 Zbog vrtnje Zemlje oko svoje osi sve zvijezde prividno naprave za 1 dan jedan krug na nebeskoj kugli . Vidljivo je samo njihovo prividno gibanje na noćnom nebu ( od zalaska do izlaska Sunca).  Zbog Zemljinih gibanja vidimo drugačije zvjezdano nebo tijekom jedne noći i vidimo njegove promjene iz mjeseca u mjesec …  Ujutro vidimo zvijezde koje se navečer vide u naredno godišnje doba .

• GRANICA VIDLJIVOSTI PROSTIM OKOM ~5,5 m • PROSTIM JE OKOM NA SJEVERNOM I JUŽNOM NEBU VIDLJIVO OKO 6000 ZVIJEZDA granič na z vje zda na m ag nit ud a putanja cirkumpolarnih zvijezda putanja ekvatorskih zvijezda obzor • MILIJUNE ZVIJEZDA VIDIMO TELESKOPIMA

ZVIJEŽĐA KONSTELACIJE, GRUPE ZVIJEZDA, DIJELOVI ZVJEZDANOG NEBA ZNAČAJNE, UOČLJIVE, ZAMJETLJIVE SKUPINE ZVIJEZDA, KOJE ZBOG SVOJEGA NEZNATNA POMICANJA TVORE POSTOJANE VIDLJIVE LIKOVE NAZIVANE RAZLIČITIM, UGLAVNOM MITOLOGIJSKIM IMENIMA, ALI I IMENA (PREMA SLIČNOSTI) PREDMETA, ŽIVOTINJA, OSOBA UKUPNO 88 27 32 ZVIJEŽĐA, ZVIJEŽĐA NA SJ. NEBU, 12(13) U ZODIJAKU, 48 NA JUŽ. NEBU ZVIJEŽĐA VIDLJIVA SA SJ. ZEMLJINE POLUKUGLE, A 56 SA JUŽNE

• 48 ZVIJEŽĐA NAVODI PTOLOMEJ (ALMAGEST, JEDNA OD 13 KNJIGA NAPISANIH IZMEĐU 140.-149.), • PREOSTALIH ČETRDESETAK ZVIJEŽĐA IMENOVANO OD XVI. DO XVIII. STOLJEĆA Velika Kola (srednjovjeka Europa) Veliki Medvjed (stari Grci i starosjedioci Amerike) Velika zaimača, Grabilica (Sj. Amerika) Tava, Tiganj (Francuska) Plug (Engleska) Nebeski činovnik (Kina)

• CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA (

Veliki i Mali medvjed, Kasiopeja, Cefej, Zmaj, Ris, Žirafa

), • ZVIJEZDE ZODIJAKA – ŽIVOTINJSKOG POJASA (starogr. zodiakos kyklos – životinjski krug, Suncopas) (Djevica, Vaga, Škorpion, Zmijonosac, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe,Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav) • ZVJEŽĐA JESENSKOG, ZIMSKOG, PROLJETNOG I LJETNOG NEBA • PORIJEKLO IMENA ZVIJEZDA grčka: latinska: Sirius, Pollux, Procyon Regulus, Stella Polaris babilonska: Nunki arapska (golema većina): Dubhe (Thahr al Dubb al Akbar), Merak (Al Marakk), Megrez (Al Maghrez) • raspored zvijezda prikazuje se na zvjezdanim kartama i u atlasima a položaj se zapisuje u katalozima

 Na zvjezdanoj karti ucrtava se zvijezde s njihovim deklinacijama i rektascenzijama . Deklinacija se mjeri od nebeskog ekvatora i ide od 0 0 do 90 0 – prema sjevernom nebeskom polu , a od 0 0 do -90 0 – prema južnom nebeskom polu . Rektascenziju se umjesto u stupnjevima izražava u satima od o do 24 h ( h , min , s ) . Rektascenzija je 0 0 za kružnicu koja prolazi kroz proljetnu točku i nebeske polove , a raste u smjeru istoka .

   Sjevernjača se nalazi tik do sjevernog nebeskog pola .

Nebesku sferu gledamo iznutra . Zvjezdanu kartu valja zato promatrati iznad glave .

Manji dijelovi neba se mogu prikazati na pravokutnim kartama .

   Na zvjezdanim kartama se ucrtava kružnicu koju se zove ekliptika ( prividni put Sunca među zvijezdama ).

Zodijak ili životinjski pojas -pojas neba koji se nalazi u području ekliptike . Tu su zviježđa : Ovan , Bik , Blizanci , Rak , Lav , Djevica , Vaga , Škorpion , Zmijonosac , Strijelac , Jarac , Vodenjak i Ribe . S manjim otklonima u području zodijaka se zapaža Mjesec i planete .

 Zvijezde i zviježđa imaju vlastita imena . Koriste se i slova alfabeta : α ,β , γ, δ ,… , ali i latinična slova .

Zvijezda ( hrv.) Hrvatski

Sjevernjača α Malog medvjeda Aldeberan α Bika  Za početna upoznavanja zvjezdanog neba dovoljni su dalekozori s povećanjima manjim od 25 puta .

RR Lira

Latinski

α Ursa Minoris α UMi α Taurus RRLyrae

Pokrata

α Tau RR Lyr

        Sjajniji su od većine zvijezda . Mirnog su sjaja bez treptanja ( ili samo s malo treptanja) . Od dana na dan mijenjaju mjesto među zvijezdama . Sjaj planeta se mijenja .

Najsjajniji su Venera i Jupiter . Venera postiže najveći sjaj magnitude -4 , a Jupiter magnitude -2 .

Merkur - se teško zapaža jer je jako blizu Suncu . Vidi ga se uvečer poslije zalaska Sunca ili jutrom pred izlazak Sunca ( m < -2) .

Venera – se kroz duži vremenski interval vidi ili kao „večernju zvijezdu“ ( na zapadu) ili kao „jutarnju zvijezdu“ ( na istoku) . Mars je crvenkast , m = 1 .

Jupiter je bjelkast , m < -2 .

Saturn je svijetlo-žućkast , m = 1 .

Uran i Neptun se mogu vidjeti samo dalekozorom .

Retrogradno gibanje planeta

Iz tjedna u tjedan zapaža se promjena položaja planeta u odnosu na zvijezde na nebeskoj kugli . Osim gibanja u jednom smjeru pojavljuje se i gibanje prema natrag .

  Vidimo ih cijelu vedru noć . Kroz noć nisu jednako položena jer prividno obilaze oko sjevernog nebeskog pola .

U Hrvatskoj ( od 42,5 0 do 46,5 0 geografske širine ) cirkumpolarna zviježđa su : Mali medvjed , Veliki medvjed , Kasiopeja , Cefej , Zmaj , Žirafa i djelomice Ris .

Alkor Mizar Alkaid ili Benetnaš Alioth Megrez Phegda Merak Sarir Mushida

  Zvijezde u Velikom medvjedu : α UMa =Dubhe , m =1,81, dvojni sustav β UMa=Merak , m=2,34 γ UMa=Phegda , m=2,41 δ UMa =Megrez , m=3,32 ε UMa=Alioth , 1,69

 M 40 , M 81 , M 82 , M 97 , M 101 .

M 40 - Winnecke 4 M 81 – Bodeova galaksija

M 97 OWL nebula M 101

Yildun Ferkad Kohab

 U Malom medvjedu sjajnije zvijezde su : Sjevernjača , Kochab i Ferkad.

 Sjevernjača ( α UMi=Polaris), 1,94 < m < 2,05 , div u odnosu na Sunce , udaljena 680 g.s. , dvojna zvijezda  β UMi=Kohab , m = 2,07 ,crveni div .

 γ UMi=Ferkad , m =3,00.

Segin Marfark Rukbah Cih ili Navi Achird Kaff

      Kasiopeja ( Cassopeia) zviježđe oblika slova W . Na suprotnoj strani je od Velikog medvjeda u odnosu na Sjevernjaču . Usred je Kumovske slame . Sjajnije zvijezde su : α Cas=Šedir ( m= 2,24) , β Cas=Kaff ( m= 2,3), γ Cas=Cih ili Navi, ima pratioca (m=11) δ Cas=Rukbah, … γCih – promjenljiva zvijezda( 1,6

ε Cas – nepravilno promjenjiva zvijezda ( 4,1 < m < 6,2) η Cas = Achird– dvostruka zvijezda M 52 , M 103

Alvahet Al Radif Alkurah Errai Alfirk Al Agemim

    Cefej ( Cepheus ) – susjedno zviježđe Kasiopeji . Najsjajnija zvijezda je α Cep =Alderamin (m= 2,43).

β Cep=Alfirk ( m = 3,19), kratkoperiodična , dvostruki sustav δ Cep - promjenljiva zvijezda ( promjenom polumjera) s periodom 5,37 dana . Žuti super div.

Prividna magnituda : 4,1

Altais Aldhibain Kuma Rastaban Eltanin (Etamin)

     Zmaj ( Draco) – vijugavo zviježđe koje se uočava u mrkloj noći . Najsjajnija zvijezda je γ Dra= =Eltanin ili Etamin ( m = 2,21) β Dra=Rastaban ili Alwaid ( m=2,77) νDra= Kuma ( m≈5), dvostruki sustav α Dra=Thuban - m = 3,63 ; na potezu Benetnaš ( η UMa) i Kochab (β Umi ) . Sjeverni nebeski pol će za 21000 godina biti na tom mjestu ( precesija Zemlje ! ) .

Žirafa ( Camelopardalis) Ris ( Lynx)

Charles Messier i Messierov katalog

Charles Messier , katalog francuski astronom iz 18. stoljeća , prvi je sastavio nebeskih maglica , kako su tada zajedničkim imenom zvali sve nezvjezdane objekte noćnog neba. Messier je, zapravo, tražio komete , a razne maglice bile su mu samo smetnja u obavljanju njegovog primarnog zadatka. Originalni Messierov katalog sadržavao je tek 30-ak objekata, dok su ostali objekti nadodani kasnije. Posljednji objekt u Messierovom katalogu nosi naziv Messier 110 .

Iako star preko 2 stoljeća, Messierov se katalog i danas koristi i to iz razloga š to sadrži veliku većinu difuznih objekata vidljivih sa umjerenih zemljopisnih š irina (dakle oko 45 ° ) sjeverne polutke . Gotovo svaki astronom amater upoznavanje s noćnim nebom preko Messierovog kataloga. Svih 110 objakata mogu se vidjeti uz pomoć teleskopa s promjerom objektiva od 6 inča započinje (oko 15 cm ), pa i uz određeno svjetlosno zagađenje . Neki iskusniji astronomi amateri uspjeli su pronaći sve objekte iz Messierovog kataloga i uz pomoć 2.4 inčnog (oko 6 cm) refraktora , a u idealnim uvjetima, daleko od svih izvora svjetlosnog zagađenja, te uz dobar vid, isti pothvat je izvediv i uz pomoć dvogleda 8 x 50.

Krajem ožujka i početkom travnja moguće je u jednoj noći vidjeti sve Messierove objekte, pa se u to doba godine organiziraju natjecanja, tzv.

Počev š i od 1995 . godine, održava se u Vi š njanu u Istri i Messierovi maratoni Messierov Maraton . Vi š njan - Ru š njak , a organizator je Vi š njanska zvjezdarnica , najpoznatija zvjezdarnica u ovom dijelu svijeta.

Opći katalozi: NGC i IC

Pored Messierovog Catalogue kataloga, danas je najče š će u upotrebi (NGC) koji je 1888 . sastavio New General John L. E. Dreyer . NGC sadrži 7840 objeketa svih vrsta poredanih po rektascenziji (prema koordinatama iz 1860 . godine).

Otkriće novih objekata natjerala su Dreyera da pro š iri svoj katalog, pa 1895 . objavljuje Index Catalogues (IC) sa jo š 1529 objekata. Drugo izdanje ovog kataloga izi š lo je 1905 . godine i sadržavalo je 5386 objekata. Tri Dreyerova kataloga sadrže sveukupno 13 226 objekata.

Znati na karti neba :  imena prikazanih glavnih zviježđa  Imenovati ( pokazati na karti) Sjevernjaču i Mizar  ime velikog nebeskog kruga koji prelazi preko cijele karte  ime zvjezdanog skupa označenog strelicom