Transcript utjecaj emocija na razvoj depresije

“MLADI MOZGOVI”
UTJECAJ EMOCIJA NA RAZVOJ
DEPRESIJE
ŽELJKO KLJUČEVIĆ, DR MED
SPECIJALISTA PSIHIJATAR
SPLIT 10.10.2013.
SZO (WHO) mentalno zdravlje definira
kao stanje dobrobiti u kojem
svaki čovjek shvaća svoj potencijal i
može se nositi s normalnim
životnim stresovima, raditi produktivno
i plodonosno te
može doprinositi svojoj zajednici.
Procjenjuje se da ¼ stanovnika
našeg planeta tijekom svog života
pati od najmanje jednog psihičkog
poremećaja,
a predviđa se da će
do 2020. godine
depresija postati vodeća
na listi nezaraznih bolesti.
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Nekad se smatralo da su svi osjećaji smješteni u srcu pa
je i danas „srce“ ostalo simbol za osjećaje.
• Kako se čini osjećaji „putuju“ cijelim tijelom, osjećamo
ih posvuda jer se događaju promjene u radu pojedinih
unutarnjih organa, mijenjajući njihovu funkciju.
• Javlja se snažnije disanje i lupanje srca, ubrzava ili
usporava rad probavnih organa i žlijezda, napetost
mišića.
• Ponekad na tom putu znaju zastati, zadržati se duže, tad
zbog osjećaja možemo imati različite tjelesne tegobe,
teškoće ili oboljenja.
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Možda ih najbolje možemo opisati kao stanja pobuđenosti
nastala kao reakcija na neki unutarnji ili vanjski podražaj.
• Izražavaju se kroz ponašanja, tjelesne promjene i
subjektivni doživljaj, stoga utječu na pažnju, budnost,
pamćenje i mišljenje.
• Što neku situaciju opažamo značajnijom, to ćemo i snažnije
osjećati!
• Svaki osjećaj ima svoju svrhu, jer nas priprema za
prilagodbu.
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Nema dobrih i loših osjećaja, već ugodnih i neugodnih,
jedni i drugi su nam važni i potrebni.
• Neugodne osjećaje je važno prepoznati, razumjeti što
nam poručuju i naučiti kako se možemo nositi s njima.
• Osjećaji mogu biti slabi, blagi ili snažni. Neki osjećaji
traju trenutak, neki mnogo duže.
• Većina se nastoji ponašati tako da dožive ugodne, a
izbjegnu situacije u kojima bi mogli doživjeti one
neugodne osjećaje.
• Svi osjećaji koji se javljaju i nastaju tijekom ljudskog
života, su ugodni ili neugodni, normalni su i prirodni
ljudski osjećaji kojih se ne treba bojati.
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Danas se vrlo zavodljivo reklamira i precjenjuje važnost
ugodnih osjećaja.
• Stvara se slika kako je normalno samo se ugodno
osjećati, što podržava iluziju mogućnosti postizanja
potpunog zadovoljstva.
• Zaboravlja se koliko su važni neugodni osjećaji, ne samo
u svakodnevnom životu, već za izgradnju osobnosti
mlade osobe.
• Na tržištu se nude legalna i ilegalna sredstva za
neutraliziranje, smanjivanje neugodnih i izazivanje
ugodnih stanja.
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Prikrivanje, potiskivanje ili izoliranje osjećaja od drugih i
od samog sebe, može izazvati prazninu.
• Prazninu mnogi pokušavaju ispuniti duhanom, hranom,
alkoholom, shoppingom, seksom, računalnim igrama i
kockanjem.
• Povećana potraga za uzbuđenjem zauzima mjesto
osjećajima bliskosti i topline, vodi nas u začarani krug
rizičnih ponašanja koja mogu prerasti u poremećaj!
ŠTO SU TO ZAPRAVO OSJEĆAJI?
• Ako osjećaji tuge, straha, zabrinutosti, ljutnje ili njima
slični, neugodni osjećaji, traju duže vrijeme i ostanu
prikriveni, „zakopani“ , mogu se produbiti i postati
teret.
• Ukoliko se potpuno prepustimo tužnim mislima koje se
najčešće vrte u krug (jedna tužna misao povlači drugu)
iz tog začaranog kruga ne možemo izaći, ma koliko se
trudili, govorimo o emocionalnim poteškoćama ili
jednostavnije rečeno, osoba pati.
• Ako to stanje patnje potraje dulje, nazivamo ga
depresijom.
ŠTO JE DEPRESIJA?
• Važno je razlikovati depresivno raspoloženje, koje svi
ponekad imamo, od depresivnog sindroma i
depresivnog poremećaja.
• Depresivni sindrom je kombinacija nekih simptoma
depresije i ima ga manji broj ljudi (npr. iritabilnost,
tužan izraz lica, povlačenje iz društva drugih,
smanjenje teka, problemi sa spavanjem i dr.).
• O poremećaju se radi kada depresivni simptomi imaju
negativne posljedice na svakodnevno funkcioniranje
čovjeka kao što je učenje, rad, društveni život,
funkcioniranje u obitelji...
POJAVNOST DEPRESIJE KOD DJECE I
MLADIH
• Do početka dvadesetog stoljeća smatralo se da se
depresije ne mogu javiti kod djece.
• Danas je poznato da i djeca mogu patiti od depresije, a
prema istraživanjima diljem svijeta, sve češće javlja se
kod djece u sve ranijoj dobi.
KORIJENI DEPRESIJE
Otkud toliko depresije i to u sve mlađoj dobi?
• odgoj – u obitelji, u školi, u društvu uopće
.
• Stav suvremenog društva koje pokušava
ukinuti "loše" osjećaje kao što su tuga,
tjeskoba ili srdžba
• Takvi nas osjećaji pokreću na promjenu
situacije u kojoj se "loše" osjećamo
• Dijete koje se suočava s neuspjehom
doživljava neugodne osjećaje kao što su
ljutnja, tuga, tjeskoba..
• Situacija neuspjeha može se riješiti samo na
dva načina – ili odustajanjem ili ulaganjem
većeg napora
RIZIČNI ČIMBENICI
• "težak"temperament (tendencija povlačenja,
slabo prilagođavanje,
.
• neugodne emocije,
• nisko samopoštovanje,
• problemi u odnosu s roditeljima,
• psihološki problemi u obitelji,
• smrt drage osobe,
• gubici doma ili prijatelja,
• neuspjeh u školi,
• zlostavljanje,
ZAŠTITNI ČIMBENICI
•
•
•
•
•
•
.
roditeljska briga za dijete,
djetetovo vjerovanje u vlastitu kompetenciju,
vjera i religioznost,
socijalne vještine,
efikasne strategije suočavanja sa stresom,
ugodne emocije,
ZNACI DEPRESIJE KOD DJECE I MLADIH
• Promjene teka s vidljivim (nenamjernim) padom ili
povećanjem tjelesne težine.
.
• Promjene u navikama spavanja (smetnje uspavljivanja,
buđenje noću, rano buđenje ujutro ili prekomjerno
spavanje).
• Gubitak zanimanja za omiljene aktivnosti.
• Gubitak snage, iscrpljenost, osjećaj "sagorijevanja".
• Neopravdani osjećaji krivnje.
• Nesposobnost koncentracije i donošenja odluka.
• Osjećaji beznađa i bespomoćnosti.
• Misli o smrti i samoubojstvu koje se vraćaju,
• Čežnja za smrću i pokušaji samoubojstva.
PRVI KORAKA KOJI TREBAJU PODUZETI
ODRASLE OSOBE
• Saslušati dijete ili adolescenta
.
• Potaknuti dijete podijeliti svoje osjećaje
• Mnogi mladi skloni samoubojstvu na neki način traže
pomoć.
• Dijete treba osjetiti da postoji nada, da će ga ljudi
saslušati, da će se stvari poboljšati, da može savladati
svoje probleme.
ŠTO SAVJETOVATI RODITELJIMA
• Govorite, postavljajte pitanja i budite voljni doista slušati.
.
• Nemojte zanemarivati djetetove probleme i smatrati ih
nevažnim.
• Roditelji i nastavnici ne smiju nikada ignorirati niti se šaliti
na račun adolescentovih briga, naročito ako njemu
izgledaju jako važne i čine ga nesretnim.
• Budite pošteni. Ako ste zabrinuti, recite mu!
• Samim pitanjem nećete zapaliti iskru misli o
samoubojstvu.
ŠTO SAVJETOVATI RODITELJIMA
• Izrecite svoje osjećaje.
.
• Pokažite adolescentu da nije sam.
• Svatko se povremeno osjeća tužno i
depresivno
• Nemojte čekati da problem "prođe“ iako
osjećaj tuge i depresije mogu nestati, kao što
su se i pojavili, oni mogu i narasti do točke
kada se samoubojstvo vidi kao jedini izlaz.
• Zatražite pomoć za svoje dijete i sebe.
“MLADI MOZGOVI!
„Većina stručnjaka nas voli uspoređivati
s vrećom hormona koja mijenja osjećaje u sekundi.
To je zapravo velikim dijelom istina, .
a najučestaliji osjećaj je zbunjenost.“
S.Š., 14 g.
“Stoljećima prije, a većina odraslih i danas, vas
adolescente vidi kao rastresene, zbunjene, pojedince
zapanjujućeg i neshvatljivog ponašanja. Ne tako davno
roditelji i stručnjaci razloge za takvo iracionalno
ponašanje pronalazili su u podivljalim hormonima,
otprilike kako to kaže mlada S.Š., u gornjem
navodu”.Ž.K
“MLADI MOZGOVI!
„Što god osjećali moramo znati
da od toga ne možemo pobjeći.
Moramo s tim živjeti koliko god
.
bilo teško jer je to normalan dio života.…“
M.M. 14 g.
“Napredne tehnologije današnjice omogućile su
sasvim novi pogled. Mladi mozak je organ u razvoju i
ne funkcionira kao mozak odrasle osobe. Nezrelost
određenih moždanih središta je jedan od razloga
slabijeg prepoznavanja tuđih, ali i svojih osjećaja, što
onda zna rezultirati nepromišljenim i bezobzirnim
ponašanjem”.Ž.K
“MLADI MOZGOVI!
Kada me netko ljuti, osjećaje zadržavam za sebe.
.
Ako me konstantno ljute i na sva moja upozorenja,
ne mogu se suzdržati. Jednostavno sve pukne.
Ne osjećam se dobro, napadam, vrijeđam, vičem.
U takvim situacijama ljudi kažu da sam kratkih živaca.
To nije istina jer moji osjećaji samo izmaknu kontroli.
Kasnije sam tužan.
Imam osjećaj kao da nitko neće razgovarati sa mnom
i da su svi ljuti na mene.“
M.J. 15. g.
ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI!