Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i
Download
Report
Transcript Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE
STUDIJE
Obavještajni ciklus
DEFINICIJA OBAVJEŠTAJNOG PROCESA
„Obavještajni proces je multidimenzionalan,
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
višesmjeran, vrlo važan, uzajaman, učestao i čine
ga slijedeće faze:
planiranje zadataka;
prikupljanje podataka;
obrada/eksploatacija ;
analiza;
produkcija;
dostavljaje podataka,
korisnici i
ponovni zahtjev”
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG CIKLUSA:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
Interdisciplinaran
Okrenut prema budućnosti
Nepristupačni podaci i sadržaji
“Male vjerovatnoće - veliki posljedice”
Specifična i primjenjena priroda
Pozicija 'dobavljača'
Komplikovanost provoda kontrole
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:
Interdisciplinaran – U mnogim slučajevima analitičar
kombinuje metode, podatke i iskustva iz potpuno
različitih profesionalnih grana odnosno područja i
inkorporira ih u jednu jedinstvenu analizu;
Okrenut prema budućnosti – Za svrhe politike tačnije
političkih planova ovaj proces je okrenut ka budućnosti.
Pošto znamo da je budućnost po pravilu neizvjesna
zaključujemo da je ovo izuzetno težak zadatak;
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:
Nepristupačni podaci i sadržaji – Agencije se često
susreću sa oponentima i različitim skrivenim subjektima
i faktorima. Upravo ova nemogućnost dobijanja
potrebnih informacija, tačnije nepristupačnost ciljanog
sadržaja može biti objašnjeno na dva načina: prvi, postoji
znatno veća šansa da u mnogim disciplinama posmatrane
informacije su strogo čuvane ili kontrolisane od strane
oponenata;
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:
Male vjerovatnoće – velike posljedice – Kako bi
kvantificirao i utvrdio rizik analitičar se često susreće sa
događajima koje je teško predvidjeti. Znači osnovni cilj
je predvidjeti ali predvidjeti na pravi i precizan način.
Komčlikovanost je još veća ako uzmemo u obzir da
ovakvi događaji zavise od više povezanih uslova;
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:
Specifična i primjenjena priroda – Obavještajna
djelatnost se susreće i bavi sa očekivanjima koji su
znatno konkretna i specifična. Očekivanja se odnose na
pitanja o pojedinačnim periodima ili područjima. Ona je
uvelike okarakterisana kao primjenjena disciplina.
Kombinacija primjenjene i interdisciplinarne discipline
postavlja analitičarima težak zadatak pronalaska
optimalne kombinacije koncepata i faktora za izradu
sveobuhvatnog modela.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:
Pozicija “dobavljača” – obavještajne službe su u većini
slučaja “dobavljači” obavještajnih produkata. Izuzetak
od tog pravila je kada se izvještaji koriste direktno u
ciklusima tj. operacijama. Generalno obavještajni
službenici ne donose odluku o primjeni kreirane politike
(plana);
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:
Komplikovanost provoda kontrole – Obavještajne
službe imaju posebnu poziciju kada su u pitanju odluke
nadzora I kontrole unutar demokratske birokratije.
Nedostatak
neadekvatne
kontrole
rezultira
nagomilavanjem problema, a to nijedna vlada ne želi,
obzirom na tajnost I područje interesa obavještajnih
službi;
Planiranje
Ustupanje
Prikupljanje
OBAVJEŠTAJNI
CIKLUS
Izvještaj
obrada
Analiziranje
1. PLANIRANJE
Osnovne karakteristike:
Svaki proces istraživanja počinje sa planiranjem,
sačinjava se popis svih potreba i kreatora politike unutar
obavještajnog problema;
Oblikuju se središnja istraživačka pitanja,
Konsultuje se literatura i aranžiraju se ključni obavještajni
zahtjevi.
U takvim zahtjevima se identificiraju posebna pitanja ili
područja koja se smatraju od posebnog interesa za kreatore
politike.
Ova faza utiče na odluke koje će se donijeti kasnije.
Definišući kreatore politike i njihove potrebe, oblikuje se cilj
obavještajnog predmeta, što vodii ka definisanju problema.
S tim u vezi,
indiciraju se metode kojima će se voditi
istraživanje.
2. PRIKUPLJANJE
Druga faza u istraživačkom procesu, koja obuhvata skupljanje
sirovih podataka. Sakupljanje proizvodi informacije, a ne
obavještajne podatke.
Prikupljanje podataka putem izvora: otvoreni/javni i zatvoreni
izvori (eng. open and closed sources).
Tri vrste obavještajnog istraživanja:
a) Opisno istraživanje– opisivanje suštinskih karakteristika o
situaciji
b) Objašnjavajuće istraživanje– objasniti uzroke i uslove
sadašnjeg razvijanja
c) Prognostičko istraživanje– prognozirati buduće razvijanje
3. OBRADA
Obrada služi kao najdominantniji filter i predstavlja treću fazu
obavještajnog ciklusa. Ona je u vezi sa konverzijom velike
količine informacija koja u sistem dolazi u pogodnijoj formi za
proizvodnju. i to iz izvještaja obavještajnih i sigurnosnih
službi.
Obrada je pretvaranje prikupljenog materijala u formu pogodnu
za proizvodnju obavještajnog podatka.
Obrada obuhvata aktivnosti kao što su: „jezički prevodi,
procjena vrijednosti podataka, te sortiranje informacija po
predmetu materije“ (...) „smanjivanje broja podataka, te
tumačenje informacija koja se nalaze na filmu i traci“.
4. ANALIZA
Analiza je četvrta faza u istraživačkom procesu. Ona
predstavlja konverziju osnovnih informacija u obavještajnu
analizu. Analiza obuhvata „integraciju, vrijednovanje, te
analizu dostupnih podataka“. U ovoj fazi analitičar integrira i
vrednuje materijal koji je obično fragmentaran (iz djelova, ne
posložen) kao i kontradiktorni sirovi material.
Analitičkom metodom vrši se „sadržajno analiziranje i
sintetiziranje brojnih podataka u cijelovite studije, presjeke,
osvrte, biltene, izvještaje i sl. koji se dostavljaju centralama i
preko istih odgovarajućim korisnicima.“ ( Masleša, 2001: str.
241)
5. IZVJEŠTAJ
Izvještaj je peta faza istraživačkog procesa. Ona je različita od
predhodne faze, pošto se ne bavi analitičkim aspektom
istraživačkog procesa
Izvještaj se bavi temama kao što su: „tehnike prezentacije,
pisanje strategija, predstavljanje informacija, te struktura
izvještaja“.
Političari vrijednuju produkt zasnovan na pravovremenosti,
sažetosti (jezgrovitosti) i relevantnosti.
5. IZVJEŠTAJ
Sačinjavanje izvještaja je proces analiziranja,
vrijednovanja, tumačenja i integracije sirovih podataka i
informacija u krajnje obavještajne proizvode za poznate
ili očekivane svrhe i aplikacije. Proizvod se može razviti
iz jednog izvora ili iz više izvora prikupljanja i baza
podataka. Da bi bio efektivan, obavještajni proizvod se
mora fokusirati na korisnikove potrebe. On treba biti
objektivan, pravovremen i što je najvažnije tačan. Kao
dio proizvodnog procesa, analitičar mora eliminirati
informaciju koja je suvišna, pogrešna ili neadekvatna
obavještajnom zahtjevu.
6. DOSTAVLJANJE
Dostavljanje je prenos upotrebljivog obavještajnog
podatka od proizvođača do krajnjeg korisnika.
Obavještajni podatak može korisniku pružiti širok
spektar oblika uključujući usmene izvještaje, pisane
izvještaje, slike/crteže i baze podataka koje će pomoći
krajnjim korisnicima u oblikovanju političkih pravaca i
eventualnom poduzimanju određenih mjera