Transcript Određivanje ciljeva i zadataka kao ishoda učenja u nastavi povijesti

Određivanje ciljeva i
zadataka kao ishoda
učenja u nastavi povijesti
Mr.sc. Dunja Modrić Blivajs
Odgojno-obrazovni proces



Sustavno organizirana zajednička aktivnost
nastavnika i učenika na ostvarenju zadataka
odgoja i obrazovanja.
Nastava je vid organiziranog učenja u okviru
neke ustanove (škole) kojemu je cilj odgoj i
obrazovanje njenih sudionika.
Sastavnice tog sustava su učenik (uči), učitelj
(poučava), nastavni sadržaj (gradivo).
Što su ciljevi i zadaci odgoja i
obrazovanja?
polazište i ishodište svakog odgojnoobrazovnog procesa,
 taj proces počinje određenom namjerom, a
završava provjerom koliko je ostvarena,
 treba biti precizno i realistično definiran,
 cilj je uopćena formulacija intencije, a
zadaci su razrada i konkretizacija cilja.

Koje su prednosti primjene
nastavnih zadataka?

Pomažu nastavnicima:
 usmjeriti
se na svoje stvarne namjere
 odabrati bitan sadržaj, metode i način
ocjenjivanja
 mogu se lako prenijeti roditeljima i učenicima
 omogućuju prosuđivanje o kvaliteti
poučavanja
Što su opći, a što specifični ciljevi
predmeta?




promjena paradigme u obrazovnoj praksi
učenik postaje subjekt u nastavi
opći ciljevi predmeta- odražavaju ključnu ideju
područja učenja
specifični ciljevi- jasne i kratke tvrdnje o
konkretnim učenikovim znanjima, vještinama i
kompetencijama
Obrazovna postignuća ↔ Obrazovni ishodi
Što su ishodi učenja i zašto ih
koristimo?


Ishodi učenja su promjene kod učenika koje se
mogu precizno izraziti o onomu što zna,
razumije i što može pokazati nakon učenja.
Koriste se da učenici razumiju što se od njih
očekuje; da nastavnici odaberu prikladne
sadržaje i metode kojima će ostvariti ishode; da
nastavnici odaberu optimalne načine provjere i
vrednovanja ishoda.
Definiranje poželjnih
rezultata učenja
Općenito
poznavanje
Vrijedno znati
Znanje i
efikasno
djelovanje
Važno znati
Duboko i
trajno
razumijevanje
Nužno znati
Stavovi i predodžbe o učenju
Područja ljudskih sposobnosti

Intelektualne ili mentalne sposobnosti


Senzorne ili perceptivne sposobnosti


Sposobnosti osjetilnog doživljavanja (vid, sluh, okus, njuh,
dodir, toplina, hladnoća, kretanje, itd.)
Praktične ili manualne sposobnosti


Formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose
misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti
Temelje se na praktičnoj aktivnosti čovjeka i pokazuju se u
onim zvanjima gdje dominira praktični rad
Sposobnosti izražavanja

Odnose se na govor, čitanje, pisanje, crtanje, slikanje,
matematičko izražavanje, pjevanje, sviranje i izražavanje
pokretima tijela.
Tradicionalna klasifikacija prema
Poljaku

Obrazovni zadaci

Materijalni: znanje i razumijevanje
-

Funkcionalni: vještine i sposobnosti
-

Znanje prisjećanja; Znanje prepoznavanja: identificiraju pripadnost sadržaja; Znanje
reprodukcije, Operativno znanje: objašnjavaju i primjenjuju znanje; Kreativno znanje:
primjenjuju i nadograđuju stečena znanja
Senzorne ili perceptivne, Praktične ili manualne, Sposobnosti izražavanja,
Intelektualne ili mentalne
Odgojni zadaci

Stavovi i vrijednosti, interesi, obrasci ponašanja
Stupnjevi znanja

Znanje prisjećanja


Znanje prepoznavanja


Učenici poznaju stanovite sadržaje do te mjere da ih mogu
reproducirati, katkad veoma sigurno i točno. No, ne mogu ih
primjenjivati u svakodnevnom radu
Operativno znanje


Učenici mogu točno prepoznati neke sadržaje, identificirati njihovu
pripadnosti, znati na što se odnose, ali ih ne mogu objasniti i obrazložiti
Znanje reprodukcije


Najniža kvaliteta znanja; učenici se samo sjećaju nekih sadržaja o
kojima je učio, ali o tome ništa više ne zna
Visoka razina znanja; učenici posve sigurno vladaju obrađenim
nastavnim sadržajima, znaju ih objasniti, ali i primjenjivati u
svakodnevnom radu u školi i izvan nje
Kreativno ili stvaralačko znanje

Najviši stupanj u kvaliteti znanja; čovjek na temelju stečenih znanja
stvara nova materijalna i duhovna dobra
Bloomova taksonomija misaonih
procesa

Kognitivno


Psihomotoričko


Mišljenje, znanje, rješavanje problema, intelektualne
sposobnosti.(sažimanje,povezivanje
informacija,uspoređivanje, klasificiranje…)
Manipulativne i motoričke sposobnosti učenika (refleksni
pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapažanja,
neverbalno komunikacijsko ponašanje, socijalni kontakti)
Afektivno

Razvoj trajnih vrijednosnih sustava,razvoj obrazaca
ponašanja,timskog rada stavova, emocija i međuljudskih
odnosa.
Revidirana Bloomova taksonomija

Je hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog
procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje
treba razviti( dimenzije znanja- činjenično, konceptualno, proceduralno i
metakognitivno znanje) s procesima koji se koriste da bi se naučilodimenzije kognitivnih procesa.

Kognitivne dimenzije- pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza,
evaluacija, kreacija
Revizija (2001.) – Anderson & Krathwohl
Taksonomija – klasifikacijski sustav( svladavanje viših razina
podrazumijeva svladavanje svih nižih ispod nje.
Važna za određivanje ciljeva i ishoda nastave.
Važna za oblikovanje različitih zadataka pri ocjenjivanju.




Dimenzije
znanja
Dimenzije kognitivnih procesa
1.
Pamćenje
2.
Razumijevanje
3.
Primjena
4.
Analiza
5.
Evaluacija
6.
Kreacija
A.
Činjenično
znanje
nabrojati
navesti
prepoznati
sažeti
razlikovati
razvrstati
odrediti
analizirati
raščlaniti
poredati
evaluirati
povezati
B.
opisati
označiti
objasniti
tumačiti
upotrijebiti
pokazati
pojasniti
povezati
ocijeniti
procijeniti
planirati
postaviti
sastaviti
tabelirati
iznijeti
provjeriti
zaključiti
riješiti
prosuditi
sastaviti
razlikovati
povezati
prosuditi
slagati
razviti
stvoriti
primjerena
upotreba
termina
riješiti
provesti
konstruirati
sintezu
provesti
ostvariti
djelovati
primijeniti
ostvariti
Konceptualno
znanje
C.
Proceduralno
znanje
D.
Metakognitivno
znanje
aktualizirati
Dimenzije kognitivnih procesa
PAMĆENJE/ZNANJE
Sposobnost da se prisjeti prethodno naučenog gradiva, zna specifične činjenice, metode, procedure, zna osnovne
koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, ključne ideje, tko, što, kada (imenuj,
nabroji, definiraj, odaberi… Što je merkantilizam? Nabroji sovjetske satelitske države?)
RAZUMIJEVANJE
Sposobnost da se razumije značenje materijala, da se pruži primjer, interpretiraju grafikoni i tablice, da se
predvide buduće posljedice implicirane podacima, razumiju povijesne procese i objašnjavaju ih, izražavaju
se vlastitim riječima, znaju tijek povijesnih događaja, uzroke i posljedice (poredaj, protumači, razlikuj,
grupiraj…Zašto je Staljin zapovjedio blokadu Berlina, pojasni kako je gospodarska kriza u Italiji utjecala
na pojavu fašizma?)
PRIMJENJIVANJE
Sposobnost da se koristi naučenim informacijama u novonastalim situacijama, rješavanju problema, rješenjima
koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, koriste pojmove u novim situacijama,
objašnjava ih na primjerima - Revolucija 1848. godine, Hladni rat; Kako bi mogao…primijeniti na…?
Poredaj po važnosti…? (primjena, klasifikacija, modifikacija, demonstriranje…)
ANALIZIRANJE
Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logičke
postavke u zaključivanju, razlikuje između činjenica i zaključaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalište i
pristranost (urediti, zaključiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove…Usporedi Hitlerovu i
Mussolinijevu vladavinu? Kako bi drugačije objasnio?)
EVALUIRANJE
Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi
svoje mišljenje i stajalište o materijalima, uspoređuje tekst udžbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku
povelju ili New Deal) (ocijeni, obrazloži, argumentiraj, zaključi…)
KREIRANJE
Sposobnost da se nepovezani elementi povežu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove
oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj… ) učenici pišu esej (npr. Što bi se dogodilo u
Europi da nije bilo revolucije iz 1948. g.?)
Četiri dimenzije znanja
Činjenično znanje
Temeljni elementi koje učenici moraju poznavati kako bi se
upoznali s određenom disciplinom


Poznavanje terminologije (vokabulara, znanstvenih
termina, simbola, znakova).
Poznavanje specifičnih detalja i elemenata (događaja,
lokacija, izvora, informacija) unutar predmeta.
Konceptualno znanje
Odnosi među temeljnim elementima unutar neke šire strukture
koji im omogućavaju da funkcioniraju kao cjelina
Ono obuhvaća:
 Poznavanje klasifikacija i kategorija
 Poznavanje principa i generalizacija
 Poznavanje teorija, modela i struktura
Proceduralno znanje
Kako uraditi nešto specifično unutar predmeta, metode istraživanja
Ono obuhvaća:
 Poznavanje vještina, tehnika i metoda
specifičnih za predmet.
 Poznavanje kriterija i klasifikacija, principa i
generalizacija za odabir odgovarajućih
procedura, vještina, tehnika i metoda.
Metakognitivno znanje
Znanje o spoznaji i kognitivnom procesu uopće, te svjesnosti i znanje o
vlastitoj spoznaji i načinima učenja
Ono obuhvaća:
 Znanje o vlastitim prednostima i manama po
pitanju spoznaja i učenja.
 Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi
se riješili problemi i kognitivni zadaci.
 Kontekstualno znanje.
 Znanje o sebi.
Kako odrediti ishode učenja?

Zadatke (ishode, postignuća) potrebno je
odrediti što je moguće preciznije

Zadaci nastave trebaju biti tijesno povezani

s nastavnim aktivnostima i
ocjenjivanjem
Zadaci se određuju aktivnim glagolima
koristeći revidiranu Bloomovu taksonomiju
Kako napisati ishode učenja?


Iz ishoda učenja se treba vidjeti učenikovo ponašanje
koje se može opažati i mjeriti
Nakon učenja:
 Učenik će moći nešto pokazati
 Nastavnik će moći izmjeriti i ocijeniti
 Primjer: nakon učenja učenik će znati o Velikoj
gospodarskoj krizi
 …Učenik će znati razlikovati uzroke i posljedice
Velike gospodarske krize
 Učenik će moći procijeniti posljedice krize na
društvene i političke prilike u pojedinim zemljama
HVALA NA PAŽNJI