Transcript Romana Gjergja Juraški

Rani razvoj mozga i
suvremeni poticaji
njegovog razvoja
Romana Gjergja Juraški
Razvoj mozga



PLASTIČNOST mozga - mozak se
kontinuirano mijenja
Razvoj mozga - maturacija + iskustvo
(doživljaji)
Rane godine života - posebno brz razvoj:
prefrontalni korteks ima ubrzani razvoj u dobi od 7
-12 mjeseci (trajnost objekata)
Piaget’s object permanence task <9 mj
Fig. 5-1, p. 122
Razvoj mozga

U ljudskog embrija od 2 tjedna – formiranje SŽS-a.
 Dorzalna površina zadeblja tvoreći neuralnu cijev koja
okružuje kanal ispunjen tekućinom.
 Prednji kraj se poveća i diferencira u stražnji, srednji i
prednji mozak, a ostatak neuralne cijevi - leđna moždina.
Razvoj mozga
Pri rodjenju, mozak čovjeka teži oko 350
grama.
 Do prve godine mozak teži oko 1000
grama.
 Mozak odraslog čovjeka teži 1200-1400
grama.

Razvoj mozga

Razvoj neurona u mozgu uključuje
slijedeća četiri procesa:
Proliferacija
2. Diferencijacija
3. Mijelinizacija
4. Sinaptogeneza
1.
Razvoj mozga
Proliferacija – stvaranje novih stanica/
neurona u mozgu primarno se događa
rano u životu
 Neke stanice postaju matične stanice
koje se nastavljaju dijeliti
 Ostale ostaju gdje jesu ili postaju
neuroni ili glija te migriraju na druge
lokacije

Razvoj mozga
Migracija – selidba ranije formiranih
novih neurona i glije do njihovih ev.
lokacija.
 Migracija – u različitim smjerovima kroz
mozak.
 Migracija - slijedom kemijskih puteva
(imunoglobulini, kemokini)

Razvoj mozga
Diferencijacija - formiranje aksona i
dendrita koji daju neuronu specifičan
izgled.
 Akson raste prvo ili za vrijeme migracije
ili jednom kad dosegne svoj cilj i praćen
je razvojem dendrita.
 Neuroni se razlikuju po obliku i
kemijskim komponentama ovisno o
lokaciji u mzogu.

Razvoj mozga
Mijelinizacija – proces kojim glija proizvodi
masni omotač koji pokriva aksone nekih
neurona.
 Mijelin urzava prijenos neuralnih imuplsa
 Mijelinizacija se prvo događa u leđnoj
moždini, zatim stražnjem, srednjem, pa
prednjem mozgu.
 Mijelinizacija se događa postupno
desetljećima.

Razvoj mozga
Sinaptogeneza je finalni stadij
neuralnog razvoja i odnosi se na
stvaranje sinapsi medju neuronima.
 Događa se tijekom života s obzirom da
neuroni konstantno formiraju nove veze
i otpuštaju stare.
 Sinaptogeneza se značajno usporava
kasnije u životu.

Razvoj mozga

1.
2.
Iako su ranije teorije tvrdile - nema
novih neurona nakon ranog razvoja,
istraživanja pokazuju drugačije
Zametne stanice su nediferencirane
stanice u unutrašnjosti mozga koje
stvaraju stanice kćeri koje se mogu
transformirati u gliju ili neurone.
Npr novi olfaktorni receptori također
kontinuirano nadomještaju umiruće.
Razvoj mozga
Aksoni putuju daleko kroz mozak da bi
formirali pravilne veze.
 Sperry (1954) – vodenjaci – aksoni
slijede kemijske veze da bi dostigli ciljnu
lokaciju.
 Rastući aksoni dosižu ciljanu regiju
slijedeći kemijski gradijent prema kojem
bivaju privučeni odnosno odbijeni putem
kemijskih tvari.

Razvoj mozga



Kad aksoni dosegnu cilj, formiraju
sinapse s nekoliko stanica.
Postsinaptičke stanice jačaju veze
s nekim stanicama, a eliminiraju s
drugima.
Formacija ili eliminacija ovih veza
ovisi o dolaznim signalima.
03-012
Gustoća sinapsi
At Birth
6 Years Old
14 Years Old
Rethinking the Brain, Families and Work Institute, Rima Shore, 1997.
Razvoj mozga
Teorija procesa selekcije neuralnih veza
- neural Darwinism.
 U ovom natjecanju među sinaptičkim
vezama, mi u početku formiramo više
veza nego što nam treba.
 Najuspješnije aksonalne veze i
kombinacije preživljavaju.

Razvoj mozga
Neurotrofini - proteini koji promoviraju
preživljenje i aktivnost neurona.
 Aksoni koji nisu izloženi neurotrofinima
nakon što tvore veze, idu u apoptozu
 Tako zdrav živčani sustav odraslog ne
sadrži neurone koji nisu uspjeli napraviti
konekcije.

Razvoj mozga

Rana razdoblja razvoja mozga su
kritična za normalan kasniji razvoj!!

Kemijske nepravilnosti u mozgu za
vrijeme ranog razvoja mogu uzrokovati
oštećenja i razvojne probleme.
Razvoj mozga

Fetalni alkoholni sindrom





Hiperaktivnost i impulzivnost
poteškoće održavanja pažnje
različiti stupnjevi mentalne retardacije
motorički problemi i srčane anomalije
facijalna dismorfija
Razvoj mozga
Dendriti u djece s FAS-om su kratki i s
manje grana.
 Izloženost alkoholu u mozgu fetusa
suprimira glutamat i povećava
otpuštanje GABA.
 Posljedično mnogi neuroni primaju
manje ekscitacije i manje su izloženi
neurotrofinima te idu u apoptozu.

Razvoj mozga

Djeca čije su majke koristile
kokain u trudnoći pokazuju
smanjene jezične vještine,
niži IQ i oštećenje sluha.

Djeca majki koje su pušile u
trudnoći su u većem riziku za
malu porođajnu težinu, SIDS,
ADHD, intelektualne deficite i
oštećenje imunološkog sustava.
Razvoj mozga

Mozak ima ograničenu sposobnost
reorganizacije kao odgovor na iskustva
odnosno doživljaje.
 Aksoni
i dendriti modificiraju svoje strukture
cijeli život.
 Dendriti kontinuirano grade grane.
 Dobitak ili gubitak grana ukazuje na nove
konekcije i potencijalno procesuiranje
novih informacija.
Fig. 5-10, p. 131
Razvoj mozga
Animalne studije - štakori uzgajani u
bogatijoj okolini su razvili deblji korteks i
više grananja dendrita.
 Mjerljiva ekspanzija neurona je viđena i
u ljudi kao funkcija fizičke aktivnosti.
 Debljina kore mozga se smanjuje u
starijoj dobi, ali manje u fizički aktivnijih.

Riba u izolaciji
Riba uzgojena
s ostalim ribama
Razvoj mozga



Značajno uvježbavanje neke
vještine mijenja mozak koji
povećava mogućnosti za tu
vještinu.
Temporalni režanj
profesionalnog muzičara u
desnoj hemisferi je 30% veći
nego u nemuzičara.
Deblja siva tvar u dijelu mozga
za kontrolu ruku i vida u
profesionalnog svirača
klavijatura
Razvoj mozga

Dio mehanizma za povećanje
sposobnosti nakon iskustava fokusiranje pažnje na bilo što povećava dopamin.

Dopamin djeluje na korteks tako da širi
odgovor na stimuluse koji su aktivni za
vrijeme otpuštanja dopamina.
Rani razvoj mozga i mogućnosti
djelovanja
Što smo naučili?
Što napraviti?
“Čisto ekonomski, ima puno smisla
investirati u djecu. . . Rano učenje
pomaže kasnijem učenju i rani uspjeh
osigurava i kasniji uspjeh.”
James J. Heckman, Ph.D.
Dobitnik Nobelove nagrade, 2000., ekonomist,
University of Chicago
Zašto?
 “Vještina stvara vještinu”(self-productivity): rane
sposobnosti osiguravaju temelj za konstrukciju kasnijih
mogućnosti
 Kasniji popravci ranih neuspjeha su teški i skupi;
prevencija ovih poteškoća košta manje
 I kognitivne i nekognitivne vještine su temelji za radnu
produktivnost u odraslih
 Rane investicije imaju multiplicirajući efekt: one
olakšavaju produktivnost kasnijih investicija
Razvojna neuroznanost,
razvojna psihologija,
i ekonomija humanog kapitala
imaju zajednički fokus interesa
na razvoj u ranim godinama
Thompson, R. A., & Nelson, C. A. (2001). Developmental science and the media: Early brain
development. American Psychologist, 56(1), 5-15.
Arhitektura mozga gradi se kroz određeno
razdoblje
• Rane godine su važne!
• Interakcija između ranog iskustva i
ekspresije gena oblikuje maturiranu
arhitekturu mozga
• Razvoj mozga inkorporira iskustvo, bilo
pozitivno ili negativno, i ono uobličuje
kapacitet mozga
Razvoj mozga ide hijerarhijski, “od dolje
prema gore”, s naprednim vještinama
građenim na osnovnim.
Arhitektura mozga je integrirana
• Razvoj mozga se događa putem aktivnog
uključivanja mozga u svakodnevno iskustvo
• Socijalni, emotivni i kognitivni razvoj su
integrirani u razvoj mozga
• Emocionalno zdravlje i socijalna kompetencija
osiguravaju jaki temelj za kognitivne
sposobnosti, ali rani mentalni problemi mogu
oštetiti učenje, kao i emocionalnu stabilnost
Plastičnost artihektonike mozga se
smanjuje s vremenom
• Konsolidacija puteva u mozgu s povećanjem dobi
• Vremensko razdoblje plastičnosti mozga je različito
• Usko je za temeljne senzorne sposobnosti, šire za jezik,
a najšire za kognitivne i socio-emocionalne vještine
• Rana plastičnost čini mladi mozak istodobno i
vulnerabilnijim na oštećenja, ali i sposobnijim za
oporavak
Napredak tehnologije u neuroznanosti
omogućio nam je važna saznanja
vezana uz rani razvoj mozga
1. saznanje

Mozak 3.5 godišnjeg
djeteta je 2.5 puta
aktivniji od mozga
odraslog čovjeka

Kroz prve 3 godine
dijete izgradi bilijune
sinapsi kroz stečeno
iskustvo
2. saznanje

Razvoj mozga je
kompleksna
međuigra gena i okoline

“70% of what is given to
us genetically
is brought to fruition by
our environmental
experiences….”
(Goleman 2006)
3. saznanje

Iskustva uspostavljaju
konektivnost u mozgu
a ponavljanje tog
iskustva pojačava već
uspostavljeno.

“brain wiring”
4. saznanje

Razvoj mozga nije linearan

Windows of opportunity –
vrijeme kada je mozak
sposoban za optimalan razvoj
specifičnih vještina
Prozori - isti za svu djecu!
Pozitivna i negativna iskustva


W INDOWS OF OPPORTUNITY
Window
Wiring Opportunity
Greatest
Enhancement
Emotional Intelligence
0 - 48 months
Trust
0 - 14 months
Impulse Control
16 - 48 months
4 years to puberty
Social Development
0 - 48 months
Attachment
0 - 12 months
Independence
18 - 36 months
Cooperation
24 - 48 months
4 years to puberty
Thinking Skills
0 - 48 months
Cause and Effect
0 - 16 months
Problem-Solving
16 - 48 months
4 years to puberty
Motor Development
0 - 24 months
2 - 5 years
Vision
0 - 24 months
2 years to puberty
Language Skills*
0 - 24 months
2 - 7 years
Early Sounds
4 - 8 months
8 months - 10 years
Vocabulary 0 - 24 months
2 - 5 years
*The two most reliable predictors of reading success are sound discrimination
and the size of the individual's vocabulary.
www.schillereducationalresources.com
5. saznanje

Rani međuljudski
odnosi utječu na
konektivnost mozga

Potrebna je ljudska
interakcija za naučimo
vještine za koje smo
predodređeni
Što je novo
Nova saznanja
oblikuju suvremene
načine rada s djecom u
ranoj dječjoj dobi.
1. Muzika i jezik su partneri u mozgu







“Awareness of music is critical to baby’s
language development”
Deutch 2010. godine
Sličnosti muzike i jezika:
Riječi – fraze – rečenice
Note – melodija
Regije u mozgu im se preklapaju
Govor ima prirodnu melodiju – PROZODIJA
– ritmički i intonacijski aspekt jezika
Svaki jezik ima jedinstvenu melodiju
PREPORUKE:
pjevajte djeci
nađite svaki dan vrijeme za muziku

2. Stil učenja ovisi o situaciji


Osigurajte djeci
motivaciju i vještine
Razvijajte strategije
koje se odnose na
sve stilove učenja
(vizualni, auditivni…)
3. Dodir, pokret i geste su
iznimno važni za učenje



“Hands on” učenje
Dnevne rutine i
vježbanje
Obratiti pozornost na
dječje geste!!
4. Tehnologija ima pozitivne i
negativne utjecaje na mozak
“Kontinuirana parcijalna pažnja” Stone 1998
 Ograničiti tehnologiju kod predškolaca
 Ohrabriti “face to face” interakcije
 Biti u potpunosti prisutni i koncentrirani u sobi
ili učionici s djecom

5. San i razvoj mozga

za vrijeme sna mozak se bavi analizom
podataka – od jačanja memorije do
rješavanja problema

Osigurajte djetetu 9-10 sati sna

Osigurajte sebi 8 sati sna!!!
Rani stres u djece
utječe na arhitekturu
mozga u razvoju
Istraživanja biološkog odgovora na stres
pokazuju da kronična, teška i
nekontrolirana stresna iskustva rade
disrupciju arhitekture mozga u razvoju
Toksični stres
• Jaka i prolongirana aktivacija sustava za obranu od stresa
te nedostatak podrške odraslih
• Precipitatori - ekstremno siromaštvo, fizičko i emocionalno
zlostavljanje, kronično i teško zanemarivanje, depresija
majke, obiteljsko nasilje
• Zbog disrupcije arhitektonike mozga, obrambeni sustavi
imaju niži prag (lower thresholds), te povećavaju rizik od
fizičkih i mentalnih poremećaja povezanih sa stresom.
00-069
Zdravstveni problemi povezani
s ranim životnim razdobljem
Koronarna bolest srca
Dijabetes neovisan o inzulinu
Debljina
Hipertenzija
Starenje i gubitak memorije
Mentalno zdravlje (depresija)
Rani uzajamni odnosi i interakcije su “aktivni
sastojci” razvoja zdravog mozga
• Suportivne rane veze - zaštita od utjecaja stresa
• Nedostatak ovakvih odnosa može ugroziti
kapacitete mozga za djelovanje protiv stresa i/ili
oporavak
• Rane interakcije takodjer štite od bioloških
štetnosti po razvoj zdravog mozga – neadekvatna
prehrana, bolest, senzorno oštećenje
Što smo naučili, što raditi?

Poštivati i podržavati odnose na koje se oslanjaju
dojenčad i predškolci – unutar i izvan kuće

Promovirati integrirani razvoj srca i uma putem ranih
iskustava učenja

Uzgajati temelje arhitektonike mozga stimulirajući,
štiteći i podržavajući razvojne kapacitete

Jačati sigurnost obiteljskog života

Štititi dojenčad i djecu od kroničnog, teškog i
nekontroliranog stresa i pomoći u rješavaju stresa

omogućiti stalnu poticajnu pomoć za djecu s
teškoćama
Odnosi i interakcije izvan obitelji
su također važni za razvoj
Moramo podržavati visokokvalitetne programe koji
promoviraju:
•
•
•
•
•
•
Interakcije s kvalificiranim njegovateljima
Razvojno odgovarajuće zadatke
Individualizirane kurikulume, orijentirane na djecu
Jezično bogatu okolinu
Okolinu sigurnu za djecu
Suportivan kontekst za obitelji
Višestruke strategije podrške razvoja
zdravog mozga
Osim ohrabrivanja roditelja da pričaju i da
čitaju svojoj djeci moramo inzistirati i na . . .
•
Dostupnosti prenatalne i ostale zaštite
•
Pažnji za zaštitu okoliša
•
Ranoj prehrambenoj podršci
•
Ranim probirima vida i sluha
Trajne, visoko kvalitetne
intervencije mogu napraviti
razliku
Ako želimo pomoći djetetu u nevolji, na način da mu
poboljšamo funkcioniranje mozga i buduće kapacitete
...
moramo osigurati trajne investicije za evidencebased intervencije koje provodi trenirano osoblje i to
u kontekstu pružanja podrške obitelji
03-085
Instrumenti ranog razvoja (EDI)
Fizičko zdravlje
Socijalna saznanja i kompetencije
Emocionalno zdravlje/zrelost
Jezični i kognitivni razvoj
vVještine komunikacije
(Kategorije za evaluaciju u vrtiću, s 5 godina, SAD)
03-032
Najefektivniji - programi
ranog razvoja djeteta
Centri s ECD programima
Integrirani programi
Uključenost roditelja
Rano započimanje
Zaključci
• Mladi mozak se razvija brzo, s potencijalom za
izrazit rast, ali i vulnerabilnost
• Rano učenje uključuje um, emocije i socijalne
kapacitete na integriran način
• Veze i odnosi su centralni katalizatori zdravog
kognitivnog i socio-emocionalnog rasta
• Investiranje u rane razvojne programe
prevenira kasnije poteškoće i povećava
razvojni potencijal
• U programe za dojenčad i predškolce
moramo bolje inkorporirati sve veće znanje o
ranom razvoju djece