Transcript Načini financiranja županijskog centra za gospodarenje otpadom

Načini financiranja županijskog
centra za gospodarenje otpadom
Domagoj Račić
James Hunt
Sadržaj






Javno-privatno partnerstvo
Upravljanje sustavom prema Planu za gospodarenje otpadom u RH
Kako financirati ŽCGO?
Originalni i revidirani financijski plan
Bespovratna sredstva ili javno-privatno partnerstvo?
Preporuke
2
Javno-privatno partnerstvo (JPP)

JPP je sporazum između državnih subjekata i privatnog ulagača u
kojemu je privatnom partneru povjereno obavljanje pojedinih
funkcija u realizaciji projekta (projektiranje i planiranje, izgradnja,
financiranje, upravljanje i održavanje, naplata prihoda)

Dva oblika JPP-a:
 Ugovorni: suradnja putem ugovora (koncesija)
 Institucionalni: zajedničko osnivanje nove pravne osobe u svrhu
realizacije projekta
3
Modeli javno-privatnog partnerstva
1.
SKUPINA: privatni partner projektira, financira i izgrađuje objekt,
upravlja njime te ga vraća u vlasništvo javnom sektoru
BOT (izgradi - upravljaj - prenesi vlasništvo)
DBFO (projektiraj – izgradi – financiraj – upravljaj)
DBO (projektiraj – izgradi – upravljaj),
2.
SKUPINA: privatni partner projektira, financira, gradi, održava i
upravlja objektom te naplaćuje usluge, ali bez obveze transfera
vlasništva javnom sektoru.
BOO (izgradi - stupi u vlasništvo – upravljaj)
4
Odnos partnera u projektu (1)




5
projekt se obično realizira putem društva posebne namjene
(special purpose vehicle - SPV)
javni i privatni partner formiraju društvo preko kojega se
financira i realizira projekt
svi partneri imaju ugovore s projektnim društvom
- nositelji projekta, zajmodavci, izvođači radova, upravljač,
dobavljači ključnih inputa, kupci, itd.
smanjenje rizika za partnere
Odnos partnera u projektu (2)
6
Ključna pitanja za svaki projekt JPP



Kako ograničiti ukupne investicijske i operativne
troškove projekta?
Kako osigurati dostupnost i kvalitetu javne usluge
uz prihvatljivu cijenu?
Kako raspodijeliti rizike između javnog i privatnog
partnera?
7
Rizici (1)
osim uobičajenih rizika poslovanja, JPP nosi rizike povezane s fazama projekta projektiranjem, izvedbom i funkcioniranjem projekta, te s ostvarivanjem prihoda

Rizici vezani uz
projektiranje i
razvoj projekta
Vrsta rizika
Sadržaj rizika
Greške u projektu
Pojavni oblik rizika
Nosilac rizika
Pogreška u definiciji projekta
Javni sektor
Pogreška u izvedbi projekta
Naknadu štete snosi izvođač radova i projektant. U
slučaju da naknada nije dovoljna, razliku snosi
projektno društvo.
Rizici vezani uz izgradnju objekta
Pod kontrolom izvođača radova (neefikasna Izvođač radova snosi rizik jer je cijena izgradnje
izgradnja i sl.)
objekta fiksna.
Izvan kontrole izvođača radova (promjene Ako su rizici osigurani, tada ih snosi osiguratelj. U
Prekoračenje planiranih u općenitom pravnom okviru - promjene suprotnom ih snosi projektno društvo.
zakona, povećanje poreza itd.)
troškova
Izvan kontrole izvođača radova (postupci
Javni sektor
vlade koji direktno utječu na projekt - npr.
odgađanje dodjele dozvola)
Kašnjenje u izvedbi
Izvan kontrole izvođača radova (viša sila,
itd.)
Dovršeni objekt nije u
stanju ispuniti
ugovorene kriterije.
8
Naknadu štete snosi izvođač radova. U slučaju da
Pod kontrolom izvođača radova (npr.
naknada nije dovoljna, razliku snosi projektno
neefikasna koordinacija s podugovaračima)
društvo.
Riječ je o riziku koji se osigurava. Pojavljivanje štete
koja nije osigurana snosi projektno društvo.
Nedostaci u kvaliteti, moguća oštećenja na Naknadu štete snosi izvođač radova.
objektu
U slučaju da naknada nije dovoljna, razliku snosi
projektno društvo.
PPP
17/06/2010
Rizici (2)
Rizici vezani za ostvarivanje prihoda
Rizici vezani uz upravljanje
objektom
Vrsta rizika
9
Sadržaj rizika
Prekoračenje u troškovima
Pojavni oblik rizika
Promjene u praksi poduzeća koje upravlja
objektom na zahtjev projektnog društva
Pogreška poduzeća koje upravlja objektom
Nosilac rizika
Potencijalna šteta bit će nadoknađena
od strane projektnog društva.
Potencijalna šteta bit će nadoknađena
od strane poduzeća koje upravlja
objektom. U slučaju da naknada nije
dovoljna, razliku snosi projektno
društvo.
Uskraćivanje različitih dozvola za rad.
Diskrecijsko odluka države
Javni sektor
Promjena cijena inputa od strane dobavljača Rast cijena
Ovaj rizik treba snositi strana koja ga
je na najbolji način u stanju kontrolirati
ili otkloniti.
Neisporuka inputa od strane državnog tijela. Diskrecijska odluka države
Javni sektor
Promjene tarifa
U skladu s ugovorom
Projektno društvo
Država krši ugovor
Javni sektor
Promjene u potražnji
Smanjenje potražnje
Potencijalni rizik snosi projektno
društvo.
Nedostatna opskrba ili nedovoljna kvaliteta Pogreška poduzeća koje upravlja objektom Štetu nadoknađuje poduzeće koje
koja dovodi do smanjene potražnje.
upravlja objektom. U slučaju da
naknada nije dovoljna, razliku snosi
projektno društvo.
Pogreška projektnog društva
Potencijalna šteta će biti nadoknađena
od strane projektnog društva.
Rizik naplate potraživanja od korisnika
Odbijanje plaćanja računa; neautorizirani
Model veleprodaje: rizik snosi jedini
priključci na mrežu
kupac
Model maloprodaje: rizik snosi
projektno društvo
Provedba projekata JPP u RH (1)





Priprema i provedba JPP projekata je dugotrajna i skupa
Raspodjela rizika javnom sektoru mora omogućiti
- niže ukupne troškove (veću vrijednost za novac) ili
- pristup do novih znanja, vještina i sl. koja doprinose razini
javnih usluga.
Nužna je izrada
- preliminarnih studija (istraživanje tržišta, istražni radovi radi
odabira lokacija, studije isplativosti, studije održivosti itd.)
- kriterija opravdanosti primjene modela JPP-a
Važno je izraditi kvalitetne i detaljne preliminarne studije kako
bi se maksimalno smanjili potencijalni rizici
Primjenu modela JPP-a odobrava Agencija za javno-privatno
partnerstvo
10
Provedba projekata JPP u RH (2)

KORAK 1: Razvojna strategija i njezini ciljevi

11
Nužan preduvjet odobravanja projekta JPP-a je usklađenost
njegovih ciljeva s ciljevima razvojnih strategija, na koje se
prijedlog poziva i koje u prijedlogu projekta moraju biti
navedene
Provedba projekata JPP u RH (3)

KORAK 2: Odluka o primjeni modela JPP-a


Odluku o opravdanosti primjene modela JPP-a donosi Agencija za
JPP
Temelj za odabir je prikaz poslovne opravdanosti koja sadrži:








kratak opis prijedloga rješenja,
utvrđivanje potrebe za javnom uslugom odgovarajuće razine
opis ciljeva i svrhe predloženog rješenja,
provedbene opcije,
detaljnu analizu rizika, troškova, isplativosti i održivosti novčanih
tijekova provedbe
referentne opcije,
sažetak projektnog plana upravljanja.
kriterij izbora: najmanji troškovi javnog sektora ili najbolji
omjer kvalitete usluga i troškova
Provedba projekata JPP u RH (4)

KORAK 3: Izrada i odobravanje dokumentacije za
nadmetanje (dokumentaciju odobrava Agencija)

KORAK 4: Provedba javnog nadmetanja, odabir privatnog
partnera i ugovaranje

KORAK 5: Provedba ugovora

KORAK 6: Prestanak ili istek ugovora
13
Prednosti i nedostaci JPP-a
PREDNOSTI
• Realizacija zahtjevnijih projekata
koje bi inače bilo teško
financirati
• Podjela rizika s privatnim
partnerom
• Predvidivost ukupnih
investicijskih i operativnih
troškova projekta
14
NEDOSTACI
• Složena i skupa priprema
projekta
• Kompliciran postupak
odobravanja projekta
• Visoki rizici
• Veći troškovi projekta
Plan gospodarenja otpadom u RH
za razdoblje 2007. – 2015.
•
Najvažnije europske direktive u sektoru gospodarenja
otpadom su:
–
–
•
Direktiva o odlagalištima 1999/31/EC,
Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC,
Ciljevi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom uključuju:
–
–
–
–
–
–
15
smanjivanje količina otpada koji nastaje;
smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom
primarnog odvajanja korisnog otpada;
smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom
otpadu;
smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš, klimu i
ljudsko zdravlje;
gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog razvoja;
energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije.
Mehaničko-biološka obrada (MBO)
MBO je kombinacija postojećih tehnologija koje
upotrebljavaju za sortiranje, usitnjavanje i odlaganje otpada
16
se
MBO (primjer ŽCGO KAŠTIJUN)
17
Prikaz procesa (KAŠTIJUN)
18
Upravljanje sustavom prema
Planu za gospodarenje otpadom u RH (1)





Županijska komunalna tvrtka (ŽKT) sredstvima javnog sektora
i fondova financira gradnju Centra za gospodarenje otpadom
ŽKT sklapa ugovor o JPP-u s privatnim partnerom o ulaganju u
CGO i upravljanju, a Županija provodi nadzor provedbe
ugovora
ŽKT vodi gradnju CGO-a do uspostave sustava, upravlja
sustavom, koordinira rad komunalnih tvrtki i organizira dovoz
otpada
Privatni partner financira gradnju postrojenja za mehaničkobiološku obradu otpada (MBO) i nakon gradnje upravlja CGOom kroz ugovoreno razdoblje
Privatni partner financira rad i daljnje gradnje CGO-a iz
ostvarenih prihoda
19
Upravljanje sustavom prema
Planu za gospodarenje otpadom u RH (2)
20
Kako financirati ŽCGO?
•
5 opcija:
–
–
–
–
–
21
Potpuno vlastito financiranje
Bespovratna sredstva plus vlastiti izvori financiranja
Bespovratna sredstva plus kreditno financiranje
JPP plus kreditno financiranje
Složeni model (bespovratna, vlastita, kredit, privatna
sredstva)
Izvori financiranja predviđeni
Planom gospodarenja otpadom u RH
22
Originalni financijski plan za ŽCGO
•
Pretovarne stanice i odlagalište
–
•
Sredstva javnog sektora
• Bespovratna sredstva EU (do iznosa 70% investicije)
• Dodatna sredstva FZOEU čime se dolazi do razine
bespovratnih sredstava od 80% troškova investicije
• Lokalni doprinos 20%
Postrojenje za mehaničku i biološku obradu
–
23
Javno privatno partnerstvo
• Kombinacija javnih i privatnih investicija u infrastrukturu
• Kredit
Revidirani financijski plan
•
•
Složeni model (bespovratna, vlastita, kredit, privatna
sredstva) nije moguć zbog odredbi Operativnog programa
za zaštitu okoliša
Uključiti postrojenje za mehaničku i biološku obradu kroz
jedan od modela:
–
Javno financiranje
•
•
–
Javno-privatno partnerstvo
•
•
24
Bespovratna sredstva EU (do 60% troškova investicije)
Lokalno sufinanciranje (u razini 40%) – mogućnost kreditnog
financiranja
Kombinacija javnih i privatnih investicija u infrastrukturu
Bespovratna sredstva i/ili kreditno financiranje
PPP
Financijski parametri
•
•
Procjenjeni troškovi investicije: 16.4 milijuna EUR
Operativni troškovi:
–
Fiksni:
•
•
–
•
•
4-5 EUR / tona
3-4 EUR / tona
580 000 EUR godišnje (80 EUR po bruto t)
Troškovi se mogu se smanjiti putem prodaje recikliranih metala i RDF
30 godina (referentno razdoblje)
•
•
25
Procesiranje:
Održavanje:
Ukupno: za 75,000 t godišnje
•
–
>30,000 EUR godišnje
>25,000 EUR godišnje
Varijabilni:
•
–
MBO:
RDF :
Porast troškova (stvarni porast ulaznih cijena: zaposleni, električna
energija)
Operativni troškovi >> Troskovi investicije
Procjena ukupnih bruto troškova
Komponenta
Prikupljanje
Trošak po
toni otpada
50 EUR
Pretovarne stanice
10 EUR
Mehanička i biološka obrada
80 EUR
Bioreaktorsko odlagalište otpada
UKUPNO
Napomena: izračun ne uključuje prihode od sirovina i energije
26
> 25 EUR
> 165 EUR
Financiranje putem bespovratnih sredstava
•
Bespovratna sredstva
–
–
–
•
Moguće ih je dobiti za investicijske ali ne operativne
troškove
Procjenjena razina bespovratnih sredstava otprilike 60% od
ukupnog iznosa investicije
Uvjet: financijska održivost (povrat ulaganja + priuštivost)
Naknade
–
–
27
Značajno povećanje nužno zbog visokih operativnih troškova
i osiguranja financijske održivosti ŽCGO
Dodatno povećanje za pokrivanje troškova kredita (kamate)
Financiranje putem JPP-a
•
Preostale opcije:
–
–
–
•
Privatno financiranje (49%), lokalno financiranje (51%)
Lokalno financiranje mogu biti vlastita sredstva ili kredit
Dodatno povećanje naknade je nužno zbog plaćanja troška
kapitala - profita privatnog partnera i kamata na kredit
U konačnici
–
–
–
28
Skuplje
Može se koristiti za rješavanje nedostatnih investicijskih
sredstava, ali
Razina interesa privatnog sektora je nejasna/niska
Preporuke
•
Način financiranja ovisi o:
–
–
•
Vlastitim investicijskim sredstvima lokalne samouprave
Spremnosti na povećanje naknada
Rangiranje mogućih opcija:
1.
2.
3.
29
Bespovratna sredstva plus vlastiti kapital (ako je vlastiti
kapital dostupan)
- ugovor o projektiranju i upravljanju
Bespovratna sredstva plus kredit EBRD-a (ako se može
realizirati kredit)
JPP uz kredit i vlastiti kapital (ako ostali izvori financiranja
nisu dostupni)
PPP
17/06/2010
Hvala na pozornosti!
Kontakt:
Domagoj Račić
[email protected]
James Hunt
[email protected]
30