Transcript Planski bilans uspeha
js
Postupak finansijskog planiranja u preduzeću započinje planiranjem bilansa uspeha.
Sastavljanje planskog BU je obično prvi zadatak, ali u praksi može biti i drugačije.
Prvo se radi planski BU jer na osnovu njega dolazimo do podataka o planiranoj visini neto dobiti, koja čini izvor iz koga se povećava sopstveni kapital. Planirana visina neto dobiti opredeljuje planiranje finansijske strukture u planskom BS.
Isto, visina planirane neto dobiti utiče i na likvidnost i solventnost u periodu za koji se plan donosi.
Dakle, da bi se mogao planirati BS i doneti godišnji plan novčanih tokova u preduzeću, potrebno je prvo sačiniti planski BU.
Zbog svoje međusobne povezanosti planski BU i planski BS se rade paralelno.
Sastavljanju planskog BU i planskog BS prethodi temeljno i detaljno planiranje: proizvodnje, nabavke, prodaje, troškova, kadrovsko planiranje i planiranje ulaganja u stalna sredstva. Svi ovi planovi se sažimaju, najpre u planski BU iz kog se kasnije izvodi planski BS.
Planom bilansa uspeha planira se neto dobitak, čime se definiše rentabilnost u poslovanju preduzeća kao i činioci očuvanja i uvećanja imovine preduzeća i održavanja njegove solventnosti. U okviru izrade ovog plana utvrđuju se rizici i ispituje se mogućnost njihovog smanjenja. Ovaj plan se analitički rasčlanjuje po mesecima i tromesečno odnosno po vrstama proizvoda, prodajnim teritorijama i kupcima.
Projektovanje bilansa uspeha bazira se uglavnom na tzv. direct costing metodu, gde je sistem obračuna po varijabilnim troškovima. Svaki element planskog bilansa uspeha se posebno planira i to na sledeći način: Prihodi od prodaje = planirani obim proizvodnje x planirana neto prodajna cena *Planirana neto prodajna cena = prodajna cena – rabati i sl.
Varijabilni troškovi = planirani obim proizvodnje x planirani varijabilni troškovi po jedinici proizvoda Marža pokrića = prihod od prodaje – varijabilni troškovi Rashodi perioda bez kamata = planirani fiksni i relativno fiksni troškovi Poslovni dobitak = marža pokrića – rashodi perioda bez kamata Neto rashodi finansiranja = planirane kamate na obaveze – planirane kamate na potraživanja Bruto dobitak = poslovni dobitak – neto rashodi finansiranja Porez iz rezultata = bruto dobitak x poreska stopa Neto dobitak = bruto dobitak – planirani porez iz rezultata
U ovom prostom primeru, planski bilans uspeha, sastavljen je na bazi DIRECT KOSTING metoda. Ovakva struktura planskog bilansa uspeha koristi sistem obračuna po varijabilnim troškovima u kome se varijabilni troškovi proizvodnje nadoknađuju srazmerno realizaciji proizvoda i usluga, dok se fiksni troškovi u celini rashoduju na teret tekućih prihoda.
Svaki element planskog bilansa uspeha posebno se planira.
Potrebni podaci za sastavljanje planskog bilansa uspeha: Planirani obim proizvodnje (Q)= 2.000 kom Planirana neto prodajna cena (p)= 200 EUR Varijabilni trošak po jedinici proizvoda (v)=120 EUR Rashodi perioda bez kamata =100.000 EUR Neto rashodi finansiranja =10.000 EUR Poreska stopa 20%.
1. Prihodi od prodaje (2.000 kom *200 eur) 2. Varijabilni troškovi (2.000 * 120) 3. Marža pokrića (1-2) 4. Rashodi perioda bez kamata 5. Neto rashodi finansiranja 6. Poslovni dobitak (3-4) 7. Bruto dobitak (6-5) 8. Porez iz rezultata (20%) 9. Neto dobitak (8-6) 10. Stopa marže pokrića (3/1*100) Potreban obim prodaje za ostvarenje neutralnog poslovnog rezultata (4/10 *100) Potreban obim prodaje za ostvarenje neutralnog bruto finansijskog rezultata (4+5/10 *100) 400.000
240.000
160.000
100.000
10.000
60.000
50.000
10.000
40.000
40% 250.000
275.000
1. Prihodi od prodaje planiraju se tako što se planirani fizički obim proizvodnje pomnoži sa planiranom neto prodajnom cenom. Planirana neto prodajna cena = Prodajna cena – Popusti (rabat, kasa-skonto). Fizički obim proizvodnje, u ovom primeru, planiran je u iznosu od 2.000 komada (gotovih proizvoda). Planirana neto prodajna cena je 200 eur/komadu. Sledi, prihod od prodaje planiran je u iznosu od 400.000 eur (2.000 *200).
2. Varijabilni troškovi dobijaju se kao proizvod planiranog fizičkog obima proizvodnje i planiranih varijabilnih troškova po jedinici proizvoda. U našem primeru planirani varijabilni troškovi iznose 240.000 eur (2.000 * 120).
4. Rashodi perioda bez kamata jednaki su planiranim fiksnim i relativno fiksnim troškovima koji su sadržani u prodatim proizvodima i troškovima prodaje. Planirani su u iznosu od 100.000 eur.
5. Neto rashodi finansiranja su jednaki razlici između planiranih kamata na obaveze i planiranih kamata na potraživanja. Ovi rashodi su planirani u iznosu od 10.000 eur.
3. Marža pokrića dobija se kao razlika između prihoda od prodaje i varijabilnih troškova i iznosi 160.000 eur.
6. Poslovni dobitak jednak je razlici između marže pokrića i rashoda perioda bez kamata i iznosi 60.000 eur.
7. Bruto dobitak se dobija kao razlika između poslovnog dobitka i neto rashoda finansiranja i iznosi 50.000 eur.
9. Neto dobitak jednak je razlici između bruto dobitka i planiranog poreza iz rezultata i iznosi 50.000 eur.
Tačka u kojoj se poklapaju rashodi (fiksni i varijabilni troškovi) sa prihodom, predstavlja donju granicu rentabilnosti ili prag rentabilnosti.
Donju tačku rentabilnosti 1 možemo izračunati kao:
DTR= FT/SMP gde je:
DTRI - donja tačka rentabilnosti FT - ukupni fiksni troškovi SMP - stopa marže pokrića (učešće marže pokrića u planiranim prihodima od prodaje).
Donja tačka rentabilnosti 1 predstavlja potreban obim prihoda od prodaje pri kom je poslovni rezultat.
poslovni dobitak jednak 0, dakle pri kom se ostvaruje neutralan
Donja tačka rentabilnosti 2 utvrđuje se kao : DTR2=FT+NRF/SMP gde je: DTR2 - donja tačka rentabilnosti FT - ukupni fiksni troškovi NRF - neto rashodi finansiranja SMP - stopa marže pokrića.
Donja tačka rentabilnosti 2 predstavlja potreban obim prihoda od prodaje pri kom je finansijski rezultat.
bruto dobitak jednak 0, dakle pri kom se ostvaruje neutralan bruto
Grafički prikaz donje tačke rentabilnosti 1 i donje tačke rentabilnosti 2 dat je grafikom: Prihodi i rashodi Prihod od prodaje Varijabilni troškovi DTR1 DTR2 Neto rashodi finansiranaja 250 000 € Fiksni troškovi 275 000 € Obim realizacije u eur
Prelomna tačka rentabilnosti ili prag rentabilnosti predstavlja onaj obim prodaje gde su ukupni prihodi jednaki ukupnim rashodima, odnosno troškovima.
Proizvodnjom / prodajom ispod tačke rentabilnosti ostvaruje se gubitak, dok se proizvodnjom/prodajom iznad tačke rentabilnosti ostvaruje dobit.
Analizom pokazatelja prelomne tačke rentabilnosti dolazi se do zaključka koji obim proizvodnje ili prodaje treba ostvariti da bi se obezbedili fiksni troškovi i deo varijabilnih troškova.
Fiksni troškovi su troškovi koji ostaju nepromenjeni bez obzira na inten-zitet prodaje /proizvodnje.
To su troškovi koji postoje i onda kada nema nikakvog prihoda iz prodaje.
U fiksne troškove ubrajamo npr: najamnine, kancelarijski materijal, fiksni deo plate, kamate, amortizaciju i sl.
Varijabilni troškovi su troškovi povezani sa intenzitetom prodaje i uključuju nabavnu cenu, troškove prodate robe, varijabilni deo plate, provizije za prodaju itd.