Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

Transcript Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) i njegova važnost za šumarsku i drvnu struku

Marina Tatalović, savjetnica potpredsjednika Vlade RH

Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije

Šumarski fakultet Zagreb, 10. studenog 2011.

Ishodi izlaganja:

Objasniti ulogu EKO-a i HKO-a u procesima povezivanje RH i EU Identificirati važnost povezivanja HKO-a s EKO-m, i važnost povezivanja obrazovanja i tržišta rada (područje šumarstva i drvne tehnologije) Shvatiti važnost određivanja kvalifikacija na načelima ishoda učenja/kompetencija - Prepoznati važnost obrazovanja za razvoj struke Prepoznati važnost osiguranja kvalitete u obrazovanju - Shvatiti ulogu struke u novom pristupu obrazovanju na načelima HKO-a

Sadržaj izlaganja:

Što je to EQF (EKO) za cjeloživotno učenje?

Što je to HKO?

Razvojni put HKO-a Osnovne komponente HKO a (kompetencije, ishodi učenja, kvalifikacija) Osnovna svojstva komponenti HKO-a (razina, obujam, profil, kvaliteta) Standard kvalifikacija i standard zanimanja u obrazovnom području šumarstva i drvne tehnologije Promjene u sustavu obrazovanja Pitanja Zaključak

Uvod Europska unija i 4. slobode kretanja (osnovni temelj unutrašnjeg tržišta)

- sloboda kretanja roba - sloboda kretanja kapitala - sloboda kretanja ljudi - sloboda kretanja usluga

1. Što je to EQF (EKO) za cjeloživotno učenje?

• •

“ Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje” -

2008. god. – preporuka Europskog parlamenta i Vijeća Europski kvalifikacijski okvir (EKO; EQF) – alat za povezivanje i međusobno razumijevanje NKO (razine) cilj: mobilnost i cjeloživotno učenje

“Kvalifikacijski okvir za područje visokog obrazovanja”

(EQ-EHEA) – 2005. god. Vijeće Europe, (Bolonjska deklaracija, Dublinski descriptori) - razmjena studenata, harmonizacija na razini cijele Europe

Povezivanje različitih nacionalnih kvalifikacijskih sustava Država A EKO Država B Kvalifikacija (A)

6 7 8 4 5 1 2 3

Kvalifikacija (B)

Obveze zemalja:

obveza povezivanja nacionalnih kvalifikacijskih okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom do 2010. godine (produženo) • obveza usvajanja mjera do 2012. godine koje će jamčiti da sve stečene kvalifikacije izdane od mjerodavnih nacionalnih tijela 'imaju jasnu poveznicu' u odnosu na EKO • usvajanjem načela 'ishoda učenja' pri opisivanju i određivanju kvalifikacija promicati priznavanje i vrjednovanje neformalnog i informalnog učenja • promicati i primjenjivati načela osiguranja kvalitete u obrazovanju • imenovati nacionalne koordinacijske točke zadužene za provedbu zadaća vezanih za EKO.

-

2. Što je to HKO?

hrvatska inačica, alat za povezivanje svih dijelova kvalifikacijskog sustava

Osnovne zadaće HKO-a: cjeloživotno učenje i mobilnost olakšavanje zapošljivosti i socijalne povezanosti povezivanje tržišta rada i obrazovanja pouzdanost i odgovornost ostvarenje ciljeva i zadaća iz Polaznih osnova

Posebni ciljevi HKO -

razumijevanje dostupnost

različitih vrsta kvalifikacija i njihovih odnosa sustavu obrazovanja svima i tijekom cijeloga života

prohodnost

obrazovnog sustava – vertikalna i horizontalna

unapređenje suradnje

između različitih sudionika u obrazovanju

stvaranje razumljivog prikaza

obrazovnih postignuća za

poslodavce, polaznike obrazovanja i roditelje - stvaranje jedinstvenoga sustava upravljanja kvalitetom

postojećih i novih kvalifikacija

jednostavnost

prepoznavanja,

vrednovanja kvalifikacija - prepoznavanje - kvalitetna

priznavanje zapošljivost

i priznavanja

inozemnih

hrvatskih kvalifikacija u

inozemstvu

- promoviranje

obrazovanja u Hrvatskoj

izgradnja sustava vrednovanja

kompetencija stečenih

neformalnim informalnim

oblicima učenja i

3. Razvoj Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira

• 2005. godina – obrazovne institucije i ETF – prve aktivnosti • 2006. godina - radna grupa u MZOŠ-u, CARDS projekt • 2007. god.

“Polazne osnove hrvatskoga kvalifikacijskog okvira”

usvojila Vlada RH Zaključkom • Osnivanje Povjerenstva za izradu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira i Operativnog tim za potporu Povjerenstvu za izradu HKO-a • Izvješće o radu Povjerenstva za 2008. i 2009. god. – Vlada RH prihvatila Zaključkom (“Pojmovnik HKO-a”) • Priručnik “HKO- Uvod u kvalifikacije” • 2010. god. - Osnivanje Povjerenstva za provedbu HKO-a i Stručnog tima za potporu Povjerenstvu • 2011. god………IPA, Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

Prikaz Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira Razine Vrste studija - obrazovnih programa Sveučilišni studij Stručni studij 8 8.2

8.1

7 7.2

7.1

6 5 5.2

5.1

4.2

4 4.1

3 2 1 Poslijediplomski doktorski studiji Dosadašnji poslijediplomski magistarski studiji Poslijediplomski specijalistički studij Diplomski studiji Preddiplomski studiji Specijalistički diplomski stručni studiji Stručni studiji Stručni studiji Poslijesrednjoškolski programi usavršavanja 4-godišnje obrazovanje za određeno zanimanje, s položenom državnom maturom 3-godišnje srednje strukovno obrazovanje za određeno zanimanje, s položenim završnim ispitom Program za stjecanje niže stručne spreme Osmogodišnje obrazovanje + stručna osposobljenost za jednostavne poslove Osmogodišnja škola Trajanj e ECTS bodovi 3 i više godina 2 godine 1-2 godine 1-2 godine 3-4 godine Više od 2, a manje od 3 godine Do 1 godine 4 godine 60-120 60-120 180-240 120-179 3 godine 1-2 godine 1-6 mjeseci 8 godina

4. Osnovne komponente HKO-a

Kvalifikacija Ishodi u čenja Kompetencije Svojstava: RAZINA OBUJAM PROFIL KVALITETA

Što je kvalifikacija?

skup kompetencija

(znanja, vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost) određene

razine, obujma, profila i kvalitete

, -

dokazuje

se školskom svjedodžbom ili diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje

nadležna ustanova .

Što su to kompetencije?

•

Kompetencije

označavaju skup znanja i vještina uz pripadajuću odgovornost i samostalnost (HKO, EKO)

Vrste kompetencija

ključne, temeljne, generičke, transverzalne stručne, profesionalne, područno- specifične kompetencije

•

Ključne / temeljne kompetencije za cjeloživotno učenje

skup kompetencija odgovarajuće razine, nužne pojedincu za uključenost u život zajednice, osnova su za stjecanje kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne potrebe uključene u sve kvalifikacije

Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje (NOK):

1. komunikacija na materinjem jeziku 2. komunikacija na stranom jeziku 3. matematička kompetencija i osnovne poznavanja znanosti i tehnologije 4. digitalne kompetencije 5. umijeće učenja (“učiti kako učiti”) 6. socijalne i građanske kompetencije 7. poduzetništvo 8. kulturološka/ kulturna kompetencija

Stručne kompetencije

• “sposobnost za obavljanje dužnosti nečije profesije općenito ili za obavljanje pojedinih stručnih zadataka” • • • Radne skupine za izradu standarda kvalifikacija – definiranje stručnih kompetencija za pojedine kvalifikacije i za pojedine ishode učenja

glavna poveznica s tržištem rada - Tko ih određuje?

Radna skupina za šumarstvo i obradu drva

Određivanje ishoda učenja

Ishodi učenja

odgovornost koje je osoba stekla učenjem i dokazuje se nakon postupka učenja.

su znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i

Jedinica ishoda učenja označava najmanji cjeloviti skup povezanih ishoda učenja

Modul ishoda učenja

označava jednu ili više jedinica ishoda učenja s unaprijed određenim i usklađenim obujmom .

Ilustracija: Kvalifikacija i njeni osnovni elementi – ishodi učenja, koje prikazujemo preko kompetencija, odnosno znanja, vještina te pripadne samostalnosti i odgovornosti.

Svojstva pojedinih komponenti HKO-a

• Razina kvalifikacije / ishoda učenja označava složenost i doseg stečenih kompetencija, a opisuje se skupom mjerljivih pokazatelja.

• Obujam kvalifikacije / ishoda učenja označava ukupnu količinu stečenih kompetencija, a iskazuju se ECTS i ECVET-bodovima, ili nekim drugim bodovima.

• Profil kvalifikacije / ishoda učenja označava područje rada i učenja stečenih kompetencija, a iskazuje se nazivom (poljoprivreda poljoprivredni tehničar) • Kvaliteta kvalifikacije / ishoda učenja označava pouzdanost izdane javne isprave u odnosu na iskazanu razinu, obujam i profil stečenih kompetencija.

Upravljanje kvalitetom

Kvaliteta jedinice ishoda učenja i kvaliteta kvalifikacije - pouzdanost potvrde ili javne isprave u odnosu na iskazanu razinu, obujam i profil jedinice ishoda učenja, odnosno kvalifikacije Razlikujemo dvije dimenzije kvalitete:

osobna

(potvrđuje se ocjenom ili bodovima i sl.)

institucijska

(uvođenje sustava praćenja kvalitete)

6. Standard kvalifikacija i standard zanimanja u obrazovnom području šumarstva i drvne tehnologije Standard kvalifikacija

označava sadržaj i strukturu određene kvalifikacije, a uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije, kao i podatke koji su potrebni za osiguravanje kvalitete standarda kvalifikacija.

uključivanje svih dionika u izradu standarda kvalifikacija kroz rad radnih skupina (HKO) i strukovnih vijeća (Zakon o strukovnom obrazovanju)

Standard zanimanja

- opisi poslova i pojedinih aktivnosti unutar radnog mjesta s pripadajućim kompetencijama/ ishodima učenja Tko ih određuje?

- Nacionalna klasifikacija zanimanja – MINGORP/HZZ

Izrada standarda kvalifikacija i standarda zanimanja u obrazovnom području šumarstva i drvne tehnologije Radna skupina 2

: Šumarstvo i drvna tehnologija Za sada: “Sektorsko vijeće za šumarstvo i drvnu tehnologiju” za područje (srednjoškolskog) strukovnog obrazovanja imenovano od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa prema Zakonu o strukovnom obrazovanju - Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

7. Promjene u sustavu obrazovanja

usvajanje načela

'ishoda učenja'

standarda cjelovite ili djelomične kvalifikacije, te izrade kurikuluma, planova i programa nastave… ( pri opisivanju i određivanju aktivno sudjelovanje dionika ) - osiguravanje priznavanja i vrednovanja

neformalnog i informalnog učenja –

osobito kod obrazovanja odraslih i procesa cjeloživotnog učenja

primjenjivanje načela

osiguranja kvalitete

u obrazovanju primjenjivanje načela

osiguranja kvalitete

u obrazovanju (vrednovanje i samovrednovanje; razlikovanje institucijske kvalitete i osobne kvaliteta) Izmjena zakonodavstva u službi obrazovanja na svim razinama uz kvalitetno uključivanje dionika

Proces primjene HKO-a

ostvarivanje ciljeva iz Polaznih osnova HKO-a stvaranje pretpostavki za uspješno povezivanje i održivost povezanosti HKO-a s EKO-om - stvaranje kriterija i uvjeta za promjene kod svih oblika obrazovanja koje će se temeljiti na ishodima učenja i kvaliteti aktivno sudjelovanje korisnika kvalifikacija (šumarski i drvni sektor?)

Zakon o HKO-u (u postupku izrade)

Zakonom će se urediti: • osnovni elementi i uloga HKO-a • dionici HKO-a (HKIŠDT, HŠ, ŠF…???) • tijelo za koordinaciju (?) • uspostava registara HKO-a • osiguravanje kvalitete postupka vrjednovanja svih jedinica ishoda učenja, uključujući vrjednovanja neformalnog i informalnog učenja • osiguravanje kvalitete postupka dodjele kvalifikacija • povezivanje HKO-a s EKO-om i NKO-om drugih zemalja • uloga HKO-a u prepoznavanju i priznavanju inozemnih kvalifikacija u RH te u • prepoznavanju i priznavanju hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu • sustav osiguravanja kvalitete HKO-a

8. PITANJA (sudionici skupa) 1.

Koja kvalifikacija (ili djelomična kvalifikacija) je najzastupljenija u sektoru šumarstva? 2.

Na koji način se stječe ta kvalifikacija (formalno, neformalno, informalno)?

Jesu li ishodi učenja/kompetencije te kvalifikacije na razini koju zahtijevaju radna mjesta predviđena za tu kvalifikaciju? Koliko je struka sudjelovala u određivanju potrebnih kompetencija/ ishoda učenja i na koji način?

Koliko je važno za razvoj struke općenito stručno usavršavanje pojedinaca nakon završetka redovitog formalnog obrazovanja i koliko je prisutno i kako se registrira?

Je li za sektor važno da se stjecanje pojedinih kompetencija nakon redovitog obrazovanja registrira kao djelomična ili cjelovita kvalifikacija?

6. Kakva je suradnja sektora s institucijama formalnog obrazovanja i koliko je to važno za razvoj i opstanak struke?

9. ZAKLJUČAK (sudionici skupa)

HVALA!

•