Transcript SAMOUBOJSTVO.ppt [54 KiB]

SAMOUBOJSTVO
• Riječ «suicid» dolazi od latinske riječi «sui
caedere», što znači ubiti se, dakle,
označava čin svjesnog i namjernog
oduzimanja života samome sebi.
• “Nije dobro živjeti, nego je dobro živjeti
dobro. Stoga mudar čovjek živi što bolje
može, a ne što je dulje moguće... On o
životu uvijek razmišlja u pojmovima što se
odnose na kvalitetu, a ne na količinu”
Seneka
• Sv. Augustin samoubojstvo proglasio
zločinom zbog toga što je suprotno šestoj
zapovijedi – «Ne ubij!»
• Toma Akvinski – proglasio samoubojstvo
smrtnim grijehom zbog toga što se time
nastoji preuzeti Božja moć nad životom i
smrću.
OBLICI SAMOUBOJSTVA
• Tinejdžersko samoubojstvo
• Eutanazija
• Pojedinačna, dvojna, višestruka (masovna)
samoubojstva
• Ritualna samoubojstva
• Samoubojstvo pod utjecajem nekog kulta
• Samoubojstvo prema metodi, mjestu i vremenu
• Smišljena i afektna samoubojstva
• Naprasna i polagana samoubojstva
•
Svakih 20 minuta netko se ubije u SAD –
više od 30 000 godišnje
•
Incidencija samoubojstava u SAD je oko
12,8 na 100 000.
između 75. i 84. godine učestalost
doseže 25,2 na 100 000.
•
Muških samoubojica ima gotovo 4 puta
više od ženskih, iako bi se omjer uskoro
mogao približiti iznosu od 3 : 1, jer žene
.
sve više postaju rizična
skupina.
.
Tri puta više žena nego muškaraca
pokušava se ubiti, ali u tome ne uspiju.
1. Muškarci se obično ustrijele ili objese;
žene češće uzimaju tablete za spavanje,
pa vjerojatno zbog toga i ima više
neuspjelih ženskih samoubojstava.
2. Svake godine više od 10 000 američkih
studenata se pokuša ubiti, a da čak 20 %
njih bar jednom tijekom studija pomišlja
na samoubojstvo.
Najveću učestalost samoubojstavaMađarska.
Velika učestalost - Češka, Slovačka,
Finska, Švedska, Japan i Austrija.
Vrlo mala učestalost Grčka, Irska i Italija.
• Osobe koje raspravljaju o samoubojstvu
neće ga počiniti. Činjenica je da gotovo ¾
samoubojica prije samoubojstva zapravo o
tome obavijeste druge, bilo u obliku krika
za pomoć ili s namjerom da druge
povrijede
• Na samoubojstva utječu godišnja doba,
geografska širina, promjene vremena,
barometarski tlak, vlažnost zraka, oborine,
oblačnost, brzina vjetra, temperatura i dan
u tjednu. Niti za jedan od ovih mitova
nema čvrstog oslonca u dostupnim
podacima
• Osobe koje pokušaju počiniti
samoubojstvo bezopasnim sredstvima
nisu se ozbiljno namjeravale ubiti. U ovoj
se predrasudi zamjenjuje smrtnost s
namjerom.
Freudova psihoanalitička teorija
samoubojstva
• dvije glavne hipoteze o samoubojstvu:
• Jedna izvedena iz teorije depresije –
suicid tumači kao ubojstvo
• Druga hipoteza kaže da se instinkt smrti
može okrenuti prema vlastitoj unutrašnjosti
pa osoba počini samoubojstvo
Durkheimova sociološka teorija
samoubojstva
• godine 1897. Durkheim je objavio svoju
knjigu Samoubojstvo: sociološka studija, a
mnoge studije samoubojstva su bile,
barem djelomice reakcija na Durkheimovo
djelo.
• Durkheim nije nijekao da će posebne
okolnosti navesti posebnu osobu da si
oduzme život, ali osobni razlozi ne mogu
objasniti stopu samoubojstvu.
• Primjerice on je pokušao pokazati da
nema povezanosti između učestalosti
psihičke bolesti i stope samoubojstva.
• Otkrio je da su stope samoubojstva više u
pretežito protestantskim zemljama negoli u
katoličkim, dok su židovi imali nižu stopu
samoubojstva od rimokatolika.
• Durkheim je također otkrio da je niska stopa
samoubojstva povezana s političkim potresima.
Primjerice nakon što je 1866. izbio rat između
Austrije i Italije, stopa samoubojstva je opala u
bje zemlje za 14 posto.
TIPOVI SAMOUBOJSTVA
•
•
•
•
•
4 tipa samoubojstva:
EGOISTIČKO
ALTRUISTIČKO
ANOMIJSKO
FATALISTIČKO
• Egoističko samoubojstvo proizlazi iz toga
što je pojedinac nedostatno integriran u
društvene skupine i društvo kojem
pripada.
• Altruističko samoubojstvo se događa kad
je pojedinac previše integriran u društvo
da žrtvuje vlastiti život zbog osjećaja
dužnosti prema drugima.
• Anomijsko samoubojstvo se događa kada
društvo nedostatno regulira pojedince.
Durkheim to stanje društva, kada
regulacije nema naziva anomijom.
• Četvrti i posljednji tip samoubojstva
Durkheim je nazvao fatalističkim
samoubojstvom. Do njega dolazi kad
društvo pretjerano regulira pojedinca.
Shneidmanov pristup
samoubojstvu
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
DESET ZAPOVIJEDI SAMOUBOJSTVA
Uobičajena svrha samoubojstva je traganje za rješenjem.
Uobičajeni cilj samoubojstva je prestanak postojanja svijesti.
Uobičajeni podražaj za samoubojstvo je nepodnošljiva psihološka
bol.
Uobičajen stres u samoubojstvu je frustrirajuća psihološka potreba.
Uobičajena emocija u samoubojstvu je beznađe – bespomoćnost.
Uobičajeno kognitivno stanje u samoubojstvu je ambivalentnost.
Uobičajeno opažajno stanje u samoubojstvu je konstrikcija.
Uobičajena akcija u samoubojstvu je odlazak.
Uobičajeni interpersonalni čin u samoubojstvu je priopćenje
namjere.
Uobičajena konzistentnost u samoubojstvu postoji s doživotnim
obrascima sučeljavanja sa stresom.
Suicidalna ambivalencija
• BITI
• Takve osobe ustvari ne žele umrijeti, već
žele odaslati poruku kako im je potrebna
pomoć;
• Opasnost čina je mala;
• Čine oko 2/3 svih samoubojica;
• Uglavnom su to žene.
•
•
•
•
•
•
NE BITI
Oni žele umrijeti;
Ne daju znakove namjere prije čina;
Odabiru opasnije načine;
Čine oko 3-5% samoubojica;
Prevencija daje slabe rezultate
• BITI ILI NE BITI
• Neodlučni, prepuštaju odluku u ruke
«sudbine»;
• Odabiru opasne načine, ali sporog
djelovanja;
• Čine oko 30% samoubojica;
• Za njih je karakterističan stresan i
nesređen život.
• U Hrvatskoj se posljednjih desetak godina,
svake godine ubije prosječno 1000 ljudi, a
na svako izvršeno samoubojstvo dolazi
nekoliko pokušaja, a na svakog tko
pokuša samoubojstvo dolaze još tri osobe
koje o samoubojstvu razmišljaju ili ga
planiraju.
• Hrvatska je na 13. mjestu po broju
samoubojstava muškaraca i s prosječnom
stopom 34,6, (na prvom je Litva, zatim
Rusija, Letonija, Estonija, Bjelorusija...), a
što se tiče žena je na 10. mjestu u svijetu i
s prosječnom stopom 11,7 (na prvom je
Šri Lanka, zatim Mađarska, Estonija,
Letonija, Litva ...).
• U svijetu se svakih 40 sekundi dogodi
samoubojstvo
• Stručnjaci Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO) upozoravaju na
porast broja samoubojstava u sljedećih
20 godina.
Ako nam se obrati suicidalna
osoba…
• Trebamo je ohrabriti da potraži profesionalnu pomoć, a
ako treba, otići s njom
• Nikako ne smijemo ostaviti suicidalnu osobu samu
• Moramo provjeriti jesu li joj dostupni lijekovi, otrov ili
opasni predmetu
• Trebamo smiriti trenutnu kriznu situaciju
• Pokušamo otkriti razloge za uznemirenost
Ako osjećamo suicidalni
nagon…
• Ne stidimo se i ne ustručavajmo se pozvati pomoć!
• Ako treba, pozovimo Hitnu pomoć
• Obratimo se prijateljima, roditeljima, osobama u koje
imamo povjerenja, profesionalcima kao što je obiteljski
liječnik, psiholog, psihijatar
• Pozovimo SOS telefon. Pozovimo plavi telefon
• Pozovimo centar za krizna stanja
• Pozovimo policiju ili socijalnog radnika
“U životu je puno puta teško, ponekad
mukotrpno, povremeno i mučno ipak
sve ima svoj smisao, a život svrhu.”