PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA

Download Report

Transcript PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA

PONAVLJANJE GRADIVA 7. RAZREDA
ŠTO JE KEMIJA?
 Kemija je prirodna znanost koja proučava građu, svojstva i
promjene tvari.
 Pokus je namjerno izazivanje nekih promjena u određenim
uvjetima radi njihova praćenja i proučavanja.
 Demonstracijski pokusi- oni pokusi koje izvode
nastavnik/nastavnica, a učenici pozorno prate.
SVOJSTVA I PROMJENE TVARI
 Tvar- svaka tvar ima masu i zauzima prostor.
 Tijela su građena od tvari.
 Ako želimo pobliže upoznati neku tvar, uzmemo manju količinu te
tvari tj. uzorak.
bakar
Modra galica
Sol kuhinjska
 Tvari različito provode struju, pa ih dijelimo na vodiče i




izolatore.
Agregacijska stanja tvari: čvrsto(s-solid), tekuće(l-liqid) i
plinovito(g-gas)
Čvrsto stanje- stalan oblik i stalan volumen
Tekuće stanje- stalan volumen i nestalan oblik
Plinovito stanje- nestalan oblik i nestalan volumen
Zlato je dobar vodič struje
VRSTE TVARI I RAZDVAJANJE SASTOJAKA IZ
SMJESA
Kiseline, lužine i soli
 Indikatori-kiseline: plavi lakmusov papir, metiloranž
 Indikatori-lužine: crveni lakmusov papir, fenolftalein
 Sol- otopine kuhinjske soli ne mijenja boju indikatora, stoga je
neutralna
kiseline
lužine
kuhinjska sol
Nazivi kiselina
 HCl – klorovodična kiselina
 H2SO4 – sumporna kiselina
 H3PO4 – fosforna kiselina
 H2SO3 – sumporasta kiselina
 H2CO3 – ugljična kiselina
 H2S – sumporovodična kiselina
 HNO3 – dušična kiselina
Smjese tvari
 Smjesa se sastoje od dviju ili više tvari, a pojedini sastojsci u
smjesi sadržavaju svoja svojstva.
 Smjese mogu biti - heterogene
- homogene
 Heterogene - sastojci se mogu razlikovati golim okom, povećalom
ili mikroskopom
-primjer:ptičja hrana, žbuka, ulje i voda...
-postupci za odvajanje:čavlićima od drvene
piljevine magnetom
 Homogene-sastojci se ne mogu razlikovati golim okom,
povećalom ili mikroskopom npr. zrak, morska voda,...
- postupci za odvajanje:kristalizacija, hlapljenje,
destilacija,...
HETEROGENA
SMJESA
HOMOGENA
SMJESA
Zrak koji udišemo i voda koju
pijemo
Zrak
 21 %-kisik
 78%-dušik
 ostali plinovi
 Atmosferski tlak-atmosfera tlači Zemlju i sve što je na njoj
 Troposfera-događaju se sve atmosferske pojave(kiša, vjetar,...)
 Kisik - najzastupljenije tvari u prirodi
- tri bitna svojstva:teži od zraka, podržava gorenje, ali ne
gori
-topljivost kisika je relativno mala
-kisik se iz smjese može izdvojiti:elektrolizom,frakcijskom
destilacijom
 Dušik-bezbojan plin
-vrlo slabo se otapa u vodi
-ne gori
Voda
 Najrasprostraniji i najvažniji spoj na Zemlji
 Bez nje nije moguć ni jedan oblik života
 Voda u prirodi stalno kruži i usput otapa mnoge tvari
 Anomalija vode-najgušća pri 4°C
 Vrste vode: -meke vode(sadrže vrlo malo otopljenih tvari)
-tvrde vode(imaju otopljene velike količine soli)
POSLJEDICA TVRDIH VODA
Vodik
 Vodik je pri sobnoj temperaturi plin bez boje i mirisa,lakši od
zraka ,gori,ali ne podržava gorenje
 Dobivamo ga u kippovom aparatu
 Plin praskavac-smjesa zraka i vodika
KIPPOV APARAT
Atom
 Atom-čestice kuglastog oblika, različitih veličina
-subatomske čestice-elektroni, protoni, neutroni
-protonski broj: Z=N(p)=N(e)
-maseni broj:A=N(p)+N(n)
DMITRIJ IVANOVIČ
MENDELJEJEV
 Izotopi-atomi istog kemijskog elementa s različitim brojem
neutrona
-vodik: procij, deuterij, tricij
-ugljik: 126C 136C 146C
 Relativna atomska masa- u = 1,66 x 10-24g=1,66 x 10 -27 kg
 Kemijski spojevi - H2O-voda
- NH3 - amonijak
- CH4 -metan
MODEL
MOLEKULE
METANA
MODEL MOLEKULE
AMONIJAKA
Ioni
 Ioni-električki nabijene čestice, nastale primanjem ili
otpuštanjem elektrona.
 Kationi-pozitivno nabijeni ioni nastali otpuštanjem elektrona
 Anioni-negativno nabijeni ioni nastali primanjem elektrona
 Sposobnost atoma da se veže s određenim brojem atoma nekoj
jednovalentonog elementa nazivamo nekom valencijom.
 Relativna molekulska masa – dobije se zbrajanjem relativnih
atomski masa svi atoma u molekuli
M r (molekule)=M
_____________
f (molekule)
Da
 Reaktanti-tvari koje reagiraju
 Produkti-tvari koje nastaju nakon kemijske reakcije
 Kemijska sinteza-iz 2 jednostavne tvari dobije se nova,složenija
tvar
 Kemijska analiza-složenija tvar koja je razlažena na jednostavnije
tvari
 Zakon o očuvanju mase glasi: masa tvari nakon kemijske reakcije
ostaje nepromjenjena
H2+ O2  H
2O
IZJEDNAČAVANJE
JEDNADŽBE
Energija
 Energija ne može nestati
 Egzotermna promjena-energija se oslobađa
 Endotermna promjena-energija iz okoline dolazi u sustav
 Što sve ovisi o brzini kemijske reakcije-tempereatura reaktanata,
vrsta reaktanata, količina katalizatora
ENERGIJA SUNCA
Kemijski elementi i njihova svojstva
 Metali-imaju metalni sjaj
-najčesšće su sive boje
-dobro provode elektricitet i toplinu
-mnogi se mogu kovati
-legiranje-svojstva metala se poboljšavaju
-najčešći su alkalijski metali
 Nemetali-nemaju metalni sjaj
-nalaze se u sva 3 agregacijska stanja
-ne provode elektricitet i toplinu
-ne mogu se kovati
-halogeni
Prezentaciju uredile i napravile:
 Natalija Debeljak
 Gabriela Marić
7.a