Transcript Uticaj stranih direktnih investicija na makroekonomsku stabilnost Prezentator: Guverner CBBiH: Kemal Kozarić

Uticaj stranih direktnih investicija
na makroekonomsku stabilnost
Prezentator:
Guverner CBBiH: Kemal Kozarić
Sadržaj
 Uvod
 Deficit tekućeg računa
 Strane direktne investicije
 Očekivanja CBBiH
 Zaključak
Uvod
Postoji mnogo preduslova za rast jedne male otvorene
ekonomije kao što je ekonomija BiH, a neki od
najosnovnijih preduslova su:
 Dobar poslovni ambijent
 Finansijska stabilnost zemlje
 Stabilan kurs
Uvod
Postignuti rezultati u posmatranom periodu:
Godina
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
7,2
8,9
10,0
10,9
11,6
12,3
13,4
14,7*
Rast cijena na
malo (%)
13.8
3.7
4.8
3.1
0.4
0.6
0.4
3.6
Devizne rezerve u
mil. KM
283
866
1021
2696
2464
2781
3457
4195
Devizne rezerve u
mjesecima robe
0.5
1.4
1.5
3.6
3.2
3.4
4.0
4.2
-5,868 -6,470
-6,892
-7,255
-7,193
-7,833
Nominalni BDP
u milijardama KM
Trgovinski deficit
u mil. KM
Procjena CBBiH*
-5,482 -6,052
Deficit tekućeg računa
Grupe proizvoda koje uti~u na pove}anje deficita u prvih dvanaest mjeseci posmatrane
godine
Duvan i prera| evine
Papir i karton
Razni prehrambeni proizvodi
@itarice
Pi} a, alkohol i sir} e
Farmaceutski proizvodi
Plasti~ne mase
Elektri~ne ma{ ine
Vozila osim { inskih vozila
Ma{ ine aparati i mehani~ki ure| aji
Mineralna goriva, nafta
0%
2%
4%
2005
6%
2004
8%
2003
10% 12% 14% 16%
Deficit tekućeg računa
Deficit tekućeg računa
Osnovno pitanje koje se treba postaviti u zemlji sa
visokim deficitom na tekućem računu je:
 Kako finansirati taj deficit?
Platni bilans predstavlja “balans,” pa tako po
definiciji, deficit jedne komponete se mora finansirati
drugom komponentom bilansa.
 Da li je deficit podnošljiv i da li će se zemlja suočiti
sa krizom vanjskog sektora?
Valutna kriza
Nesolventnost
Deficit tekućeg računa
Gledajući unaprijed:
Teško da BiH ekonomija može sebi dopustiti da se osloni
samo na transfere!
Stavka u platnom bilansu BiH koja ima najviše potencijala za
brze promjene je svakako stavka stranih direktnih investicija.
Ali da bi BiH privukla SDI mora raditi na tome da izgradi
ekonomski prostor koji će biti povoljan za domaće investitore,
a samim tim će prostor, postati interesantan i za strane
ulagače.Vlada bi trebala provesti niz mjera koje će ubrzati
privatizaciju, kao i donijeti mjere koje će omogućiti veću
produktivnost proizvodne djelatnosti privatnog sektora koji
može postići najbrže rezultate u povećanju izvoznih kapaciteta
BiH.
Deficit tekućeg računa
 U cilju poboljšanja spoljnotrgovinske situacije BiH
preporučljivo bi bilo napraviti detaljnu analizu sa mikro
aspekta i to svih roba koje najviše intenziviraju porast BiH
uvozne komponente i to na taj način da se identifikuju glavni
partneri u spoljnotrgovinskoj razmjeni, te vrste, količine i
cijene robe koja se uvozi od glavnih trgovinskih partnera.
 Ojačati poljoprivrednu politiku BiH, kroz promociju BiH
privrede na međunarodnom tržištu i rješavanju unutrašnjih
ograničenje odnosno prepreka za izvoz
 Naročitu pažnju treba obratiti i na izvozne kapacitete zemlje, a
naročito na sirovinsku komponentu izvoza i tu granu izvoza
zaštititi
 Podsticati razvoj infrastrukture u oblasti standarda,
certificiranja i kvaliteta, u skladu sa pravilima EU
Deficit tekućeg računa
Finansiranje deficita tekućeg računa (u % BDP)
20%
13%
6%
3%
10%
0%
-10%
-20%
2000
-8%
2001
2002
2003
2004
2005
-21%
-23%
-21%
-22%
-15%
-30%
Tekući račun
Strane direktne investicije
Ostale investicije
Neto greške i propusti
Strane direktne investicije
Redovnim istraživanjem koje provodi CBBiH prikupljeni su
podaci o stranim direktnim investicijama za prvih devet
mjeseci 2005. godine. Procjena priliva SDI u 2005. godini
iznosi oko 470 miliona KM.
Strane direktne investicije
1200
1000
800
600
400
200
0
2002
2003
2004
Direktne investicije
2005
Strane direktne investicije






Kraćom analizom može se primjetiti slijedeće:
U prvih devet mjeseci priliv direktnih stranih ulaganja manji je za
36,9%
Priliv ukupnih stranih investicija manji je za 31,7%
Najveća vrijednost stranih direktnih ulaganja iznosi 117 miliona
KM i to je investicijski kapital iz Austrije.
Investitori koji su više investirali u BiH u 2005. godini nego što
je to bio slučaj 2004. godine su: Slovenija, Turska i SAD.
U pogledu sektorske zastupljenosti najviše se ulagalo u
bankarstvo 50% i proizvodnju 42% od ukupnog iznosa SDI.
Najveće smanjenje ukupnih stranih direktnih investicija
evidentno je u sektoru turizma (-9%), sektoru trgovine (-9%) i
nebankarskom sektoru (-10%)
Strane direktne investicije




Stanje stranih ulaganja u BiH :
Je posebna statistička kategorija i ne predstavlja samo zbir svih
prethodnih tokova nego i druge promjene kao što su devizne
razlike, računovodstvene promjene i ostalo.
Na kraju 2004. godine iznosi 5,9 milijardi KM.
Direktna strana ulaganja predstavljaju 3,8 milijardi KM, a 2,1
milijardu KM predstavljaju portfolio i druga strana ulaganja.
Od 3,8 milijardi KM direktnih stranih ulaganja preko dvije
trećine ili 68% je u formi vlasničkog kapitala, a ostatak u
međukompnijskim kreditima i ostalim oblicima ulaganja.
Očekivanja CBBiH
Ovakvi podaci ukazuju na to da postoji prostor za
investiranje u BiH ali da se promociji investiranja i
stvaranju uslova za investiranje mora pristupiti
mnogo agresivnije, a najbolji način je kroz efikasnije
provođenje scenarija reformi. Ono što obezbjeđuje
priliv SDI u jednoj zemlji svakako da predstavlja
politička stabilnost i sigurnost, ekonomski progres te
vrlo bitna komponenta je imidž koja zemlja
prezentuje. Ekonomski rast se može postići kroz
inteziviranje razvoja realnog sektora ekonomije,
efikasnim provođenjem scenarija reformi, a naročito
kroz fiskalni dio reformi i stvaranjem preduslova za
jačanje poslovnog ambijenta.
Očekivanja CBBiH
Dio koji se odnosi na fiskalne reforme odnosi se uglavnom na:
 Adekvatnu alokaciju javnih prihoda
 Smanjenje javne potrošnje
 Jačanje transparentnosti i odgovornosti u prikupljanju i trošenju javnih
prihoda
 Treba se podržati razvoj poduzetništva i naročito podržati brži rast
privatnog sektora
 i raditi na konstantnom smanjenju političkog rizika
Stvaranje poslovnog ambijenta
 Jačanje jedinstven ekonomskog prostor u BiH
 Poboljšanje efikasnosti pravnog sistema
 Uspostavu zakonskog i institucionalnog okvira za slobodnu
konkurenciju i zaštitu potrošača
 Stimulisanje regionalnog ekonomskog razvoja
 Povećanje mobilnosti radne snage
 Uklanjanje administrativnih prepreka za domaća i strana ulaganja
Zaključak
Još je mnogo posla koji zemlja kao cjelina treba da
napravi ukoliko želi da napreduje na svom putu ka
stabilnosti. Mora se voditi računa o tome da je
makroekonomski kontekst veoma važan i da detaljno
mora biti precizirano koji sektori rastu i po kojim
stopama, kakva je produktivnost ekonomije,
konkurentnost, realni efektivni kurs, transparentnost i
sl. Realni sektor je oblast ekonomije čiji potencijal
treba iskoristiti u svrhu razvoja ekonomije BiH. Ovu
činjenicu bi svi nivoi vlasti i odgovarajuće institucije
trebali prepoznati i raditi na stalnom provođenju
reformi koje će usmjeriti BiH u pravcu željenog
razvoja.