Transcript Document

Psihologija ličnosti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Što je ličnost? Povijest istraživanja ličnosti.
Pristupi u znanstvenom istraživanju ličnosti.
Teorije ličnosti, njihova uloga i značaj, karakteristike, evaluacija.
Procjena i mjerenje ličnosti.
Biološke osnove ličnosti: fiziološki pristupi ličnosti, genetika i ličnost, evolucija i
ličnost.
Crte ličnosti, njihove osnove, taksonomije crta ličnosti, petfaktorski model ličnosti
Suvremeni interakcionizam, uloga situacija u istraživanju ličnosti, uloga ličnosti u
izboru situacija.
Razvoj ličnosti kroz vrijeme: longitudinalna istraživanja razvoja ličnosti, stabilnost,
promjena i koherentnost ličnosti.
Mischel i Bandura – kognitivistički pristupi ličnosti, socijalno-kognitivna teorija
ličnosti.
Sadržaj, struktura i organizacija samopoimanja i identiteta.
Ličnost i socijalno ponašanje.
Kultura i ličnost: kulturalna psihologija ličnosti
Psihopatologija ličnosti: uzroci i modeli poremećaja ličnosti.
Ličnost i tjelesno zdravlje.
Literatura:
Fulgosi, A. (1985). Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.
+ dodatna literatura
Ličnost je organizirani i relativno
trajni skup psiholoških crta i
mehanizama unutar pojedinca koji
utječe na njegove interakcije i
adaptacije
na
intrapsihičku,
fizičku i socijalnu okolinu (Larsen
i Buss, 2002).
Radikalni biološki determinizam
PHYSIOGNOMY
PHRENOLOGY
Tri razine analize ličnosti
Po svojim karakteristikama svaki je pojedinac u određenoj mjeri:
1.
2.
3.
Kao i svi drugi (razina ljudske prirode),
Kao i neki drugi (razina individualnih i grupnih razlika),
Kao nitko drugi (razina individualne posebnosti).
Neka temeljna i trajna pitanja u psihologiji ličnosti:
1.
Koliko je ljudska priroda nasljeđena, a koliko se stječe tijekom iskustva s okolinom?
2.
Koje su najbolje jedinice za konceptualizaciju i istraživanje ličnosti? Primjeri
jedinica analize jesu situacije, tjelesne reakcije, misli i kognicije, potrebe, konflikti,
emocionalna stanja, motivi i dispozicije.
3.
Koliko su trajne i stabilne pojedine psihološke karakteristike? Koliko se lako mogu
promijeniti? Na koji način? Koji je cilj tih promjena?
4.
Zavisi li ponašanje uglavnom o karakteristikama pojedinca ili situacija? U kakvoj su
vezi ta dva skupa utjecaja? Kako najbolje razumjeti i istraživati interakcije između
pojedinca i okoline?
5.
Koji se opći principi mogu derivirati iz istraživanja ličnosti? Koliko nam oni govore
o uzrocima ponašanja, njegovoj promjeni i/ili predikciji?
Časopisi iz psihologije ličnosti
Journal of Personality and Social Psychology
Journal of Personality
Journal of Research in Personality
European Journal of Personality
Personality and Individual Differences
Povijest modernih teorija i istraživanja ličnosti
Hipokrat-Galenova teorija temperamenta
EMOTIONAL
Fig14_3
Moody
Anxious
Rigid
Sober
Pessimistic
Reserved
Unsociable
Quiet
Melancholic
Touchy
Restless
Aggressive
Excitable
Changeable
Impulsive
Optimistic
Active
Choleric
INTROVERTED
EXTRAVERTED
Phlegmatic
Passive
Careful
Thoughtful
Peaceful
Controlled
Reliable
Even-tempered
Calm
Sanguine
STABLE
Sociable
Outgoing
Talkative
Responsive
Easygoing
Lively
Carefree
Leadership
Suvremeni korijeni psihologije ličnosti su tri intelektualne teme 19. stoljeća (Winter i
Barenbaum, 1999):
1.
Individualizam,
2.
Usmjerenost na iracionalnost i nesvjesno,
3.
Snažan naglasak na mjerenju.
Kao službeni početak psihologije ličnosti obično se uzima godina 1937. kada Gordon W.
Allport objavljuje knjigu Personality: A Psychological Interpretation, a Ross Stagner
(1909-1997) Psychology of Personality. Već 1938. godine Henry A. Murray (1893-1988)
objavljuje knjigu Exploration in Personality.
Gordon W. Allport (1897-1967)
Henry A. Murray (1893-1988)
Period od 1950. do 1970. godine – period elaboracije konstrukata
Od 1950. do 1960. – pitanja vezana uz mjerenje (valjanost)
Cronbach, L.J., Meehl, P.E. (1955). Construct validity in psychological test. Psychological
Bulletin, 52, 281-302. – vodič za ispitivanje konstruktne valjanosti
Campbell, D.T., Fiske, D.W. (1959). Convergent and discriminant validation by the
multitrait-multimethod matrix. Psychological Bulletin, 56, 81-105. – konvergentna i
diskriminantna valjanost kao aspekti konstruktne valjanosti
Konstruirani su brojni mjerni instrumenti:
MMPI je postao najpopularniji upitnik zasnovan na samoprocjenama, a konstruirani su i
California Psychological Inventory (CPI; Gough, 1957), Sixteen Personality Factor
Questionnaire (16PF; Cattell, 1957), te mjera koja je zanovana na Murrayevom sustavu
potreba Personal Preference Schedule (Edwards, 1957).
Popularni konstrukti:
-autoritarnost, motivacija postignuća, anksioznost i nezavisnost od polja (field independence)
Multitrait-multimethod matrica
Opći trendovi u psihologiji ličnosti između 1950. i 1970. (McAdams, 1997)
1.
razbijanje cjelovite osobe na dekontekstualizirane dispozicijske konstrukte,
2.
napuštanje koncepta redukcije napetosti kao centralne organizirajuće ideje ljudske
motivacije,
3. pojava kognitivnih pristupa razumijevanju osobe (npr. Kelly, 1955).
Not at all characteristic Moderately
1
2
3
4
Extremely
Characteristic
5
6
7
8
Characteristic
9
Self-Sort Rating
Rating
•Relate well with opposite-sex others
•Demonstrate a sense of humor
•Accept others’ faults
•Tendency to procrastinate
•Sensitive to the feelings of others
•Handle criticism well
•Exhibit sudden mood fluctuations
•Optimistic about most things
•Talkative in social situations
•See myself as physically attractive
•Express opinions openly
•Relate well with same-sex others
•Like to engage in daydreaming
•Basically anxious
•Attract the confidence of others
•Tendency toward self-indulgence
•Prefer to be alone than with others
•Feel self-confident
Ideal Sort
Psihologija ličnosti od 1970. do danas
Kulminacija krize početkom sedamdesetih godina – utjecajne kritike:
Carlson, R. (1971). Where is the person in personality research? Psychological Bulletin, 75,
203-219.
Fiske, D.W. (1974). The limits of the conventional science of personality. Journal of
Personality, 42, 1-11.
Mischel, W. (1968). Personality and assessment. New York: Wiley.
Mischel, W. (1973). Toward a cognitive social learning reconceptualization of personality.
Psychological Review, 80, 252-283.
Walter Mischel
Od 1970. do 1980. godine – istraživanja vođena Mischelovim kritikama
1.
koliko individualne razlike u crtama i situacijama doprinose predikciji ponašanja
2.
koliko je ljudsko ponašanje konzistentno kroz vrijeme i kroz različite situacije.
Uloga teorija u psihologiji ličnosti
Tri funkcije dobre teorije (Larsen i Buss, 2002):
1.
Istraživače usmjerava prema važnim pitanjima unutar njihovog područja,
2.
Organizira postojeće znanje,
3.
Omogućava predikcija o ponašanju i psihološkim fenomenima koji još nisu
dokumentirani ili opaženi.
Tri karakteristike dobre teorije ličnosti (Hall i Lindzey, 1957):
1.
Cjelovitost, obuhvatnost,
2.
Jednostavnost (parsimoničnost),
3.
Relevantnost za istraživanja.
Treba razlikovati znanstvene teorije od vjerovanja.
InRev2a
InRev4b
InRev5a
InRev5b
InRev6a
InRev6b
InRev13a
InRev13b
MAJOR APPROACHES TO PERSONALITY
Approach
Basic Assumptions
About Behavior
InRev14a
Typical Research
Methods
Psychodynamic
Determined by largely
unconscious intrapsychic
conflicts
Case studies
Projective tests
Trait
Determined by traits or needs
Analysis of tests for basic
personality dimensions
Social-cognitive
Determined by learning,
cognitive factors, and specific
situations
Analysis of interactions
between people and situations
Phenomenological
Determined by unique
perception of reality
Studies of relationships
between perceptions and
behavior
1. Psihodinamski pristup
Repression
Unconsciously pushing threatening memories, urges, or ideas from
conscious awareness: A person may experience loss of memory for
unpleasant events.
Rationalization
Attempts to make actions or mistakes seem reasonable: The reasons or
excuses given (e.g., “I spank my children because it is good for them”)
have a rational ring to them, but they are not the real reasons for the
behavior.
Projection
Unconsciously attributing one’s own unacceptable thoughts or impulses
to another person: Instead of recognizing that “I hate him,” a person may
feel that “He hates me.”
Reaction formation
Defending against unacceptable impulses by acting opposite to them:
Sexual interest in a married friend might appear as strong dislike instead.
Sublimation
Converting unacceptable impulses into socially acceptable actions, and
perhaps symbolically expressing them: Sexual or aggressive desires may
appear as artistic creativity or devotion to athletic excellence.
Displacement
Deflecting an impulse from its original target to a less threatening one:
Anger at one’s boss may be expressed through hostility toward a clerk, a
family member, or even the family dog.
Denial
Simply discounting the existence of threatening impulses: A person may
vehemently deny ever having had even the slightest degree of physical
attraction to a person of the same sex.
Compensation
Striving to make up for unconscious impulses or fears: A business
executive’s extreme competitiveness might be aimed at compensating for
unconscious feelings of inferiority.
Tab14_1
2. Dispozicijski pristup
3. Socijalno-kognitivni pristup
4. Humanistički (fenomenološki) pristup
55
BASIC HUMAN
NEEDS
Need for
self-actualization
Need for
positive regard
OTHERS'
RESPONSES
RESULT
Unconditional
positive regard
Self-actualization
SELF GUIDES
Conditional
positive regard
MENTAL HEALTH
EFFECTS
Self = ideals
Sadness
Disappointment
Depression
Self = oughts
Anxiety
Shame
Guilt
Selfdiscrepancies