utjecaj emocija na razvoj depresije
Download
Report
Transcript utjecaj emocija na razvoj depresije
“MLADI MOZGOVI”
UTJECAJ EMOCIJA NA RAZVOJ
DEPRESIJE
ŽELJKO KLJUČEVIĆ, DR MED
SPECIJALISTA PSIHIJATAR
SPLIT 10.10.2013.
SZO (WHO) mentalno zdravlje definira
kao stanje dobrobiti u kojem
svaki čovjek shvaća svoj potencijal i
može se nositi s normalnim
životnim stresovima, raditi produktivno
i plodonosno te
može doprinositi svojoj zajednici.
Procjenjuje se da ¼ stanovnika
našeg planeta tijekom svog života
pati od najmanje jednog psihičkog
poremećaja,
a predviđa se da će
do 2020. godine
depresija postati vodeća
na listi nezaraznih bolesti.
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Nekad se smatralo da su svi osjećaji smješteni u srcu pa
je i danas „srce“ ostalo simbol za osjećaje.
• Kako se čini osjećaji „putuju“ cijelim tijelom, osjećamo
ih posvuda jer se događaju promjene u radu pojedinih
unutarnjih organa, mijenjajući njihovu funkciju.
• Javlja se snažnije disanje i lupanje srca, ubrzava ili
usporava rad probavnih organa i žlijezda, napetost
mišića.
• Ponekad na tom putu znaju zastati, zadržati se duže, tad
zbog osjećaja možemo imati različite tjelesne tegobe,
teškoće ili oboljenja.
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Možda ih najbolje možemo opisati kao stanja pobuđenosti
nastala kao reakcija na neki unutarnji ili vanjski podražaj.
• Izražavaju se kroz ponašanja, tjelesne promjene i
subjektivni doživljaj, stoga utječu na pažnju, budnost,
pamćenje i mišljenje.
• Što neku situaciju opažamo značajnijom, to ćemo i snažnije
osjećati!
• Svaki osjećaj ima svoju svrhu, jer nas priprema za
prilagodbu.
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Nema dobrih i loših osjećaja, već ugodnih i neugodnih,
jedni i drugi su nam važni i potrebni.
• Neugodne osjećaje je važno prepoznati, razumjeti što
nam poručuju i naučiti kako se možemo nositi s njima.
• Osjećaji mogu biti slabi, blagi ili snažni. Neki osjećaji
traju trenutak, neki mnogo duže.
• Većina se nastoji ponašati tako da dožive ugodne, a
izbjegnu situacije u kojima bi mogli doživjeti one
neugodne osjećaje.
• Svi osjećaji koji se javljaju i nastaju tijekom ljudskog
života, su ugodni ili neugodni, normalni su i prirodni
ljudski osjećaji kojih se ne treba bojati.
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Danas se vrlo zavodljivo reklamira i precjenjuje važnost
ugodnih osjećaja.
• Stvara se slika kako je normalno samo se ugodno
osjećati, što podržava iluziju mogućnosti postizanja
potpunog zadovoljstva.
• Zaboravlja se koliko su važni neugodni osjećaji, ne samo
u svakodnevnom životu, već za izgradnju osobnosti
mlade osobe.
• Na tržištu se nude legalna i ilegalna sredstva za
neutraliziranje, smanjivanje neugodnih i izazivanje
ugodnih stanja.
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Prikrivanje, potiskivanje ili izoliranje osjećaja od drugih i
od samog sebe, može izazvati prazninu.
• Prazninu mnogi pokušavaju ispuniti duhanom, hranom,
alkoholom, shoppingom, seksom, računalnim igrama i
kockanjem.
• Povećana potraga za uzbuđenjem zauzima mjesto
osjećajima bliskosti i topline, vodi nas u začarani krug
rizičnih ponašanja koja mogu prerasti u poremećaj!
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Ako osjećaji tuge, straha, zabrinutosti, ljutnje ili njima
slični, neugodni osjećaji, traju duže vrijeme i ostanu
prikriveni, „zakopani“ , mogu se produbiti i postati
teret.
• Ukoliko se potpuno prepustimo tužnim mislima koje se
najčešće vrte u krug (jedna tužna misao povlači drugu)
iz tog začaranog kruga ne možemo izaći, ma koliko se
trudili, govorimo o emocionalnim poteškoćama ili
jednostavnije rečeno, osoba pati.
• Ako to stanje patnje potraje dulje, nazivamo ga
depresijom.
ŠTO JE DEPRESIJA?
• Važno je razlikovati depresivno raspoloženje, koje svi
ponekad imamo, od depresivnog sindroma i
depresivnog poremećaja.
• Depresivni sindrom je kombinacija nekih simptoma
depresije i ima ga manji broj ljudi (npr. iritabilnost,
tužan izraz lica, povlačenje iz društva drugih,
smanjenje teka, problemi sa spavanjem i dr.).
• O poremećaju se radi kada depresivni simptomi imaju
negativne posljedice na svakodnevno funkcioniranje
čovjeka kao što je učenje, rad, društveni život,
funkcioniranje u obitelji...
POJAVNOST DEPRESIJE KOD DJECE I
MLADIH
• Do početka dvadesetog stoljeća smatralo se da se
depresije ne mogu javiti kod djece.
• Danas je poznato da i djeca mogu patiti od depresije, a
prema istraživanjima diljem svijeta, sve češće javlja se
kod djece u sve ranijoj dobi.
KORIJENI DEPRESIJE
Otkud toliko depresije i to u sve mlađoj dobi?
• odgoj – u obitelji, u školi, u društvu uopće
.
• Stav suvremenog društva koje pokušava
ukinuti "loše" osjećaje kao što su tuga,
tjeskoba ili srdžba
• Takvi nas osjećaji pokreću na promjenu
situacije u kojoj se "loše" osjećamo
• Dijete koje se suočava s neuspjehom
doživljava neugodne osjećaje kao što su
ljutnja, tuga, tjeskoba..
• Situacija neuspjeha može se riješiti samo na
dva načina – ili odustajanjem ili ulaganjem
većeg napora
RIZIČNI ČIMBENICI
• "težak"temperament (tendencija povlačenja,
slabo prilagođavanje,
.
• neugodne emocije,
• nisko samopoštovanje,
• problemi u odnosu s roditeljima,
• psihološki problemi u obitelji,
• smrt drage osobe,
• gubici doma ili prijatelja,
• neuspjeh u školi,
• zlostavljanje,
ZAŠTITNI ČIMBENICI
•
•
•
•
•
•
.
roditeljska briga za dijete,
djetetovo vjerovanje u vlastitu kompetenciju,
vjera i religioznost,
socijalne vještine,
efikasne strategije suočavanja sa stresom,
ugodne emocije,
ZNACI DEPRESIJE KOD DJECE I MLADIH
• Promjene teka s vidljivim (nenamjernim) padom ili
povećanjem tjelesne težine.
.
• Promjene u navikama spavanja (smetnje uspavljivanja,
buđenje noću, rano buđenje ujutro ili prekomjerno
spavanje).
• Gubitak zanimanja za omiljene aktivnosti.
• Gubitak snage, iscrpljenost, osjećaj "sagorijevanja".
• Neopravdani osjećaji krivnje.
• Nesposobnost koncentracije i donošenja odluka.
• Osjećaji beznađa i bespomoćnosti.
• Misli o smrti i samoubojstvu koje se vraćaju,
• Čežnja za smrću i pokušaji samoubojstva.
PRVI KORAKA KOJI TREBAJU PODUZETI
ODRASLE OSOBE
• Saslušati dijete ili adolescenta
.
• Potaknuti dijete podijeliti svoje osjećaje
• Mnogi mladi skloni samoubojstvu na neki način traže
pomoć.
• Dijete treba osjetiti da postoji nada, da će ga ljudi
saslušati, da će se stvari poboljšati, da može savladati
svoje probleme.
ŠTO SAVJETOVATI RODITELJIMA
• Govorite, postavljajte pitanja i budite voljni doista slušati.
.
• Nemojte zanemarivati djetetove probleme i smatrati ih
nevažnim.
• Roditelji i nastavnici ne smiju nikada ignorirati niti se šaliti
na račun adolescentovih briga, naročito ako njemu
izgledaju jako važne i čine ga nesretnim.
• Budite pošteni. Ako ste zabrinuti, recite mu!
• Samim pitanjem nećete zapaliti iskru misli o
samoubojstvu.
ŠTO SAVJETOVATI RODITELJIMA
• Izrecite svoje osjećaje.
.
• Pokažite adolescentu da nije sam.
• Svatko se povremeno osjeća tužno i
depresivno
• Nemojte čekati da problem "prođe“ iako
osjećaj tuge i depresije mogu nestati, kao što
su se i pojavili, oni mogu i narasti do točke
kada se samoubojstvo vidi kao jedini izlaz.
• Zatražite pomoć za svoje dijete i sebe.
“MLADI MOZGOVI!
„Većina stručnjaka nas voli uspoređivati
s vrećom hormona koja mijenja osjećaje u sekundi.
To je zapravo velikim dijelom istina, .
a najučestaliji osjećaj je zbunjenost.“
S.Š., 14 g.
“Stoljećima prije, a većina odraslih i danas, vas
adolescente vidi kao rastresene, zbunjene, pojedince
zapanjujućeg i neshvatljivog ponašanja. Ne tako davno
roditelji i stručnjaci razloge za takvo iracionalno
ponašanje pronalazili su u podivljalim hormonima,
otprilike kako to kaže mlada S.Š., u gornjem
navodu”.Ž.K
“MLADI MOZGOVI!
„Što god osjećali moramo znati
da od toga ne možemo pobjeći.
Moramo s tim živjeti koliko god
.
bilo teško jer je to normalan dio života.…“
M.M. 14 g.
“Napredne tehnologije današnjice omogućile su
sasvim novi pogled. Mladi mozak je organ u razvoju i
ne funkcionira kao mozak odrasle osobe. Nezrelost
određenih moždanih središta je jedan od razloga
slabijeg prepoznavanja tuđih, ali i svojih osjećaja, što
onda zna rezultirati nepromišljenim i bezobzirnim
ponašanjem”.Ž.K
“MLADI MOZGOVI!
Kada me netko ljuti, osjećaje zadržavam za sebe.
.
Ako me konstantno ljute i na sva moja upozorenja,
ne mogu se suzdržati. Jednostavno sve pukne.
Ne osjećam se dobro, napadam, vrijeđam, vičem.
U takvim situacijama ljudi kažu da sam kratkih živaca.
To nije istina jer moji osjećaji samo izmaknu kontroli.
Kasnije sam tužan.
Imam osjećaj kao da nitko neće razgovarati sa mnom
i da su svi ljuti na mene.“
M.J. 15. g.
ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI!