PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA
Download
Report
Transcript PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA
PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA
ŠTO JE KEMIJA?
Kemija je prirodna znanost koja proučava građu, svojstva i
promjene tvari.
Pokus je namjerno izazivanje nekih promjena u određenim
uvjetima radi njihova praćenja i proučavanja.
Demonstracijski pokusi- oni pokusi koje izvode
nastavnik/nastavnica, a učenici pozorno prate.
SVOJSTVA I PROMJENE TVARI
Tvar- svaka tvar ima masu i zauzima prostor.
Tijela su građena od tvari.
Ako želimo pobliže upoznati neku tvar, uzmemo manju količinu te
tvari tj. uzorak.
bakar
Modra galica
Sol kuhinjska
Tvari različito provode struju, pa ih dijelimo na vodiče i
izolatore.
Agregacijska stanja tvari: čvrsto(s-solid), tekuće(l-liqid) i
plinovito(g-gas)
Čvrsto stanje- stalan oblik i stalan volumen
Tekuće stanje- stalan volumen i nestalan oblik
Plinovito stanje- nestalan oblik i nestalan volumen
Zlato je dobar vodič struje
VRSTE TVARI I RAZDVAJANJE SASTOJAKA IZ
SMJESA
Kiseline, lužine i soli
Indikatori-kiseline: plavi lakmusov papir, metiloranž
Indikatori-lužine: crveni lakmusov papir, fenolftalein
Sol- otopine kuhinjske soli ne mijenja boju indikatora, stoga je
neutralna
kiseline
lužine
kuhinjska sol
Nazivi kiselina
HCl – klorovodična kiselina
H2SO4 – sumporna kiselina
H3PO4 – fosforna kiselina
H2SO3 – sumporasta kiselina
H2CO3 – ugljična kiselina
H2S – sumporovodična kiselina
HNO3 – dušična kiselina
Smjese tvari
Smjesa se sastoje od dviju ili više tvari, a pojedini sastojsci u
smjesi sadržavaju svoja svojstva.
Smjese mogu biti - heterogene
- homogene
Heterogene - sastojci se mogu razlikovati golim okom, povećalom
ili mikroskopom
-primjer:ptičja hrana, žbuka, ulje i voda...
-postupci za odvajanje:čavlićima od drvene
piljevine magnetom
Homogene-sastojci se ne mogu razlikovati golim okom,
povećalom ili mikroskopom npr. zrak, morska voda,...
- postupci za odvajanje:kristalizacija, hlapljenje,
destilacija,...
HETEROGENA
SMJESA
HOMOGENA
SMJESA
Zrak koji udišemo i voda koju
pijemo
Zrak
21 %-kisik
78%-dušik
ostali plinovi
Atmosferski tlak-atmosfera tlači Zemlju i sve što je na njoj
Troposfera-događaju se sve atmosferske pojave(kiša, vjetar,...)
Kisik - najzastupljenije tvari u prirodi
- tri bitna svojstva:teži od zraka, podržava gorenje, ali ne
gori
-topljivost kisika je relativno mala
-kisik se iz smjese može izdvojiti:elektrolizom,frakcijskom
destilacijom
Dušik-bezbojan plin
-vrlo slabo se otapa u vodi
-ne gori
Voda
Najrasprostraniji i najvažniji spoj na Zemlji
Bez nje nije moguć ni jedan oblik života
Voda u prirodi stalno kruži i usput otapa mnoge tvari
Anomalija vode-najgušća pri 4°C
Vrste vode: -meke vode(sadrže vrlo malo otopljenih tvari)
-tvrde vode(imaju otopljene velike količine soli)
POSLJEDICA TVRDIH VODA
Vodik
Vodik je pri sobnoj temperaturi plin bez boje i mirisa,lakši od
zraka ,gori,ali ne podržava gorenje
Dobivamo ga u kippovom aparatu
Plin praskavac-smjesa zraka i vodika
KIPPOV APARAT
Atom
Atom-čestice kuglastog oblika, različitih veličina
-subatomske čestice-elektroni, protoni, neutroni
-protonski broj: Z=N(p)=N(e)
-maseni broj:A=N(p)+N(n)
DMITRIJ IVANOVIČ
MENDELJEJEV
Izotopi-atomi istog kemijskog elementa s različitim brojem
neutrona
-vodik: procij, deuterij, tricij
-ugljik: 126C 136C 146C
Relativna atomska masa- u = 1,66 x 10-24g=1,66 x 10 -27 kg
Kemijski spojevi - H2O-voda
- NH3 - amonijak
- CH4 -metan
MODEL
MOLEKULE
METANA
MODEL MOLEKULE
AMONIJAKA
Ioni
Ioni-električki nabijene čestice, nastale primanjem ili
otpuštanjem elektrona.
Kationi-pozitivno nabijeni ioni nastali otpuštanjem elektrona
Anioni-negativno nabijeni ioni nastali primanjem elektrona
Sposobnost atoma da se veže s određenim brojem atoma nekoj
jednovalentonog elementa nazivamo nekom valencijom.
Relativna molekulska masa – dobije se zbrajanjem relativnih
atomski masa svi atoma u molekuli
M r (molekule)=M
_____________
f (molekule)
Da
Reaktanti-tvari koje reagiraju
Produkti-tvari koje nastaju nakon kemijske reakcije
Kemijska sinteza-iz 2 jednostavne tvari dobije se nova,složenija
tvar
Kemijska analiza-složenija tvar koja je razlažena na jednostavnije
tvari
Zakon o očuvanju mase glasi: masa tvari nakon kemijske reakcije
ostaje nepromjenjena
H2+ O2 H
2O
IZJEDNAČAVANJE
JEDNADŽBE
Energija
Energija ne može nestati
Egzotermna promjena-energija se oslobađa
Endotermna promjena-energija iz okoline dolazi u sustav
Što sve ovisi o brzini kemijske reakcije-tempereatura reaktanata,
vrsta reaktanata, količina katalizatora
ENERGIJA SUNCA
Kemijski elementi i njihova svojstva
Metali-imaju metalni sjaj
-najčesšće su sive boje
-dobro provode elektricitet i toplinu
-mnogi se mogu kovati
-legiranje-svojstva metala se poboljšavaju
-najčešći su alkalijski metali
Nemetali-nemaju metalni sjaj
-nalaze se u sva 3 agregacijska stanja
-ne provode elektricitet i toplinu
-ne mogu se kovati
-halogeni
Prezentaciju uredile i napravile:
Natalija Debeljak
Gabriela Marić
7.a