Transcript Fakultet za kriminalistiku kriminologiju i sigurnosne studije

Fakultet za kriminalistiku kriminologiju i
sigurnosne studije
Tajni metodi obavještajne službe
Mentor:
Mr. Edita Hasković
Studenti:
Bičo Amina
Kurtović Samra
Kevrić Alma
U osnovi metod označava način mišljenja i postupak
istraživanja stvarnosti koji
garantuje sticanje što
istinitijeg i što objektivnijeg saznanja.
Osnovni i primarni cilj svake obavještajne službe jeste
zaštita unutrašnje i vanjske sigurnosti vlastite države.
Svaka obavještajna služba se rukovodi ambicijama i
političkim ciljevima svoje vlade.
AGENTURNI METOD
Agenturni metod je tajni način prikupljanja određenih podataka.
Agenturni metod se sastoji u tome što je agent, ubačeno, odnosno
ugrađeno lice u strukture neprijatelja, zatim vrbovani pojedinci
iz neprijateljskih struktura ili oni koji se kreću u sredini lica
koja rukuju tajnim podacima – obavezuju da obavještajno
prikupljaju zaštićene i druge podatke i da izvršavaju i druge
obavještajne zadatke.
Pod tajnim podacima trebamo podrazumjevati podatke
od posebnog značaja i od posebne vrijednosti za
jednu
državu,
koji
također
imaju
specifičnu
relevanciju u političko – sigurnosnom smislu.
Kao osnovne karakteristike ovog metoda
možemo apostrofirati:
•
•
•
•
•
nastojanja da se uz pomoć najsavremenijih naučno – tehničkih dostignuća i stručno
– operativnih i iskustvenih saznanja o oblasti istraživanja, dođe do tajnih podataka
koji upućuju na političko – strategijske ciljeve, mogućnost i namjere drugih država;
podaci se prikupljaju u okviru struktura onih država koje su predmet agenturnog
metoda istraživanja, čemu predhode veoma sadržajne i sistemske planske pripreme,
upoznavanje i proučavanje svih aspekata koji mogu utjecati na efikasnost
izvršavanja pomenutih zadataka;
njegovu relevanciju pod uslovom da obavještajci koji su i zaduženi za organizaciju
uspostave tajne saradnike ( agente) koji su po osnovu svog profesionalnog statusa u
prilici da dođu do značajnih podataka. Posebno ako se radi o agentima koji su
ugrađeni u državne institucije ( vojne, političke, sigurnosne itd.);
korištenje najsavremenije operativne tehnike u toku prikupljanja obavještajnih
podataka i njihovo zaštićeno dostavljanje odgovarajućem obavještajcu koji je
zadužen za održavanje kontinuirane saradnje;
tajni saradnik- agent živi i radi u sredini koja je predmet obavještajnog istraživanja,
odnosno prikupljanja relevantnih podataka;
 U obavještajnoj teoriji i praksi susrećemo se sa sljedećom
klasifikacijom agenata:
• prema državljanstvu (strani ili domaći državljanin);
• prema stepenu pouzdanosti ( pouzdan, nepouzdan)
• prema stepenu odanosti (agent dvojnik, agent izdajnik i agent
provokator);
• i podjela na opće agente, rezidente, agente veznike,
konzervirane ili zamrznute agente.
Metod tajnog ugrađivanja pripadnika
obavještaje službe u strukture zainteresirane
države- metod inflitracije
Ovo je jedan od najsloženijih i najrizičnijih metoda tajnog rada,
koji je ujedno i najstariji metod kojeg možemo pratiti još od
perioda robovlasničkog društva. On se sastoji u činjenici da se
pripadnik obavještajne službe na najpodesniji i zaštićen način
ugrađuju u redove suparničke strane.
Metod tajnog ugrađivanja se ne može apsolutno zamisliti bez
adekvatnog rukovodnog i operativnog kadra.
Pod metodom tajnog ugrađivanja se podrazumjeva „plansko i
smišljeno tajno uvlačenje uz korišćenje odgovarajuće legende
pripadnika
sopstvene obavještajne službe u organizaciju
protivnika sa ciljem da pribavlja i dostavlja tajne i druge
podatke i izvršava druge zadatke”.
Metod
infiltracije
je
karakterističan
za
kontraobavještajnu službu, iz razloga što se
ofanzivnu
njegovim
rezultatima može spriječiti iznenađenje za svoju zemlju.
Relativni kriteriji u radu obavještajnih službi, a
noročito kada su u pitanju zadaci sa visokim
sigurnosnim rizikom, kao što je metod tajnog
ugrađivanja:
• Posebna planska i smišljena priprema postupnog ugrađivanja;
• Pored naučno- stručne, psihološke pripreme, pripadnik službe
treba biti osposobljen i da posjeduje relevantne osobine, a
posebno za izvršavanje zadataka u naglašenim složenim
prilikama ( stupanj obrazovanja, znanje jezika, inteligencija,
snalažljivost, strpljivost, odgovornost i sl.);
• U cilju zaštite ličnosti pripadnika službe, kao i nje same od
moguće kompromitacije, daje se odgovarajuća legenda koja
treba biti prilagođena izabranom licu, obrazovanju, godinama
starosti, sklonostima, vrstama specijalizacije i sl. Vrlo često se
vrši legendiranje biografije ugrađenim licima od poginulih,
nestalih ili umrlih lica.
Metod tajne primjene tehničkih sredstavaoperativne tehnike
Za razliku od agenturnog i metoda infiltracije, ovaj metod se počeo
upotrebljavati tek sa naglim razvojem nauke i tehnologije. Razni
tehnički,
specijalizirani
i
minijaturni
uređaji,
zbog
svojih
karakteristika u prikupljanju podataka, predstavljaju neizostavnu
opremu obavještajnih službi, obavještajaca i agenata.
Njihovom upotrebom
samostalno ili u kombinaciji sa drugim
metodama ( opservacija, agentura i sl.) obezbijeđuje se i omogućuje
prikupljanje aktuelnih ( novijih) informacija, što je od izuzetnog
značaja za blagovremenu reakciju odgovarajućih organa i službi
sigurnosti date države.
Metod tajnog korištenja mogli bismo definisati kao tajno (
ilegalno)
ugrađivanje
i
korištenje,
odnosno,
primjenu
raznovrsnih visokosofisticirani tehničko-tehnoloških i drugih
specijalnih sredstava, pomoću kojih obavještajci ili agenti
prikupljaju i blagovremeno dostavljaju precizne i pouzdane
obavještajne zaštićene podatke koji su od posebnog značaja za
sigurnost države.
U obavještajnoj praksi možemo zapaziti podjelu tehničkih
sredstava
što je u
zavisnosti
od obima angažovanja
tehničkih sredstava i od njihove usmjerenosti ka konkretnom
cilju.
U primjeni tehničkih sredstava za prikupljanje
obavještajnih podataka moguće su dvije
varijante:
• Obavještajno djelovanje metodom tajnog korištenja tehničkih
sredstava kada obavještajac ili agent dobijaju registrovane
podatke i informacije, a obavještajna služba ih dobija preko tih
lica;
• Obavještajno
djelovanje
„
tehničkom
metodom“
kada
obavještajna služba, i samim tim neposredno dolazi do
registrovanih podataka i informacija.
Tehničke sredstva u užem smislu
Tehničke sredstva u užem smislu su:
• Elektronska sredstva;
• Foto, TV i video-tehnička sredstva;
• Hemijska sredstva.
Tehnička sredstva u širem smislu
Drugi
način
konvertovanog
prikupljanja
informacija
odnosno
obavještavanja je TECHNIT. Isti se odnosi na poseban tip
tzv.tehničkog
prikupljanja
informacija-tehničkim
mjerama
i
sredstvima na primjer pomoću fotografija, filmova ili elektronskim
presretanjem
podataka.
TECHNIT u odnosu na HUMINT
predstavlja nešto moderniji oblik obavještavanja, koji postaje sve
značajni u radu obavještajne službe.TECHNIT metode uključuju
uobičajene naučnike i tehničke operatere sa svom potrebnom
opremom.
Postoje tri ključne vrste TECHNIT-a:
1. signalno obavještavanje ( „SIGNIT“)
2. slikovno obavještavanje („IMINT“)
3. mjerljivo i potpisno obavještavanje ili obavještavanje pomoću
potpisa i mjerila („MASINT“).
Organizacija za obavještajno prikupljanje mogu za prikupljanje
podataka koristiti TECHNIT. Međutim, ove prikupljačke
sposobnosti obično su ograničene tehnološkim sposobnostima
obavještajne organizacije.
Signalno obavještavanje („ SIGNIT“)
Unutar
TECHNITA,
posebno
mjesto
zauzima
signalno
obavještavanje SIGNIT. On uključuje raznovrsne tipove
elektronskog presretanja i preuzimanja informacija.Ali ipak
SIGNIT se ne može samo definisati kao izvor. SIGNIT
predstavlja generalni pojam kojim se objašnjavaju i definišu
pojmovi poput presretanja i analize elektronskog procesa
presretanja elektronskih formi tj. informacija.
 Prednosti SIGINT-a:
• Potencijal za gotovo trenutne informacije;
• Može ponekad otkriti spacifične informacije
o neprijateljskim
jedinicama;
• Nivoi i aktivnosti značajne promjene u ovim nivoima mogu često
biti determinirani;
• Organizovana struktura i poredak na ratištu mogu biti dobijeni;
• Može posjetiti druge sisteme;
• Oprema sposobnosti može se naučiti;
• Odašiljač lokacije može biti približno tačan;
• Položaj funkcije može biti determiniran;
 Ograničenja SIGINT-a:
• Podaci mogu demantovati upotrebu sigurnosne komunikacije;
• Lažne informacije mogu biti plasirane od neprijatelja u svrhu
obmane;
• Prikupljanje predmeta u atmosferskim uslovima;
• Lokacije izvedene iz SIGNIT-a mogu biti neprecizne;
• Specijalne konfiguracije zahtijevaju prikupljanje platformi;
• Korištenje SIGNIT-a prikupljačkih platformi zahtjeva široke
koordinacije između skupljača i korisnika.
Slikovno obavještenje („IMINT“)
Ovaj oblik obavještavanja se bavi istraživanjem, razvojem i širenjem
multi senzorski slikovnih produkata kao podrške u ratnim tj.
borbenim djelovanjima, operacijama i drugim aktivnostima. Ovaj
oblik TECHNIT-a nije ograničen tj. sveden samo
na puko
prikupljanje.
Njegova važnost implicira, da se na temelju njegovog djelovanja i
ostvarenih rezultata određuje broj, vrsta, dimenzija, lokacija i
važnost subjekata poput industrijskih instalacija, transporta, mreža,
vojnih odbrambenih i ofanzivnih sistema, instalacija i aktivnosti.
 Prednosti:
•
Različite platforme i mediji dozvoljen;
•
Sposobnost tačnog pozicioniranja mete;
•
Aktivnost može biti detektovana;
•
Poredak na ratištu može biti posmatran;
•
Karakteristike mete mogu biti studirane do u detalje;
•
Prikupljanje moguće na velikom prostoru;
•
Moguća odlična rezolucija;
•
Visoka kredibilnost jer korisnik može vidjeti predmet interesovanja.
 Ograničenja:
•
Izuzev radara, kvalitet slike je degradiran od mraka i nevremena;
•
Predmet za prevaru ili sakrivačke tehnike;
•
Ekstenzivno širenje podrške olakšano;
•
Može biti skupo;
•
Predmet za pogrešno shvatanje;
•
Situacija predstavlja slike koje mogu postojati samo za trenutak, dok je bilo uhvaćeno.
Mjerljivo i potpisno obavještavanje
(„MASINT“)
MASINT kao oblik obavještavanja odnosi se sam po sebi na
produkte a ne toliko na izvore. Isto tako MASINT predstavlja
posebnu senzorsku disciplinu koja je ujedno osnovni trag za
određivanje izvora. MASINT kao produkt se implementira
kroz
analizu
sadržaja
deriviranih
pomoću
osjetnih
instrumenata, a ne samo onih koji se generalno koriste za
komunikaciju, elektroniku i slikovno prikupljanje.
 Prednosti MASINT-a:
• Može podržati znak za druge prikupljačke senzore ili napadačke sisteme;
• Potencijalno bliži trenutnom ispoljavanju sposobnosti izlaza;
• Informacije mogu biti dobijene iz perifernih područja interesovanja;
• To radi u različitim dijelovima elektromagnetnog spektra, MASINT
detektuje informacije šablonski, ne predhodno eksplostisana od drugih
senzora.
 Ograničenja MASINT-a:
• Izvori i informacije su tehnički i teški za upotrebu;
• Predmet za obmanu;
• Puna eksploatacija je skupa, zahtjevi široke podrške lagani, i može
zahtijevati bliže reportaže i široke koordinate između učesnika;
• Izvor lokacije može biti neprecizan.
HVALA NA PAŽNJI