Transcript CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA

 Zbog vrtnje Zemlje oko svoje osi sve zvijezde prividno
naprave za 1 dan jedan krug na nebeskoj kugli .
Vidljivo je samo njihovo prividno gibanje na noćnom
nebu ( od zalaska do izlaska Sunca).
 Zbog Zemljinih gibanja vidimo drugačije zvjezdano
nebo tijekom jedne noći i vidimo njegove promjene iz
mjeseca u mjesec …
 Ujutro vidimo zvijezde koje se navečer vide u naredno
godišnje doba .
• GRANICA VIDLJIVOSTI PROSTIM OKOM ~5,5m
• PROSTIM JE OKOM NA SJEVERNOM I JUŽNOM NEBU VIDLJIVO
OKO 6000 ZVIJEZDA
gran
ična
z
vje
zd
an
a
m
a
da
itu
gn
putanja
cirkumpolarnih
zvijezda
putanja
ekvatorskih
zvijezda
obzor
• MILIJUNE ZVIJEZDA VIDIMO TELESKOPIMA
ZVIJEŽĐA
KONSTELACIJE, GRUPE ZVIJEZDA,
DIJELOVI ZVJEZDANOG NEBA
ZNAČAJNE, UOČLJIVE, ZAMJETLJIVE SKUPINE ZVIJEZDA, KOJE ZBOG
SVOJEGA NEZNATNA POMICANJA TVORE POSTOJANE VIDLJIVE LIKOVE
NAZIVANE RAZLIČITIM, UGLAVNOM MITOLOGIJSKIM IMENIMA, ALI I
IMENA (PREMA SLIČNOSTI) PREDMETA, ŽIVOTINJA, OSOBA
UKUPNO 88 ZVIJEŽĐA,
27 ZVIJEŽĐA NA SJ. NEBU, 12(13) U ZODIJAKU, 48 NA JUŽ. NEBU
32 ZVIJEŽĐA VIDLJIVA SA SJ. ZEMLJINE POLUKUGLE, A 56 SA JUŽNE
• 48 ZVIJEŽĐA NAVODI PTOLOMEJ
(ALMAGEST, JEDNA OD 13 KNJIGA NAPISANIH IZMEĐU 140.-149.),
• PREOSTALIH ČETRDESETAK ZVIJEŽĐA IMENOVANO OD XVI. DO
XVIII. STOLJEĆA
Velika Kola
(srednjovjeka Europa)
Veliki Medvjed
(stari Grci i starosjedioci Amerike)
Velika zaimača,
Grabilica
(Sj. Amerika)
Tava, Tiganj
(Francuska)
Plug
(Engleska)
Nebeski činovnik
(Kina)
• CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA
(Veliki i Mali medvjed, Kasiopeja, Cefej, Zmaj, Ris, Žirafa),
• ZVIJEZDE ZODIJAKA – ŽIVOTINJSKOG POJASA
(starogr. zodiakos kyklos – životinjski krug, Suncopas)
(Djevica, Vaga, Škorpion, Zmijonosac, Strijelac, Jarac, Vodenjak,
Ribe,Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav)
• ZVJEŽĐA JESENSKOG, ZIMSKOG, PROLJETNOG I LJETNOG NEBA
• PORIJEKLO IMENA ZVIJEZDA
grčka:
latinska:
babilonska:
arapska (golema većina):
Sirius, Pollux, Procyon
Regulus, Stella Polaris
Nunki
Dubhe (Thahr al Dubb al Akbar),
Merak (Al Marakk), Megrez (Al
Maghrez)
• raspored zvijezda prikazuje se na zvjezdanim kartama i u atlasima
a položaj se zapisuje u katalozima
 Na zvjezdanoj karti ucrtava se
zvijezde s njihovim deklinacijama i
rektascenzijama . Deklinacija se
mjeri od nebeskog ekvatora i ide
od 00 do 900 – prema sjevernom
nebeskom polu , a od 00 do -900 –
prema južnom nebeskom polu .
Rektascenziju se umjesto u
stupnjevima izražava u satimaod o do 24 h ( h , min , s ) .
Rektascenzija je 00 za kružnicu
koja prolazi kroz proljetnu točku i
nebeske polove , a raste u smjeru
istoka .
 Sjevernjača se
nalazi tik do
sjevernog nebeskog
pola .
 Nebesku sferu
gledamo iznutra .
Zvjezdanu kartu
valja zato
promatrati iznad
glave .
 Manji dijelovi neba
se mogu prikazati
na pravokutnim
kartama .
 Na zvjezdanim kartama se
ucrtava kružnicu koju se zove
ekliptika ( prividni put Sunca
među zvijezdama ).
 Zodijak ili životinjski pojas pojas neba koji se nalazi u
području ekliptike . Tu su
zviježđa : Ovan , Bik , Blizanci ,
Rak , Lav , Djevica , Vaga ,
Škorpion , Zmijonosac ,
Strijelac , Jarac , Vodenjak i
Ribe .
 S manjim otklonima u
području zodijaka se zapaža
Mjesec i planete .
 Zvijezde i zviježđa imaju
vlastita imena . Koriste se i
slova alfabeta : α ,β , γ, δ ,… ,
ali i latinična slova .

Za početna upoznavanja zvjezdanog neba
dovoljni su dalekozori s povećanjima
manjim od 25 puta .
Zvijezda ( hrv.)
Hrvatski
Latinski
Pokrata
Sjevernjača
α Malog
medvjeda
α Ursa Minoris
α UMi
Aldeberan
α Bika
α Taurus
α Tau
RR Lira
RRLyrae
RR Lyr
 Sjajniji su od većine zvijezda . Mirnog su sjaja bez treptanja ( ili







samo s malo treptanja) . Od dana na dan mijenjaju mjesto među
zvijezdama . Sjaj planeta se mijenja .
Najsjajniji su Venera i Jupiter . Venera postiže najveći sjaj
magnitude -4 , a Jupiter magnitude -2 .
Merkur - se teško zapaža jer je jako blizu Suncu . Vidi ga se
uvečer poslije zalaska Sunca ili jutrom pred izlazak Sunca
( m < -2) .
Venera – se kroz duži vremenski interval vidi ili kao „večernju
zvijezdu“ ( na zapadu) ili kao „jutarnju zvijezdu“ ( na istoku) .
Mars je crvenkast , m = 1 .
Jupiter je bjelkast , m < -2 .
Saturn je svijetlo-žućkast , m = 1 .
Uran i Neptun se mogu vidjeti samo dalekozorom .
Retrogradno gibanje planeta
Iz tjedna u tjedan zapaža se promjena položaja planeta u
odnosu na zvijezde na nebeskoj kugli . Osim gibanja u jednom
smjeru pojavljuje se i gibanje prema natrag .
 Vidimo ih cijelu vedru
noć . Kroz noć nisu
jednako položena jer
prividno obilaze oko
sjevernog nebeskog pola .
 U Hrvatskoj ( od 42,50 do
46,50 geografske širine )
cirkumpolarna zviježđa
su : Mali medvjed , Veliki
medvjed , Kasiopeja ,
Cefej , Zmaj , Žirafa i
djelomice Ris .
 Zvijezde u Velikom
medvjedu : Dubhe
, Merak , Phegda ,
Megrez , Alioth ,
Mizar , Benetnaš
( Alkaid) , …
 Uz Mizar je Alkor .
 U Malom medvjedu
sjajnije zvijezde su :
Sjevernjača i Kochaba .
 Sjevernjača ( Polara) – div
u odnosu na Sunce ,
udaljena 680 g.s. ,
dvojna zvijezda
 Kochaba – crveni div .
 Kasiopeja ( Cassopeia)
zviježđe oblika slova W .
Na suprotnoj strani je od
Velikog medvjeda u
odnosu na Sjevernjaču .
Usred je Kumovske
slame . Sjajnije zvijezde
su : Šedir , Kaf i Cih .
 Cih – promjenljiva
zvijezda
 η Cas – dvostruka
zvijezda
 Cefej ( Cepheus ) –
susjedno zviježđe
Kasiopeji . Najsjajnija
zvijezda je Alderamin
(2 < m <3 ).
 δ Cep - promjenljiva
zvijezda s periodom 5,37
dana .
Magnituda : 4,1<m <5,2 .
Služi kao mjerač
udaljenosti .
 Zmaj ( Draco) – vijugavo
zviježđe koje se uočava u
mrkloj noći .
 Thuban - m = 4 ; na
potezu Benetnaš ( UMa)
i Kochaba ( Umi ) .
Sjeverni nebeski pol će
za 21000 godina biti na
tom mjestu ( precesija
Zemlje ! ) .
 Altanib - m = 2
Žirafa ( Camelopardalis)
Ris ( Lynx)
Charles Messier i Messierov katalog
Charles Messier, francuski astronom iz 18. stoljeća, prvi je sastavio
katalog nebeskih maglica, kako su tada zajedničkim imenom zvali sve
nezvjezdane objekte noćnog neba. Messier je, zapravo, tražio komete, a razne
maglice bile su mu samo smetnja u obavljanju njegovog primarnog zadatka.
Originalni Messierov katalog sadržavao je tek 30-ak objekata, dok su ostali
objekti nadodani kasnije. Posljednji objekt u Messierovom katalogu nosi
naziv Messier 110.
Iako star preko 2 stoljeća, Messierov se katalog i danas koristi i to iz razloga što
sadrži veliku većinu difuznih objekata vidljivih sa umjerenih zemljopisnih
širina (dakle oko 45°) sjeverne polutke. Gotovo svaki astronom amater započinje
upoznavanje s noćnim nebom preko Messierovog kataloga. Svih 110 objakata
mogu se vidjeti uz pomoć teleskopa s promjerom objektiva od 6 inča (oko 15 cm),
pa i uz određeno svjetlosno zagađenje. Neki iskusniji astronomi amateri uspjeli
su pronaći sve objekte iz Messierovog kataloga i uz pomoć 2.4 inčnog (oko 6
cm) refraktora, a u idealnim uvjetima, daleko od svih izvora svjetlosnog
zagađenja, te uz dobar vid, isti pothvat je izvediv i uz pomoć dvogleda 8 x 50.
Krajem ožujka i početkom travnja moguće je u jednoj noći vidjeti sve Messierove
objekte, pa se u to doba godine organiziraju natjecanja, tzv. Messierovi maratoni.
Počevši od 1995. godine, održava se u Višnjanu u Istri i Messierov Maraton
Višnjan - Rušnjak, a organizator je Višnjanska zvjezdarnica, najpoznatija
zvjezdarnica u ovom dijelu svijeta.
Opći katalozi: NGC i IC
Pored Messierovog kataloga, danas je najčešće u upotrebi New General
Catalogue (NGC) koji je 1888. sastavio John L. E. Dreyer. NGC sadrži 7840
objeketa svih vrsta poredanih po rektascenziji (prema koordinatama iz 1860.
godine).
Otkriće novih objekata natjerala su Dreyera da proširi svoj katalog, pa 1895.
objavljuje Index Catalogues (IC) sa još 1529 objekata. Drugo izdanje ovog
kataloga izišlo je 1905. godine i sadržavalo je 5386 objekata. Tri Dreyerova
kataloga sadrže sveukupno 13 226 objekata.
Znati na karti neba :
 imena prikazanih glavnih zviježđa
 Imenovati ( pokazati na karti) Sjevernjaču i Mizar
 ime velikog nebeskog kruga koji prelazi preko cijele karte
 ime zvjezdanog skupa označenog strelicom