Transcript Slide 1
Informacioni sistemi Prof. dr Hasan Hanić Mr Aleksandra Bradić-Martinović Beogradska bankarska akademija – Fakultet za bankarstvo, osiguranje i finansije Beograd, Zmaj Jovina 12, Tel: +381 11 2621-730 www.bba.edu.rs 1 Glava 8 Informacioni sistemi organizacija Pregled sadržaja poglavlja 8.1 Sistemi za obradu transakcija (Transaction Processing Systems) 8.2 IS funkcionalnih celina (Functional Area IS) 8.3 Sistemi za planiranje resursa preduzeća (Enterprise Resource Planning Systems) 8.4 Sistemi za upravljanje odnosima sa kupcima (Customer Relationship Management Systems) 8.5 Sistemi za upravljanje lancem snabdevanja (Supply Chain Management Systems) 8.6 Elektronska razmena podataka i ekstranet (Electronic Data Interchange and Extranets) Ciljevi učenja Opisati sisteme za obradu transakcija. Opisati upravljačke IS i podršku koju pružaju svakoj funkcionalnoj celini organizacije. Opisati sisteme za planiranje resursa preduzeća. Ciljevi učenja (nastavak) Opisati sisteme upravljanja odnosa sa kupcima. Opisati sisteme za upravljanje lancem snabdevanja. Opisati razmenu elektronskih podataka i ekstranet. Uvodni slučaj Toyota Production System http://www.y outube.com/ watch?v=dHn Y5NjxC5c Toyota - proizvodni sistem (nastavak) Electronic dashboard showing status of assembly line Toyota - proizvodni sistem (nastavak) Toyota - proizvodni sistem (nastavak) How light curtains work 8.1 Sistemi za obradu transakcija (Transaction Processing Systems - TPS) Potrošač proverava proizvod pomoću bar kod skenera, na osnovu podataka koji se čuvaju u TPS Note: barkod skener je primer automatskog izvora podataka TPS nadgledaju, prikupljaju, čuvaju i obrađuju podatke prikupljene od svih poslovnih transakcija. Transakcija je bilo koja poslovna aktivnost koja stvara podatke dovoljno vredne da se zabeleže i sačuvaju u bazi. Način na koji sistem TPS obrađuje podatke Kod serijske obrade (batch processing) organizacije prikuplja podatke o transakcijama i grupiše ih u serije, a zatim ih periodično obrađuje. Obrada transakcija u realnom vremenu (Online Tr. Proc. – OLTP) poslovne transakcije obrađuju čim nastanu. 8.2 IS funkcionalnih celina (Functional Area IS) Informacioni sistemi funkcionalnih celina su dizajnirani da podrže funkcionalne oblasti organizacije povećanjem unutrašnje efektivnosti i efikasnosti u sledećim oblastima: Računovodstvu Finansijama Marketingu Proizvodnom menadžementu (POM) Ljudskim resursima Primeri IS koji podržavaju funkcionalne celine Izveštaji informacionih sistema funkcionalnih celina Rutinski izveštaji (Routine reports) Ad-hoc izveštaji – na zahtev Detaljni izveštaji (Drill-down reports) Izveštaji po ključnim indikatorima (Key-indicator reports) Komparativni izveštaji (Comparative reports) Izveštaji o izuzecima (Exception reports) 8.3 Sistemi za planiranje resursa preduzeća (Enterprise Resource Planning Systems - ERP) Osnovni cilj ovih sistema je da integrišu planiranje, menadžment i upotrebu svih resursa u preduzeću. Veoma je važna čvrsta integracija. ERP Sistemi (nastavak) SAP Moduli ERP Sistemi (nastavak) Poslovni proces je niz povezanih koraka ili procedura osmišljenih sa ciljem da se dođe do željenog ishoda. 8.4 Sistem za upravljanje odnosima sa kupcima (Customer Relationship Management – CRM) Obuhvata odnos “jedan na jedan” između kupca i prodavca. Jednostavna osnovna ideja: “Svakog kupca tretiraj drugačije.” Pomaže da se zadrže profitibilni kupci i da se maksimizira vreme ukupan prihod koji se od njih ostvari. Zašto je CRM neophodan? Zato što šest puta više košta prodaja novom potrošaču u odnosu na postojećeg. Jedan nezadovoljni potrošač proširi lošu reklamu na 8-10 ljudi. Ukoliko je stopa zadržavanja kupaca 5%, može se očekivati povećanje dobiti za 85%. Kvota prodaje novim potrošačima se kreće oko 15%, a šanse za prodaju postojećim je oko 50%. 70% potrošača koji imaju primedbe ostaće lojalni u koliko se problem reši. Tačke dodira sa kupcem E-mail Telefon Pošta Web site Prodavnica Help desk Primena CRM-a (notes) CRM sistemi imaju primenu u tri najveće funkcionalne celine: Prodaji - automatizacija prodaje (sales force automation SFA). Marketingu – podrška marketing kampanjama kroz obezbeđenje podataka o izgledima kampanje i podataka o kupcima, informacijama o proizvodima i prodajnim kvotama. Proširuju i mogućnosti unakrsne prodaje, tehnike dodatne prodaje i vezane prodaje. Korisničkom servisu – može imati mnogo Web-based formi. Korisnički servis Korisnički servis može imati mnogo oblika, među kojima su: Tehnički podaci i informacije o održavanju Tip masovnog prilagođavanja kupcima Praćenje stanja računa ili narudžbine Individualna stranica na Web sajtu kompanije FAQs – odgovori na često postavljana pitanja E-mail i automatski odgovori Kol centri 8.5 Sistemi za upravljanje lancem snabdevanja (Supply Chain Management Systems - SCM) Lanac snabdevanja je tok materijala, informacija, novca i usluga i obuhvata sve, od dobavljača sirovina, proizvođača i skladišta do krajnjih korisnika. Supply chain management (SCM) je planiranje, organizovanje i optimiziranje aktivnosti u lancu snabdevanja. 8.5 Sistemi za upravljanje lancem snabdevanja (Supply Chain Management Systems - SCM) Interorganizacioni informacioni sistem (Interorganizational information system - IOS) obuhvata protok informacija između dve ili više organizacija. Globalni informacioni sistem je sistem koji povezuje interorganizacione sisteme i povezuju kompanije koje su locirane u dve ili više zemalja. Struktura i komponente lanca snabdevanja Lanac snabdevanja obuhvata tri segmenta: Do kompanije, “uzvodno” (Upstream) – kada se pojavljuje eksterni dobavljač; Interni (Internal) – gde se obavlja pakovanje, proizvodnja ili sastavljanje; Od kompanije, “nizvodno” (Downstream) – koji obuhvata distribuciju Karike dobavljača – dobavljač može imati jednog ili nekoliko poddobavljača Generički lanac snabdevanja Tokovi u lancu snabdevanja Tok materijala – obuhvata fizičke proizvode, sirovine, zalihe i sl. koji se kreću po lancu Tok informacija – sastoji se od podataka u vezi sa tražnjom, otpremanjem, narudžbinama, povraćajima i rasporedima, a obuhvata i promene tih podataka. Tok finansija – obuhvata transfere novca, uplate, autorizacije kreditnih kartica, e-plaćanja i sl. Problemi u lancu snabdevanja Loša usluga kupaca Loš kvalitet proizvoda (usluge) Visoki troškovi zaliha Gubitak profita Nove tehnologije Problemi u lancu snabdevanja (nastavak) Problemi potiču iz dva primarna izvora: Neizvesnost – predviđanje tražnje; Potreba da se kontroliše nekoliko aktivnosti, internih jedinica i poslovnih partnera. Effekat biča odnosi se na nepravilne promene narudžbina duž lanca snabdevanja. Problemi u projektovanju globalnog IOS sistema Kulturološke razlike Lokalizacija Ekonomske i političke razlike Pravna pitanja Tok podataka između granica (Cross-border data transfer) odnosi se na tok korporativnih podataka između država. 8.6 Electronic Data Interchange (EDI) i ekstranet Elektronska razmena podataka – EDI je standard za komunikaciju koji poslovnim partnerima omogućava da elektronski razmenjuju rutinsku dokumentaciju, kao što su narudžbenice ili fakture. Ekstranet – povezivanje intraneta različitih poslovnih partnera. www.amosoft.com/edi_docs/EDI_850_Sample.html EDI - koristi Minimiziranje grešaka prilikom unosa podataka Dužina poruka je kraća Poruke su zaštićene Redukovana je dužina ciklusa Povećava se produktivnost Poboljšava se korisnički servis Minimizira se količina upotrebljenog i skladištenog papira EDI - ograničenja Potrebna je značajna inicijalna investicija Visoki su troškovi upotrebe privatne VAN mreže, a visoki su i tekući troškovi poslovanja Tradicionalni EDI sistemi su nefleksibilni Inicijalni period je dugotrajan Postojanje višestrukih EDI standarda Popunjavanje narudžbenice bez EDI standarda Popunjavanje narudžbenice sa EDI standardom Tipovi ekstraneta Između kompanije i njenih dilera, kupaca ili dobavljača Ekstranet privredne grane Zajednička ulaganja i druga poslovna partnerstva Vežba 1. Dati primer transakcionog sistema 2. Dati lični primer CRM-a 3. Dati primer a) b) c) Unakrsne prodaje Tehnike dodajne prodaje Prodaje u paketu 4. Dati primer lanca snabdevanja