Transcript Zviježđa



U najstarijim ljudskim nastambama ,
u špiljama , nađeni su crteži koji
prikazuju Sunce , Mjesec i zvijezde .
Crteži su stari desetke tisuća godina .
Od davnina najsjajnije zvijezde su
imenovane i međusobno su
povezivane crtama u zamišljene
likove da bi se lakše snalazilo na
nebu . Tako su nastala zviježđa .
Stvorene su legende o zviježđima od
kojih su neke sačuvane . Najpoznatije
legende su iz grčke mitologije .
Imena nekih zviježđa i zvijezda su nam razumljiva jer
su prevedena s latinskog , grčkog ili arapskog jezika .
Neka su ostala u izvornom obliku ( Denab , Rigel ,
Merak , Dubhe ,… ).
Originalna hrvatska imena su : Kosci , Vlašići , Kumova
slama ,…
Astronom Ptolomej je oko 150. godine uredio katalog
zvijezda vidljivih sa sjeverne Zemljine polutke . Opisao
je 48 zviježđa.
U 16. stoljeću napravljen je katalog zviježđa južnog
neba.
1922. godine na svjetskom kongresu astronoma
dogovoren je način kako će se zvijezde i zviježđa
označavati i nazivati .
ZVIJEZDE SU “NEPOMIČNE”
Kad se pozorno motri noćno nebo uočava se da sve zvijezde
zajedno putuju po nebeskom svodu . Putuju , kao Sunce
danju , od istoka prema zapadu . Privid je da se nebeski svod
okreće oko nas . To je posljedica Zemljine vrtnje oko vlastite
osi .
Samo jedna zvijezda u blizini središta vrtnje kao da miruje .
Središte vrtnje se naziva sjeverni nebeski pol , a usamljena
zvijezda je po njemu dobila ime Sjevernjača ( Polarnica ,
Polaris ) . Kada znamo naći Sjevernjaču znamo smjer sjevera .
Međusobni položaj zvijezda tijekom noći i godine se ne
mijenja .
Zviježđa vidljiva cijele noći nad horizontom se naziva
cirkumpolarna zviježđa . To su zviježđa : Veliki medvjed ,
Mali medvjed , Kasiopeja , Cefej , Zmaj , Žirafa i Ris .
Druga izlaze na istočnoj strani horizonta i zalaze na
zapadnoj strani .



Treba proučiti kartu neba .
Prvo moramo pronaći Sjevernjaču .
Pronađimo sedam zvijezda koje su Hrvati
navali Velika kola . Te zvijezde su dio
zviježđa Veliki medvjed . Te zvijezde nije
teško pronaći i u svako doba noći su nad
horizontom . U proljeće kola stoje
naglavačke , ljeti stoje uspravno na
zadnjim kotačima , ujesen „voze“ nisko
nad horizontom , a zimi stoje s rudom
usmjerenim prema obzoru .
Četiri zvijezde Velikih kola imaju oblik
kola , a tri ruda . Zadnje dvije zvijezde u
kolima , su Merak i Dubhe . Razmak od
Meraka do Duphe na njihovom pravcu
uzmemo 5 puta i dolazimo do Sjevernjače .




Sjevernjača je prva zvijezda u rudu
Malih kola ( zviježđe Mali
Medvjed ) . Zvijezde Malih kola su
slabijeg sjaja od zvijezda Velikih
kola .
Kad se od Meraka i Dubhe dođe
do Sjevernjače i nastavi tim
pravcem po nebeskom svodu dođe
se do zviježđa Cefej . Zvijeđe ima
oblik kućice . Vrh krova pokazuje
Sjevernjaču .
Srednja zvijezda u rudu Velikih
kola je Mizar . Možda netko blizu
nje vidi i zvjezdicu Alkor .
Teleskopom se to jasno može
potvrditi .
Ako se ide od Mizara prema
Sjevernjači pa dalje dolazi se do
zviježđa Kasiopeja . Kasiopeja Ima
oblik slova „W“ ili „M“ . Zviježđa
Zmaj , Žirafa i Ris je teže pronaći .




S jedne strane Kasiopeje
je zviježđe Perzej. U
njemu je zanimljiva
zvijezda Algol ili Vražja
zvijezda . S periodom od
3 dana mijenja sjaj .
U nastavku od Kasipeje
preko Perzeja doći će se
do sjajne žućkaste
zvijezde Kapela ( u
zviježđu Kočijaša) .
Područje zviježđa Perzej ,
Kasiopeja , cefej , Labud
prepuno je zvjezdica naše
galaksije Kumove slame .
Što se od zviježđa vidi kad
se okrene prema jugu
ovisi o godišnjem dobu .





Zenit – točka okomito iznad
glave motritelja .
U blizini zenita je zviježđe
Labud ( zvano još Sjeverni
križ ) . Najsjajnije njegove
zvijezde su Denab i Albireo .
U blizini Albirea je zviježđe
Lira u kojem je najsjajnija
zvijezda Vega .
Ispod Labuda je zviježđe Orao
. U njemu je najsjajnija
zvijezda Altair .
Altair , Vega i Denab tvore
pravokutni trokut – Ljetni
trokut .




Uz južni obzor je zviježđe
Štipavac ( Škorpion).
Njegova najsjajnija zvijezda
je Antares .
Lijevo od Štipavca je zviježđe
Strijelac. U tom smjeru je
središte Kumovske slame .
Na pravcu kroz Denab i
Vegu , na suprotnoj strani
nego što je Denab u odnosu
na Vegu je zviježđe Herkul ,
a u nastavku , još dalje ,
zviježđe Sjeverna kruna , sa
sjajnom zvijezdom Gema (
Dragulj), a još dalje je je
zviježđe Volar . U Volaru
najsjajnija zvijezda je Arktur .
Ispod Herkula su zviježđa
Zmijonosac i Zmija .






-vrlo slično ljetnom nebu .
Ljetni trokut je visoko na nebu . S
lijeve strane od Orla je malo zviježđe
Dupin ( Delfin) .
Lijevo od Dupina je zviježđe Pegaz u
kojem se uočava četverokut zvijezda.
Gornja lijeva zvijezda u četverokutu
pripada već zviježđu Andromeda . U
tom zviježđu je Andromedina maglica
( M 31 ) . To je galaktika slična našoj .
Ona je najudaljeniji nebeski objekt koji
se može vidjeti prostim okom iz naših
krajeva .
U blizini jugoistočnog horizonta je
zviježđe Južna riba sa sjajnom
zvijezdom Fomalhaut .




najljepši dio neba vidljiv iz naših
krajeva .
Blizu zenita je zviježđe Perzej .
Malo ispod Perzeja su Plejade
( Vlašići) – lijepi zvjezdani skup .
Među njima je 6 s većim sjajem
.Istočnije malo niže od Plejada je
zviježđe Bika . Glavna zvijezda
Bika je Aldeberan . Adeberan je
okužen zvjezdanim skupom
Hijade . Hijade su nam bliže nego
Plejade pa su raspršeniji skup .
Iznad istočnog horizonta je
prekrasno zviježđe Orion . U
sredini zviježđa je Orionov pojas
( Kosci) . Sjajnije zvijezde u Orionu
su Rigel i Betelgez .






Iznad istočnog horizonta je prekrasno zviježđe Orion . U sredini
zviježđa je Orionov pojas ( Kosci) . Sjajnije zvijezde u Orionu su Rigel
i Betelgez .
Jugoistočno od Oriona je zviježđe Veliki pas . U Velikom psu je Sirius
– najsjajnija zvijezda na nebeskom svodu . Sirius kad je nisko nad
horizontom blješti u svim duginim bojama .
Zvijezda Prokion je u zviježđu Mali pas .
U zviježđu Blizanci su dvije sjajne zvijezde Kastor i Poluks .
Desno od Blizanaca je zviježđe Rak . U tom zviježđu je slabašni
zvjezdani skup Jaslice . Jaslice se vide samo za vedre noći bez
svjetlosnog onečišćenja .
Veličanstveni Zimski šesterokut čine zvijezde : Sirius , Rigel ,
Aldeberan , Kapela , Poluks i Prokion .




U prva tri mjeseca izgubi se najljepši dio zimskog neba . Dani
postaju sve duži ( noć kraća) .
Velika kola su blizu zenita .
Od zenita prema jugu je veće zviježđe Lav sa najsjajnijom
zvijezdom Regul .
Desno od Lava je zviježđe Blizanci .






Niže prema zapadu od
Blizanaca zviježđe Mali pas sa
glavnom zvijezdom Procion .
Na istočnoj strani je zviježđe
Volar . Luk što ga čine zvijezde
u rudu Velikih kola treba
produžiti 1,5 puta i dolazi se
do Volara .
Najsjajnija zvijezda Volara je
Arktur .
Ispod Arktura sjajnija zvijezda
je Spika u zviježđu Djevica .
Spika , Arktur i Regul čine
istokračan trokut .
Istočno od Volara je zviježđe
Sjeverna kruna sa najsjajnijom
zvijezdom Gema .





Privid je da su sve jednako udaljene od nas i kao da su
pribodene na nebeski svod koji se okreće od nas.
Zvijezde su različite veličine i različite zagrijanosti .
Vrlo su daleko jedna od druge i od nas pa nam
izgledaju točkasto .
Zvijezde su užarene plinovite kugle koje zrače u
svemirski prostor. Najtoplije su plavičaste zvijezde , a
najmanje tople crvene zvijezde .
Svjetlost svemirskim prostorom putuje brzinom
300 000 kilometara u sekundi .
Svjetlosna godina je put koji svjetlost prevali u jednoj
godini . Astronomi njome izražavaju udaljenosti u
svemiru .






Jedna godina je 365,25 dana = 365,25 ·24·60·60
sekundi = 31 557 600 sekundi .
Svjetlosna godina je
300 000 km/s · 31 557 600 s = 9 467 280 000 000
km = 9 467 200 000 000 000 m .
Svjetlost treba :
8 min da od Sunca dođe do Zemlje ,
5 h da od Sunca dođe do Plutona ,
4,5 god. da od najbliže nam zvijezde ( Proksima
Centauri) dođe do nas .