Transcript Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE
STUDIJE
Obavještajni ciklus
DEFINICIJA OBAVJEŠTAJNOG PROCESA
„Obavještajni proces je multidimenzionalan,
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
višesmjeran, vrlo važan, uzajaman, učestao i čine
ga slijedeće faze:
planiranje zadataka;
prikupljanje podataka;
obrada/eksploatacija ;
analiza;
produkcija;
dostavljaje podataka,
korisnici i
ponovni zahtjev”
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG CIKLUSA:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
Interdisciplinaran
Okrenut prema budućnosti
Nepristupačni podaci i sadržaji
“Male vjerovatnoće - veliki posljedice”
Specifična i primjenjena priroda
Pozicija 'dobavljača'
Komplikovanost provoda kontrole
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:
Interdisciplinaran – U mnogim slučajevima analitičar
kombinuje metode, podatke i iskustva iz potpuno
različitih profesionalnih grana odnosno područja i
inkorporira ih u jednu jedinstvenu analizu;
 Okrenut prema budućnosti – Za svrhe politike tačnije
političkih planova ovaj proces je okrenut ka budućnosti.
Pošto znamo da je budućnost po pravilu neizvjesna
zaključujemo da je ovo izuzetno težak zadatak;

OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:

Nepristupačni podaci i sadržaji – Agencije se često
susreću sa oponentima i različitim skrivenim subjektima
i faktorima. Upravo ova nemogućnost dobijanja
potrebnih informacija, tačnije nepristupačnost ciljanog
sadržaja može biti objašnjeno na dva načina: prvi, postoji
znatno veća šansa da u mnogim disciplinama posmatrane
informacije su strogo čuvane ili kontrolisane od strane
oponenata;
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:

Male vjerovatnoće – velike posljedice – Kako bi
kvantificirao i utvrdio rizik analitičar se često susreće sa
događajima koje je teško predvidjeti. Znači osnovni cilj
je predvidjeti ali predvidjeti na pravi i precizan način.
Komčlikovanost je još veća ako uzmemo u obzir da
ovakvi događaji zavise od više povezanih uslova;
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:

Specifična i primjenjena priroda – Obavještajna
djelatnost se susreće i bavi sa očekivanjima koji su
znatno konkretna i specifična. Očekivanja se odnose na
pitanja o pojedinačnim periodima ili područjima. Ona je
uvelike okarakterisana kao primjenjena disciplina.
Kombinacija primjenjene i interdisciplinarne discipline
postavlja analitičarima težak zadatak pronalaska
optimalne kombinacije koncepata i faktora za izradu
sveobuhvatnog modela.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:

Pozicija “dobavljača” – obavještajne službe su u većini
slučaja “dobavljači” obavještajnih produkata. Izuzetak
od tog pravila je kada se izvještaji koriste direktno u
ciklusima tj. operacijama. Generalno obavještajni
službenici ne donose odluku o primjeni kreirane politike
(plana);
OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBAVJEŠTAJNOG
CIKLUSA:

Komplikovanost provoda kontrole – Obavještajne
službe imaju posebnu poziciju kada su u pitanju odluke
nadzora I kontrole unutar demokratske birokratije.
Nedostatak
neadekvatne
kontrole
rezultira
nagomilavanjem problema, a to nijedna vlada ne želi,
obzirom na tajnost I područje interesa obavještajnih
službi;
Planiranje
Ustupanje
Prikupljanje
OBAVJEŠTAJNI
CIKLUS
Izvještaj
obrada
Analiziranje
1. PLANIRANJE
Osnovne karakteristike:
 Svaki proces istraživanja počinje sa planiranjem,
 sačinjava se popis svih potreba i kreatora politike unutar
obavještajnog problema;
 Oblikuju se središnja istraživačka pitanja,
 Konsultuje se literatura i aranžiraju se ključni obavještajni
zahtjevi.
 U takvim zahtjevima se identificiraju posebna pitanja ili
područja koja se smatraju od posebnog interesa za kreatore
politike.
 Ova faza utiče na odluke koje će se donijeti kasnije.
 Definišući kreatore politike i njihove potrebe, oblikuje se cilj
obavještajnog predmeta, što vodii ka definisanju problema.
 S tim u vezi,
indiciraju se metode kojima će se voditi
istraživanje.
2. PRIKUPLJANJE
Druga faza u istraživačkom procesu, koja obuhvata skupljanje
sirovih podataka. Sakupljanje proizvodi informacije, a ne
obavještajne podatke.
 Prikupljanje podataka putem izvora: otvoreni/javni i zatvoreni
izvori (eng. open and closed sources).
 Tri vrste obavještajnog istraživanja:
a) Opisno istraživanje– opisivanje suštinskih karakteristika o
situaciji
b) Objašnjavajuće istraživanje– objasniti uzroke i uslove
sadašnjeg razvijanja
c) Prognostičko istraživanje– prognozirati buduće razvijanje

3. OBRADA
Obrada služi kao najdominantniji filter i predstavlja treću fazu
obavještajnog ciklusa. Ona je u vezi sa konverzijom velike
količine informacija koja u sistem dolazi u pogodnijoj formi za
proizvodnju. i to iz izvještaja obavještajnih i sigurnosnih
službi.
 Obrada je pretvaranje prikupljenog materijala u formu pogodnu
za proizvodnju obavještajnog podatka.
 Obrada obuhvata aktivnosti kao što su: „jezički prevodi,
procjena vrijednosti podataka, te sortiranje informacija po
predmetu materije“ (...) „smanjivanje broja podataka, te
tumačenje informacija koja se nalaze na filmu i traci“.

4. ANALIZA
Analiza je četvrta faza u istraživačkom procesu. Ona
predstavlja konverziju osnovnih informacija u obavještajnu
analizu. Analiza obuhvata „integraciju, vrijednovanje, te
analizu dostupnih podataka“. U ovoj fazi analitičar integrira i
vrednuje materijal koji je obično fragmentaran (iz djelova, ne
posložen) kao i kontradiktorni sirovi material.
 Analitičkom metodom vrši se „sadržajno analiziranje i
sintetiziranje brojnih podataka u cijelovite studije, presjeke,
osvrte, biltene, izvještaje i sl. koji se dostavljaju centralama i
preko istih odgovarajućim korisnicima.“ ( Masleša, 2001: str.
241)

5. IZVJEŠTAJ
Izvještaj je peta faza istraživačkog procesa. Ona je različita od
predhodne faze, pošto se ne bavi analitičkim aspektom
istraživačkog procesa
 Izvještaj se bavi temama kao što su: „tehnike prezentacije,
pisanje strategija, predstavljanje informacija, te struktura
izvještaja“.
 Političari vrijednuju produkt zasnovan na pravovremenosti,
sažetosti (jezgrovitosti) i relevantnosti.

5. IZVJEŠTAJ

Sačinjavanje izvještaja je proces analiziranja,
vrijednovanja, tumačenja i integracije sirovih podataka i
informacija u krajnje obavještajne proizvode za poznate
ili očekivane svrhe i aplikacije. Proizvod se može razviti
iz jednog izvora ili iz više izvora prikupljanja i baza
podataka. Da bi bio efektivan, obavještajni proizvod se
mora fokusirati na korisnikove potrebe. On treba biti
objektivan, pravovremen i što je najvažnije tačan. Kao
dio proizvodnog procesa, analitičar mora eliminirati
informaciju koja je suvišna, pogrešna ili neadekvatna
obavještajnom zahtjevu.
6. DOSTAVLJANJE

Dostavljanje je prenos upotrebljivog obavještajnog
podatka od proizvođača do krajnjeg korisnika.
 Obavještajni podatak može korisniku pružiti širok
spektar oblika uključujući usmene izvještaje, pisane
izvještaje, slike/crteže i baze podataka koje će pomoći
krajnjim korisnicima u oblikovanju političkih pravaca i
eventualnom poduzimanju određenih mjera