANALIZA RODITELJSKIH SPOSOBNOSTI I FUNKCIJA S
OBZIROM NA RAZVOJNE POTREBE DJECE
• Otac motiviran i privržen ali skromnih roditeljskih sposobnosti.
• Majka ima bolja znanja o skrbi o djetetu ali nije dovoljno
motivirana, posvećena drugoj djeci
PROBLEMSKA PODRUČJA TE PROCJENA STUPNJA
PROMJENE RODITELJA
• Odnos među Majinim roditeljima (majka: priprema na
promjenu, otac: bez razmišljanja o promjeni).
• Svakodnevna skrb o djetetu (majka: razmišljanje o promjeni i
svojem uključivanju u skrb, otac: akcija-trudi se provoditi
upute no teško mu je izvršavati sve roditeljske funkcije)
MOGUĆE ODLUKE (KOJE USLUGE, SLUŽBE,
INTERVENCIJE I POD KOJIM OKOLNOSTIMA,
SPECIFIČNOSTI I POŽELJNOSTI SVAKE OD NJIH)
• Izricanje mjere Stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi
o djetetu
• Savjetovalište za roditelje („škola za roditelje“)
• Dnevno udomiteljstvo kod susjede
POTREBNA IZRADA (MOGUĆE VIŠE PLANOVA)
• Individualni plan rada/plana zaštite djeteta/individualni plan
promjena
• Plan sigurnosti djeteta
• Paralelni plan (ako je potreban vrlo detaljan, ako ne onda kao
dio IPR-a)
• Individualni plana skrbi (za vrijeme boravka u alternativnoj
skrbi)
TKO ĆE I DO KADA IZRADITI POTREBNE PLANOVE?
• Voditelj slučaja kroz 15 dana u suradnji s ocem i majkom
PLANIRANJE PONOVNE PROVEDBE SVEOBUHVATNOG
OBITELJSKOG PROCJENJIVANJA U SVRHU ZAŠTITE
DJECE/ PLAN DALJNJEG PROCJENJIVANJA
• Procijeniti roditeljske sposobnosti i izvršavanje roditeljskih
funkcija oca, majke i budućeg očuha.
• Provesti SOP za 5 mjeseci (prije isteka mjere Stručne pomoći i
potpore )
• Procjenjivati sigurnost djeteta dva puta mjesečno.