- Synthesis 2015

Download Report

Transcript - Synthesis 2015

Međunarodna naučna
konferencija Sinteza 2015
Moć u organizacijama i njene ključne
karakteristike
V. Džamić, M. Kostić, D. Stefanović, N. Arežina
Univerzitet Singidunum
Ključna pitanja
• Zašto je moć jedna od ključnih kategorija u
savremenim organizacijama?
• Po čemu se ona razlikuje od društvenog uticaja?
• Koji su glavni strukturni elementi moći u
organizacijama?
• Vrste moći
• Uticaj nacionalne kulture na distancu moći
Društveni uticaj
• Društveni uticaj – sposobnost da druge subjekte
navedemo da se ponašaju u skladu sa određenim
očekivanjima vršioca uticaja ili njegovim
interesima i ciljevima.
• Kategorija društvenog uticaja se ne tiče samo
pojedinca, već se može odnositi i na društvene
grupe (poput grupa za lobiranje, strukovnih
udruženja i slično).
Društveni uticaj versus moć
• Moć (nem. Die Macht, lat. potentia) takođe
podrazumeva sposobnost da se drugi subjekti
navedu na ponašanje i delanje u skladu sa
interesima imaoca moći.
• Ipak, u odnosu na društveni uticaj, moć
karakterišu:
a) jači intenzitet;
b) formalnost;
c) specifični subjekti koji mogu imati moć.
Shvatanja moći
• Moć se definiše na tri različita načina (Enciklopedija
političke kulture, 1993.):
1. Moć kao puka moć – neutralna u odnosu na čoveka i
podrazumeva sposobnost opstanka i razvijanja;
2. Moć kao nadmoć – zasniva se na odnosu nadređenosti i
podređenosti dvaju subjekata i konceptu percepcije moći
3. Moć kao mogućnost – stvaralački potencijal, kreativnost.
Strukturni elementi moći
• Subjekti moći – Ko ima moć?
• Taktike sprovođenja moći – racionalno
ubeđivanje, pritisak, koalicije i dr.
• Izvori moći – materijalni status, društveni
položaj, politički uticaj, kontrola resursa i dr.
• Statusni simboli
• Hijerarhijska struktura organizacije
• Mogućnost prinude
Autoritet u organizacijama
• Autoritet (lat. auctoritas) predstavlja uticaj ili
ugled koji poseduje određena osoba ili institucija,
a koji je ili dobrovoljno prihvaćen ili nametnut.
• Korelacija između trajanja autoriteta u organizaciji
i izvora na kojima autoritet počiva.
• Moć i autoritet mogu, ali ne moraju da se
preklapaju i mogu imati potpuno različite izvore u
jednoj organizaciji.
Vrste moći u organizacijama
• French & Raven (1959): moć nagrađivanja, moć
prinude, legitimna moć, referentna moć i stručna
moć.
• Blaine Lee (1998):
1. Moć koristi – ličnost pojedinca, kvalifikacije,
znanje i dr.
2. Moć prinude – poslušnost i manifestacija „sile“.
3. Moć principa – uvažavanje u međuljudskim
odnosima, uvažavanje, poštovanje i poverenje
među zaposlenima;
Distanca moći (Distance of Power)
• Geert Hofstede (1928- )
• Uslovljenost korporativne kulture nacionalnom
kulturom.
• Korporativna kultura determiniše reagovanje na
moć nadređenih u organizacijama.
• Korelacija između organizacionih vrednosti i
vrednosti nacionalne kulture.
• Velika distanca moći
• Mala distanca moći
Zaključna razmatranja
• Najveći izazov u savremenom dobu ostaje kako
koncentrisati moć i autoritet u istom izvoru unutar
organizacije. Autoritet bez moći nema kapacitet da
sprovodi važne i strateške odluke, niti da značajnije utiče
na ostvarivanje organizacionih ciljeva i interesa.
• Zahvaljujući globalizaciji i njenoj, pre svega, društvenoj
dimenziji, kulturni obrasci i temeljne vrednosti na kojima
počiva jedna društvena zajednica u celini, počeli su da se
preslikavaju na mikronivou unutar savremenih poslovnih
organizacija.
• Vrednosti važne za konstituisanje jedne organizacione
kulture i one će determinisati stepen distance moći u
jednoj organizaciji.
HVALA NA PAŽNJI!