Transcript Teorije obavještajne službe-gdje idemo, gdje bismo trebali ići i kako

TEORIJE OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE-GDJE IDEMO,
GDJE BISMO TREBALI IĆI I KAKO BISMO MOGLI
NASTAVITI -PETAR GILL
Obavještajna služba predstavlja“nedostajuću dimenziju”;
 To je slučaj barem do okončanja “Hladnog rata”, kada je
ista iz mraka izvedena u “ sumrak”;
 Dolazi do novih sigurnosnh rizika, što svakako mijenja i
percepciju nesigurnosti/sigurnosti;
 Postaje jasno da obavještajne službe nisu u stanju da
osiguraju javnu sigurnost, kada svi sigurnosni rizici sve
više eskaliraju;






Gill ističe da za one koji se žele baviti proučavanjem
obavještajnog fenomena, akcenat treba biti na historiji
koja u funkciji eksplikacije šta se zapravo desilo, a ne
na teoriji;
Cilj teorije je identificirati sredstva kojima ćemo
izolovati ključne faktore u masi informacija koje nas
okružuju;
Teoretski okvir je neophodan: kako bi se činjenice
interpretirale na mudar način, te kako bi se postavile
hipoteze kao osnova za istraživanje;
Termin “ studije obavještajne službe” je termin koji se
koristi da se opiše ubrzani razvoj naših interesnih
područja ( obavještajnih područja, op.a) naročito u
posljednjoj deceniji;
Obavještajna služba postaje prioritetno polje, naročito
nakon 11.septembra i napada u Londonu, Madridu;
Gill također ističe nemogućnost predviđanja: što
objašnjava činjenicom da su subjekti našeg interesiranja
ljudi, koji su nepredvidivog i promjenjivog ponašanja;
 Isaac Ben-Israel je uočio dvadeset godina ranije da je
nerazvijenost obavještajna službe rezultat netačnih
procjena i pretpostavki;
 Dva paradoksa: sve veći broj globalno orjentiranih nacija
po Johnsonu znači veći uspjeh obavještajne službe; ali
nemogućnost lakog identificiranja obavještajnog objekta
u svijetu tolike složenosti producira će više neuspjeha;
 James Wirtz ističe :” da što je veći rizik, manji je uspjeh”

Akcenat treba biti na poboljšanju kontrole, odgovornosti
i sigurnosti procesa rada obavještajne službe, te da se
spriječi slobodan protok informacija od kojih zavisi
uspjeh čitavog procesa;
 Ovaj autor smatra da je upravo odsustvo javne forme
nauke ili debate o obavještajnom fenomenu krucijalni
uzrok zašto se desio 11. septembar; te zašto obavještajni
fenomen nije dovoljno naučno izučen.

POLJA OBAVJEŠTAJNOG RADA




Tajna: da li je ona neophodno stanje za obavještajnu
službu? Gill ističe da informacija vođena tajnom nije
jedini način doprinosa obavještajnoj službi, što
argumentuje činjenicom da 90 % informacija dolazi iz
otvorenih izvora;
Međutim, dalje ističe da tajno prikupljanje informacija
može podići vrijednost obavještajne službe ;
Tajnost je fundamentalna jer onemogućava slobodan
protok informacija od kojih zavisi efikasnost
obavještajne službe;
Sims ističe da tajnost nije integralni koncept
obavještajne službe, ali da je indikator njenog kvaliteta
;
Aktivnosti: Sherman Kent ukazuje da se obavještajna
služba može odnositi na tri različite stvari: aktivnost,
organizacija koja se brine o tim aktivnostima i znanje
koje je rezultat aktivnosti;
 Ciljanje:
informacione tehnologije omogućavaju
prikupljanje mase informacija, ali koje informacije će biti
uzete u obzir zavisi od prioriteta-ciljeva;
 Prikupljanje: obavještajne službe imaju svoje baze
informacija/ sladišta, koje su prikupljenje angažmanom
tehničkih , elektronskih sredstava, komunikacionih veza,
satelita i ljudskog djelovanja;




Analiza: krucijalna faza u kojoj informacija mora biti
vrednovana; Jill ističe da je Kahn-ova definicija
obavještajne službe u širem smislu beskorisna , jer bez
obzira koliko je informacija prikupljeno to neće donijeti
odgovore na pitanja, misterije sa kojima se obavještajna
služba suočava;
Širenje: obavještajna službe treba da se širi prema
onima unutar i izvan organizacije koji mogu da utiču na
njen rad ( ljudi izvan nje, pripadnici drugih agencija,
ljudi iz vlade);
Nastojanja za povećanjem prednosti: obavještajna
aktivnost je ciljno tražena aktivnost koja traga da
unaprijedi situaciju kakva god ona bila;
Bezbjednost: cilj kojem se teži je dakle sigurnost, kojom
se teži reducirati nesigurnost, odnosno smanjiti rizik;
sigurnost je relativan pojam, ona traži apsolutnu
sigurnost, koja pripada domenu mašte, i pokušaj da se
stvori potpuna sigurnost može biti destruktivan za
društvene odnose;
 Održati moć;
 Protiv konkurencije: kada bismo živjeli u okruženju
potpunog konsenzusa ne bi bilo potreba za
obavještajnom službom, jer ne bi bilo ni osjećaja
nesigurnosti;

Predupozorenja: suštinski objekat aktivnosti obavještajne
službe jeste da se predvidi, da se proračuna šta će se
desiti ili šta bi se moglo desiti;
 Prijetnje: najbolji način da se testira obavještajna služba
jeste stepen razvijenosti odbrambenog mehanizma u
procesu opažanja domaćih i stranih prijetnji i
pouzdanost analiza prijetnji;
 Mogućnosti:unaprijediti
vlastite političke interese,
unaprijeđenje vlastitih mogućnosti, efekat iznenađenja,
preveniranje napada neprijetelja;

KONCEPT NADZORA



Najbolji pokazatelj procesa demokratizacije;
Država često nema odlučujuću ulogu u radu
obavještajne službe: postoje države gdje kriminalne
organizacije, paravojne skupine, liberalni pokreti imaju
“monopol” nad obavještajnim službama. Primjeri su
Albanija, Afganistan, Kolumbija, Irak, Pakistan, Sudan;
kraj Hladnog rata je izrodio mnoge privatne kompanije
koje nude različite usluge, uključujući i obavještajne
prema ugovoru;
Studije o nadgledanju doživljavaju rapidan rast uslijed
pojava “online” novina , publikacija, značajnih knjiga;
Za obavještajnu službu od ključnog značaja su slijedeći
faktori:
- individualni: spoznajna psihologija koja je osnova za
istraživanje, od koje zavisi koje će se informacije odrediti
kao prioritetne;
- Grupni: koji omogućava da se uzmu u obzir i neki drugi
faktori spoznaje, obzirom da nemamo svi isti radijus
opažanja;
- Organizacioni:
koji osigurava
mogućnost jednog
organizovanog obavještajnog napora;
- Međunarodni nivo: visoko konkurentsko okruženje imat će
tendenciju ka transparentnosti, jer je usljed toga opseg
obavještajne službe multipliciran, a države imaju podsticaj
da dijele sa saveznicima;
