Transcript Rani razvoj mozga

Utjecaj ljubavi
i njege na
rani razvoj
mozga
Doc.dr.sc. Milivoj Jovančević
primarijus
Utjecaj istraživanja razvoja mozga
na novi pristup podsticanja ranog rasta i razvoja djece
Za vrijeme prenatalnog razvoja, stanice mozga nastaju
zapanjujućom brzinom od oko 250.000 stanica u minuti.
Koncem dvadesetog tjedna fetalnog života stvorene su
milijarde neurona.
Pri rođenju, mozak dosegne 70% veličine i 25% težine
odraslog mozga. Najveći dio kasnijeg prirasta težine se
događa na račun razvoja sinaptičkih veza između
neurona.
Ove sinaptičke veze umrežuju moždane stanice i
omogućavaju međusobni prijenos signala.
Milijarde sinapsi nastaju za vrijeme perinatalnog
razvoja.
Ovaj se proces naziva sinaptogeneza i on određuje
kako se pojedine funkcionalne poveznice između
neurona organiziraju u neuronsku mrežu, čime se
određuje i njihovo funkcioniranje.
U procesu razvoja, neuroni odgovaraju na
stimulaciju iz okoline međusobnim povezivanjem
– stvaraju se (granaju) neuronske poveznice.
Niti kojima se neuroni povezuju (dendriti) stvaraju
složene živčane puteve. Ako je stanica mozga
opetovano izložena stimulaciji jednakog obilježja,
te poveznice postaju deblje. Ukoliko se podražaj
ne ponavlja, poveznice se stanjuju i ubrzo nestaju
(“sasuše” se).
Konačni učinak je gusta mreža neuralnih puteva
koji nastaju kao posljedica fizioloških procesa
podstaknutih stimulacijom i učenjem.
• Povećanje veličine i težine mozga su predvidljivi
neurofiziološki rezultati stimulativnog utjecaja okoliša na
njegov razvoj.
Plasticitet mozga
Mozak ima sposobnost mijenjanja fizičkih, kemijskih i
strukturnih obilježja kao odgovor na vanjske
podražaje – doživljaje iz okoline.
Arhitektura svakog ljudskog mozga se mijenja pod
utjecajem svih novostečenih vještina i znanja.
Kako okolina mijenja strukturu
mozga?
Mozak u dobi od 25 tjedana gestacije
Doživljaji kojima je dijete izloženo predstavlja podsticaj
koji pokreće aktivnost između dendrita i aksona te
nastaju sinapse.
Načini na koji dojenče i malo dijete odgovara na socijalne
i fizičke utjecaje okoliša ima značajnog utjecaja na
stvaranje sinapsi.
U daljnjem tijeku razvoja djeteta, sinapse postaju sve
složenije, poput mladog drveta koje pruža nove grane i
ogranke.
Od poroda pa do navršene 3 godine u mozgu nastaje više
sinapsi nego što će biti potrebno u odrasloj dobi.
U usporedbi sa odraslim mozgom, u dobi od 3 godine,
mozak ima dvostruko više međusobnih veza između svojih
100 milijardi neurona koji se nalaze u kori velikog mozga.
Rani razvoj mozga: “sušenje”
sinapsi
(synaptic pruning)
Sinapse koje se često koriste ostaju trajno.
Sinapse koje se rijetko koriste bivaju eliminirane
procesom sinaptičkog “sušenja”.
Nakon treće godine, sinaptogeneza se usporava i traje,
po prilici, do desete godine.
Povećanje broja sinapsi, potom smanjenje
novorođenče
6 godina
14 godina
Doživljaji igraju važnu ulogu u procesu
povezivanja moždanih stanica
Kako bi pomogli djetetu da bude uspješno,
trebamo osigurati mnoštvo pozitivnih
socijalnih prilika i mogućnosti učenja, kako bi
sinapse koje su njima podražene ostale
trajno.
Za neke razvojne procese postoje kritični
periodi – vrijeme kada se odvijaju. Stimulacije
izvan ovih perioda nisu niti izdaleka tako
učinkovite ako u vrijeme kada se promjene
događaju podražaji izostanu!
Kritični periodi
Istraživanja pokazuju da je za neke procese
stvaranja mozga nužno osigurati odgovarajuće
podražaje u pravo vrijeme.
Kritični periodi predstavljaju uske “prozore”
vremena za vrijeme kojih je određeni dio tijela
najosjetljiviji na odsustvo podražaja ili na utjecaj
iz okoliša.
Kritični periodi
Razvoj vida je dobar primjer:
Ako dojenče ne vidi svjetlost u prvih 6 mjeseci života,
živci koji sprovode signal od oka prema centru za vid u
mozgu će atrofirati.
Osjetljiva razdoblja
Osjetljiva razdoblja predstavljaju područja
mogućnosti određenih načina učenja.
Za razliku od kritičnih perioda, ta su razdoblja manje
precizno određena i najčešće predstavljaju dulje
periode vremena u kojima se vještine poput učenja
drugog jezika, nalaze pod specifičnim utjecajima.
Rani razvoj govora
Rani razvoj govora
Dojenčad progovore prve riječi u dobi od 10 – 12
mjeseci.
ALI: počinje li tek tada njihovo zanimanje za govor?
NITI SLUČAJNO!
Dojenčad je osjetljiva na govor neposredno nakon
poroda (ako ne i u vrijeme dok se nalaze u trbuhu)!
U dobi od 4 dana pokazuju zapanjujuće sposobnosti.
Mnogi pokusi, koristeći se
metodom praćenja brzine sisanja
(High-Amplitude Sucking
Procedure) su potvrdili da djeca u
dobi od 2-4 dana mogu razlikovati
njihov, domaći, jezik od stranog!
Mehler (1988): French-Russian at
4 days
Moon et al (1993): English-Spanish
at 2 days (bilingual kids)
Kako to dojenčad postiže?
Dojenče razlikuje jezik temeljem ritmičkih
obilježja govora.
(hipoteza ritmičke diskriminacije obilježja
jezika)
Jezik i plasticitet mozga
Zbog toga djeca u dobi do 5 ili 6 godina nauče govoriti strane
jezike bez naglaska.
Zbog toga djeca koja su bila godinama u izolaciji
(zlostavljana zatvaranjem u podrume) kasnije ne mogu
naučiti govoriti.
Zbog toga odrasli teže uče strani jezik i gotovo nikad ga ne
govore bez naglaska.
Muzika
Podstiče rani razvoj govora
Periodi optimalnog razvoja
Svaki trenutak je važan!
Doživljaji su poput hrane za mozak.
• Bogatstvo ljubavi i zdrave stimulacije
omogućavaju mozgu rast i uspješan razvoj.
• Poticajno ozračje pospješuje razvoj
inteligencije i individualnih prednosti.
Svaki trenutak je važan!
Nasuprot tome, nestimulativno ozračje osiromašuje razvoj
mozga.
Nažalost, mozak velikog broja djece gladuje zbog manjka
pažnje i odgovarajućih podražaja (doživljaja).
Bez podražaja, bez korištenja, moždane stanice odumiru.
Stres
U dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu stres može poremetiti
razvoj mreže moždanih stanica.
Može doprinijeti nastanku različitih poremećaja: psihičkih u rasponu od autizma pa do depresije, koronarne bolesti,
nasilja u obitelji, alkoholizma i narkomanije.
Izloženost stresu u najranijoj dobi višestruko povećava
učestalost ovih bolesti!
Stres
Stres
Stres
Stres
Povišene razine glavnih prenosioca signala (kemijskih
supstanci, tzv. messengers) koje se javljaju kao odgovor na
stres, mogu zakočiti proces umrežavanja stanica
(sinaptogenezu).
(Dr. Tallie Z. Baram, UC Irvine i suradnici iz Max Planck
psihijatrijskog instituta, Njemačka)
Stres
Ekstremna ili/i produljena izloženost stresu može uzrokovati
pojačano izlučivanje hormona koji mogu razoriti živčane
stanice.
Kronično doživljavanje stresa može stvoriti negativne obrasce
razmišljanja i osjećanja koji mogu ostati trajno – cijeli život.
Intervencije koje omogućavaju poticajnu skrb osiguravaju
pozitivan razvoj i smanjuju rizik nastanka poremećaja
uzrokovanih stresom.
Stres
Odvajanje od roditelja je jedan od najvećih
stresova u prvim godinama života jer izaziva
osjećaj egzistencijalne ugroženosti, apsolutne
bespomoćnosti i nezaštićenosti!
Privrženost (attachment)
Senzibilno i responzivno njegovanje imaju snažno
zaštitno svojstvo protiv izloženosti hormonima stresa.
Djeca koja su izložena zlostavljanju, zanemarivanju,
nesigurnosti ili disorganiziranosti odnosa s roditeljem
(uključujući i maternalnu depresiju) mogu dugotrajno
imati poremećen obrazac izlučivanja kortizola – hormona
nadbubrežne žlijezde.
Preporuke
Pomoć u ostvarenju poticajnog roditeljstva,
brižnosti roditelja i potporu lokalne zajednice.
Podjednako zastupati poticaj spoznajnog,
socijalnog i emocionalnog razvoja u programima
rane intervencije.
Prvi posjeti i intervencije profesionalaca iz područja
zdravstvene i socijalne skrbi te odgoja i
obrazovanja su neobično važni!