Transcript Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) i njegova važnost za šumarsku i drvnu struku
Marina Tatalović, savjetnica potpredsjednika Vlade RH
Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije
Šumarski fakultet Zagreb, 10. studenog 2011.
Ishodi izlaganja:
Objasniti ulogu EKO-a i HKO-a u procesima povezivanje RH i EU Identificirati važnost povezivanja HKO-a s EKO-m, i važnost povezivanja obrazovanja i tržišta rada (područje šumarstva i drvne tehnologije) Shvatiti važnost određivanja kvalifikacija na načelima ishoda učenja/kompetencija - Prepoznati važnost obrazovanja za razvoj struke Prepoznati važnost osiguranja kvalitete u obrazovanju - Shvatiti ulogu struke u novom pristupu obrazovanju na načelima HKO-a
6.
7.
8.
9.
1.
2.
3.
4.
5.
Sadržaj izlaganja:
Što je to EQF (EKO) za cjeloživotno učenje?
Što je to HKO?
Razvojni put HKO-a Osnovne komponente HKO a (kompetencije, ishodi učenja, kvalifikacija) Osnovna svojstva komponenti HKO-a (razina, obujam, profil, kvaliteta) Standard kvalifikacija i standard zanimanja u obrazovnom području šumarstva i drvne tehnologije Promjene u sustavu obrazovanja Pitanja Zaključak
Uvod Europska unija i 4. slobode kretanja (osnovni temelj unutrašnjeg tržišta)
- sloboda kretanja roba - sloboda kretanja kapitala - sloboda kretanja ljudi - sloboda kretanja usluga
1. Što je to EQF (EKO) za cjeloživotno učenje?
• •
“ Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje” -
2008. god. – preporuka Europskog parlamenta i Vijeća Europski kvalifikacijski okvir (EKO; EQF) – alat za povezivanje i međusobno razumijevanje NKO (razine) cilj: mobilnost i cjeloživotno učenje
“Kvalifikacijski okvir za područje visokog obrazovanja”
(EQ-EHEA) – 2005. god. Vijeće Europe, (Bolonjska deklaracija, Dublinski descriptori) - razmjena studenata, harmonizacija na razini cijele Europe
-
Povezivanje različitih nacionalnih kvalifikacijskih sustava Država A EKO Država B Kvalifikacija (A)
6 7 8 4 5 1 2 3
Kvalifikacija (B)
Obveze zemalja:
obveza povezivanja nacionalnih kvalifikacijskih okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom do 2010. godine (produženo) • obveza usvajanja mjera do 2012. godine koje će jamčiti da sve stečene kvalifikacije izdane od mjerodavnih nacionalnih tijela 'imaju jasnu poveznicu' u odnosu na EKO • usvajanjem načela 'ishoda učenja' pri opisivanju i određivanju kvalifikacija promicati priznavanje i vrjednovanje neformalnog i informalnog učenja • promicati i primjenjivati načela osiguranja kvalitete u obrazovanju • imenovati nacionalne koordinacijske točke zadužene za provedbu zadaća vezanih za EKO.
-
2. Što je to HKO?
hrvatska inačica, alat za povezivanje svih dijelova kvalifikacijskog sustava
Osnovne zadaće HKO-a: cjeloživotno učenje i mobilnost olakšavanje zapošljivosti i socijalne povezanosti povezivanje tržišta rada i obrazovanja pouzdanost i odgovornost ostvarenje ciljeva i zadaća iz Polaznih osnova
Posebni ciljevi HKO -
-
razumijevanje dostupnost
različitih vrsta kvalifikacija i njihovih odnosa sustavu obrazovanja svima i tijekom cijeloga života
prohodnost
obrazovnog sustava – vertikalna i horizontalna
unapređenje suradnje
između različitih sudionika u obrazovanju
stvaranje razumljivog prikaza
obrazovnih postignuća za
poslodavce, polaznike obrazovanja i roditelje - stvaranje jedinstvenoga sustava upravljanja kvalitetom
postojećih i novih kvalifikacija
jednostavnost
prepoznavanja,
vrednovanja kvalifikacija - prepoznavanje - kvalitetna
i
priznavanje zapošljivost
i priznavanja
inozemnih
hrvatskih kvalifikacija u
inozemstvu
-
- promoviranje
obrazovanja u Hrvatskoj
izgradnja sustava vrednovanja
kompetencija stečenih
neformalnim informalnim
oblicima učenja i
3. Razvoj Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira
• 2005. godina – obrazovne institucije i ETF – prve aktivnosti • 2006. godina - radna grupa u MZOŠ-u, CARDS projekt • 2007. god.
“Polazne osnove hrvatskoga kvalifikacijskog okvira”
usvojila Vlada RH Zaključkom • Osnivanje Povjerenstva za izradu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira i Operativnog tim za potporu Povjerenstvu za izradu HKO-a • Izvješće o radu Povjerenstva za 2008. i 2009. god. – Vlada RH prihvatila Zaključkom (“Pojmovnik HKO-a”) • Priručnik “HKO- Uvod u kvalifikacije” • 2010. god. - Osnivanje Povjerenstva za provedbu HKO-a i Stručnog tima za potporu Povjerenstvu • 2011. god………IPA, Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
Prikaz Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira Razine Vrste studija - obrazovnih programa Sveučilišni studij Stručni studij 8 8.2
8.1
7 7.2
7.1
6 5 5.2
5.1
4.2
4 4.1
3 2 1 Poslijediplomski doktorski studiji Dosadašnji poslijediplomski magistarski studiji Poslijediplomski specijalistički studij Diplomski studiji Preddiplomski studiji Specijalistički diplomski stručni studiji Stručni studiji Stručni studiji Poslijesrednjoškolski programi usavršavanja 4-godišnje obrazovanje za određeno zanimanje, s položenom državnom maturom 3-godišnje srednje strukovno obrazovanje za određeno zanimanje, s položenim završnim ispitom Program za stjecanje niže stručne spreme Osmogodišnje obrazovanje + stručna osposobljenost za jednostavne poslove Osmogodišnja škola Trajanj e ECTS bodovi 3 i više godina 2 godine 1-2 godine 1-2 godine 3-4 godine Više od 2, a manje od 3 godine Do 1 godine 4 godine 60-120 60-120 180-240 120-179 3 godine 1-2 godine 1-6 mjeseci 8 godina
4. Osnovne komponente HKO-a
Kvalifikacija Ishodi u čenja Kompetencije Svojstava: RAZINA OBUJAM PROFIL KVALITETA
Što je kvalifikacija?
-
skup kompetencija
(znanja, vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost) određene
razine, obujma, profila i kvalitete
, -
dokazuje
se školskom svjedodžbom ili diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje
nadležna ustanova .
Što su to kompetencije?
•
Kompetencije
označavaju skup znanja i vještina uz pripadajuću odgovornost i samostalnost (HKO, EKO)
Vrste kompetencija
ključne, temeljne, generičke, transverzalne stručne, profesionalne, područno- specifične kompetencije
•
Ključne / temeljne kompetencije za cjeloživotno učenje
skup kompetencija odgovarajuće razine, nužne pojedincu za uključenost u život zajednice, osnova su za stjecanje kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne potrebe uključene u sve kvalifikacije
Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje (NOK):
1. komunikacija na materinjem jeziku 2. komunikacija na stranom jeziku 3. matematička kompetencija i osnovne poznavanja znanosti i tehnologije 4. digitalne kompetencije 5. umijeće učenja (“učiti kako učiti”) 6. socijalne i građanske kompetencije 7. poduzetništvo 8. kulturološka/ kulturna kompetencija
Stručne kompetencije
• “sposobnost za obavljanje dužnosti nečije profesije općenito ili za obavljanje pojedinih stručnih zadataka” • • • Radne skupine za izradu standarda kvalifikacija – definiranje stručnih kompetencija za pojedine kvalifikacije i za pojedine ishode učenja
glavna poveznica s tržištem rada - Tko ih određuje?
Radna skupina za šumarstvo i obradu drva
Određivanje ishoda učenja
-
Ishodi učenja
odgovornost koje je osoba stekla učenjem i dokazuje se nakon postupka učenja.
su znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i
-
Jedinica ishoda učenja označava najmanji cjeloviti skup povezanih ishoda učenja
Modul ishoda učenja
označava jednu ili više jedinica ishoda učenja s unaprijed određenim i usklađenim obujmom .
Ilustracija: Kvalifikacija i njeni osnovni elementi – ishodi učenja, koje prikazujemo preko kompetencija, odnosno znanja, vještina te pripadne samostalnosti i odgovornosti.
5.
Svojstva pojedinih komponenti HKO-a
• Razina kvalifikacije / ishoda učenja označava složenost i doseg stečenih kompetencija, a opisuje se skupom mjerljivih pokazatelja.
• Obujam kvalifikacije / ishoda učenja označava ukupnu količinu stečenih kompetencija, a iskazuju se ECTS i ECVET-bodovima, ili nekim drugim bodovima.
• Profil kvalifikacije / ishoda učenja označava područje rada i učenja stečenih kompetencija, a iskazuje se nazivom (poljoprivreda poljoprivredni tehničar) • Kvaliteta kvalifikacije / ishoda učenja označava pouzdanost izdane javne isprave u odnosu na iskazanu razinu, obujam i profil stečenih kompetencija.
Upravljanje kvalitetom
Kvaliteta jedinice ishoda učenja i kvaliteta kvalifikacije - pouzdanost potvrde ili javne isprave u odnosu na iskazanu razinu, obujam i profil jedinice ishoda učenja, odnosno kvalifikacije Razlikujemo dvije dimenzije kvalitete:
osobna
(potvrđuje se ocjenom ili bodovima i sl.)
institucijska
(uvođenje sustava praćenja kvalitete)
6. Standard kvalifikacija i standard zanimanja u obrazovnom području šumarstva i drvne tehnologije Standard kvalifikacija
označava sadržaj i strukturu određene kvalifikacije, a uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije, kao i podatke koji su potrebni za osiguravanje kvalitete standarda kvalifikacija.
uključivanje svih dionika u izradu standarda kvalifikacija kroz rad radnih skupina (HKO) i strukovnih vijeća (Zakon o strukovnom obrazovanju)
Standard zanimanja
- opisi poslova i pojedinih aktivnosti unutar radnog mjesta s pripadajućim kompetencijama/ ishodima učenja Tko ih određuje?
- Nacionalna klasifikacija zanimanja – MINGORP/HZZ
Izrada standarda kvalifikacija i standarda zanimanja u obrazovnom području šumarstva i drvne tehnologije Radna skupina 2
: Šumarstvo i drvna tehnologija Za sada: “Sektorsko vijeće za šumarstvo i drvnu tehnologiju” za područje (srednjoškolskog) strukovnog obrazovanja imenovano od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa prema Zakonu o strukovnom obrazovanju - Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
-
7. Promjene u sustavu obrazovanja
usvajanje načela
'ishoda učenja'
standarda cjelovite ili djelomične kvalifikacije, te izrade kurikuluma, planova i programa nastave… ( pri opisivanju i određivanju aktivno sudjelovanje dionika ) - osiguravanje priznavanja i vrednovanja
neformalnog i informalnog učenja –
osobito kod obrazovanja odraslih i procesa cjeloživotnog učenja
-
primjenjivanje načela
osiguranja kvalitete
u obrazovanju primjenjivanje načela
osiguranja kvalitete
u obrazovanju (vrednovanje i samovrednovanje; razlikovanje institucijske kvalitete i osobne kvaliteta) Izmjena zakonodavstva u službi obrazovanja na svim razinama uz kvalitetno uključivanje dionika
Proces primjene HKO-a
ostvarivanje ciljeva iz Polaznih osnova HKO-a stvaranje pretpostavki za uspješno povezivanje i održivost povezanosti HKO-a s EKO-om - stvaranje kriterija i uvjeta za promjene kod svih oblika obrazovanja koje će se temeljiti na ishodima učenja i kvaliteti aktivno sudjelovanje korisnika kvalifikacija (šumarski i drvni sektor?)
Zakon o HKO-u (u postupku izrade)
Zakonom će se urediti: • osnovni elementi i uloga HKO-a • dionici HKO-a (HKIŠDT, HŠ, ŠF…???) • tijelo za koordinaciju (?) • uspostava registara HKO-a • osiguravanje kvalitete postupka vrjednovanja svih jedinica ishoda učenja, uključujući vrjednovanja neformalnog i informalnog učenja • osiguravanje kvalitete postupka dodjele kvalifikacija • povezivanje HKO-a s EKO-om i NKO-om drugih zemalja • uloga HKO-a u prepoznavanju i priznavanju inozemnih kvalifikacija u RH te u • prepoznavanju i priznavanju hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu • sustav osiguravanja kvalitete HKO-a
8. PITANJA (sudionici skupa) 1.
Koja kvalifikacija (ili djelomična kvalifikacija) je najzastupljenija u sektoru šumarstva? 2.
Na koji način se stječe ta kvalifikacija (formalno, neformalno, informalno)?
3.
Jesu li ishodi učenja/kompetencije te kvalifikacije na razini koju zahtijevaju radna mjesta predviđena za tu kvalifikaciju? Koliko je struka sudjelovala u određivanju potrebnih kompetencija/ ishoda učenja i na koji način?
4.
5.
Koliko je važno za razvoj struke općenito stručno usavršavanje pojedinaca nakon završetka redovitog formalnog obrazovanja i koliko je prisutno i kako se registrira?
Je li za sektor važno da se stjecanje pojedinih kompetencija nakon redovitog obrazovanja registrira kao djelomična ili cjelovita kvalifikacija?
6. Kakva je suradnja sektora s institucijama formalnog obrazovanja i koliko je to važno za razvoj i opstanak struke?
9. ZAKLJUČAK (sudionici skupa)
HVALA!
•