Transcript 25-protok-energije-i-kruzenje-tvari-l-i

PROTOK
ENERGIJE
I KRUŽENJE
TVARI
 Zemlja je obavijena atmosferom.
 Atmosfera je zračni omotač sastavljen
od različitih plinova, najviše dušika i kisika.
 bez nje ne bi bilo života, a
djeluje i kao zaštita od velikoga
Sunčeva zračenja
 Biosfera – dio atmosfere i područje
Zemljine kore naseljeno živim bićima.
GIBANJE ZRAKA –
PROMJENE VREMENA
Nastanak
ciklone
 oko Zemlje kruže mase hladnoga i toploga zraka
 topli je zrak lakši  ide uvis, bogat je
vodenom parom
GIBANJE ZRAKA –
PROMJENE VREMENA
Nastanak
ciklone
 nastaju oblaci  na visinama se para
rashlađuje pa pada kiša ili snijeg
 javlja se pad tlaka ili ciklona
GIBANJE ZRAKA –
PROMJENE VREMENA
Nastanak
anticiklone
 hladni je zrak teži  atmosferski se tlak povećava
i nastaje anticiklona
 donosi suhi zrak, stabilno, lijepo i sunčano vrijeme
Izmjene lijepoga vremena s kišnim, te
izmjena noćne i danje svjetlosti pogoduju
rastu biljaka proizvođača.
Obilje hrane povećava i broj potrošača.
razlagači
Nakon razlagača tvari u prirodi
neprestano kruže, a energija
protječe živom i neživom prirodom.
GIBANJE VODE
KRUŽNO GIBANJE VODE U
ŽIVOJ I NEŽIVOJ PRIRODI
 zbog Sunčeve topline voda se giba stalnim kruženjem
između mora, oceana, kopnenih voda i zraka
KRUŽNO GIBANJE VODE U
ŽIVOJ I NEŽIVOJ PRIRODI
 kruženje vode u prirodi važno je i
utječe na sva živa bića
 biljke iz tla korjenovim
dlačicama upijaju vodu i
otopljene mineralne tvari
 preko stabljike voda dospijeva do listova
gdje se upotrebljava u fotosintezi ili se
višak izlučuje transpiracijom
 protok vode kroz biljku stalan je i dio
je cjelokupnog kruženja vode u prirodi
KRUŽNO GIBANJE VODE U
ŽIVOJ I NEŽIVOJ PRIRODI
 životinje i ljudi, kao
potrošači, opskrbljuju se
vodom pijući je i hraneći se
 disanjem, znojenjem i mokraćom
izlučuju određenu količinu vode
iz organizma u okolinu
 protok vode kroz potrošače
stalan je i dio je cjelokupnoga
kruženja vode u prirodi
GIBANJE VODE
MORSKE STRUJE
● stalni
vjetrovi
● nejednako
zagrijavanje
vode
● različita
slanost
vode
premještanje vodenih masa
u moru (poput “rijeka”)
MORSKE STRUJE
 cjelokupan život na Zemlji ovisi o morskim strujama
MORSKE STRUJE
TOPLE
 pogoduju
bujnom životu
HLADNE
 uzrok pustoši
MORSKE STRUJE
 velik dio Euope nalazi se pod utjecajem tople
atlantske Golfske struje i umjerene klime
 uz našu obalu iz Sredozemnoga
mora dolazi topla morska struja
donosi milijune organizama
 u našoj je zemlji umjerena klima
omogućuje veliku raznolikost
biljaka, gljiva i životinja
MORSKE MIJENE
privlačne sila
Sunca i Mjeseca
utječu na morske mijene
PLIMA i OSEKA
 izmjenjuju se svakih šest sati
 biljke i životinje imaju posebne
prilagodbe za život u pojasu plime i oseke
 čvrsto prilijepljene za stijene
Puž priljepak
Puž ogrc
Smeđa
vlasulja
 nitima učvršćene za podlogu
Dagnja
KRUŽENJE HRANJIVIH TVARI
 samo biljke mogu izravno vezati
Sunčevu energiju
 fotosintezom stvaraju hranu
 ostali organizmi energiju osiguravaju hranom
 kemijska energija
 u tjelesnim stanicama izgaranjem
hrane oslobađa se energija
potrebna za rad organizma, gibanje
tijela i ostale životne procese
KRUŽENJE HRANJIVIH TVARI
 velik dio energije (60%) nastale kemijskim
procesima u stanicama prelazi u toplinu
oslobađa se u
neposrednu okolinu
 toplokrvne životinje čuvaju tjelesnu
toplinu perjem, krznom ili slojem masti
 zaštita od prevelikoga zagrijavanja: tanki
sloj perja, dlake i masti; znojenje
KRUŽENJE HRANJIVIH TVARI
 prijenos tvari od stanice do
stanice omogućuje polupropusna
stanična membrana
 osim energije, u stanicama se
oslobađaju voda i ugljikov dioksid
dio ostaje u organizmu
višak i štetne tvari izlučuju se
(transpiracija, disanje i dr.)
KRUŽENJE HRANJIVIH TVARI
KRUŽENJE UGLJIKA U PRIRODI
KRUŽENJE DUŠIKA
 dušik čini gotovo 4/5 atmosfere i
prijeko je potreban za rast biljaka
PONOVIMO!
1. Zračni omotač oko Zemlje
sastavljen od različitih
plinova, najviše dušika i kisika
jest:
a) biosfera
b) atmosfera
c) ozon.
2. Kišu ili snijeg donosi:
a) ciklona
b) anticiklona.
3. Voda se kružno giba:
a) između oceana i
zraka
b) između mora i zraka
c) između kopnenih
voda i zraka
d) svi su odgovori
točni.
4. Stalni vjetrovi, nejednako
zagrijavanje i različita slanost
vode dovode do nastanka:
a) morskih struja
b) morskih mijena
c) morskih oluja.
5. Plima i oseka izmjenjuju se
svakih:
a) 12 sati
b) 8 sati
c) 6 sati
d) 24 sata.
6. Velik dio nastale energije u
tijelu prelazi:
a) u vodu
b) u toplinu
c) u ugljikov
dioksid.
7. Ugljikov je dioksid važan:
a) za transpiraciju
b) za difuziju
c) za fotosintezu.