Transcript SVA ZVJEZDANA GODI*NJA DOBA

• Antički astronomi su uveli za
opisivanja sjaja zvijezda brojeve
koje se koji su nazvali „zvjezdana
veličina“ ili magnituda (m ) .
• Hiparh ( 2. st. pr. Krista) razvrstao zvijezde po zvjezdanim
veličinama od 1. do 6. veličine .
Tako uvedeno zvijezde 1. veličine
su najsjajnije zvijezde , a zvijezde
6. veličine su najslabijeg sjaja .
• Poslije se javila potreba za
korištenjem i drugačijih
magnituda … , -2 , -1 , 0 i 7 , 8 , 9
,…. pa i decimalni iznosi .
 Vidimo ih cijelu vedru
noć . Kroz noć nisu
jednako položena jer
prividno obilaze oko
sjevernog nebeskog pola .
 U Hrvatskoj ( od 42,50 do
46,50 geografske širine )
cirkumpolarna zviježđa
su : Mali medvjed , Veliki
medvjed , Kasiopeja ,
Cefej , Zmaj , Žirafa i
djelomice Ris .
 Zvijezde u Velikom
medvjedu : Dubhe
, Merak , Phegda ,
Megrez , Alioth ,
Mizar , Benetnaš
( Alkaid) , …
 Uz Mizar je Alkor .
 U Malom medvjedu
sjajnije zvijezde su :
Sjevernjača i Kochaba .
 Sjevernjača ( Polara) – div
u odnosu na Sunce ,
udaljena 680 g.s. ,
dvojna zvijezda
 Kochaba – crveni div .
 Kasiopeja ( Cassopeia)
zviježđe oblika slova W .
Na suprotnoj strani je od
Velikog medvjeda u
odnosu na Sjevernjaču .
Usred je Kumovske
slame . Sjajnije zvijezde
su : Šedir , Kaf i Cih .
 Cih – promjenljiva
zvijezda
 η Cas – dvostruka
zvijezda
 Cefej ( Cepheus ) –
susjedno zviježđe
Kasiopeji . Najsjajnija
zvijezda je Alderamin
(2 < m <3 ).
 δ Cep - promjenljiva
zvijezda s periodom 5,37
dana .
Magnituda : 4,1<m <5,2 .
Služi kao mjerač
udaljenosti .
 Zmaj ( Draco) – vijugavo
zviježđe koje se uočava u
mrkloj noći .
 Thuban - m = 4 ; na
potezu Benetnaš ( UMa)
i Kochaba ( Umi ) .
Sjeverni nebeski pol će
za 21000 godina biti na
tom mjestu ( precesija
Zemlje ! ) .
 Altanib - m = 2
Žirafa ( Camelopardalis)
Ris ( Lynx)
JESENSKO NEBO
Početkom studenog navečer osim cirkumpolarnih zviježđa vidimo još
Andromedu , Pegaza , Trokut , Ovna , Ribe , Kita , Vodenjaka i Južnu ribu .
 Širah ( α And ) u Andromedi je na
pravcu od Sjevernjače kroz Kaf ( u
Kasiopeji) dvostruko dalje nego Kaf
.
 Zvijezde Mirach i Alamak su uz
Širak gotovo na istom pravcu .
 Od Miracha prema Kasiopeji su
dvije zvjezdice pa onda M31
( Andomedina galaksija ) .
 Alkamak –sustav od 4 zvijezde .
 Andromeda- kćer etiopskog kralja Cefeja
i kraljice Kasiopeje
 -jugozapadno od
Andromede
 -Šeat , Markab i Algenib sa
Širahom (α And ) grade
četverokut
 - Enif – zapadnije od
četverokuta
 -Šeat je nepravilno
promjenljiva zvijezda
 Pegaz – krilati konj
 -slabije prepoznatljivo




zviježđe
-na nebeskom ekvatoru
južno od Andromede
-najsjajnije zvijezde : Menkar
, Mira i Denab Kaitos –
gotovo su na pravcu
-Mira- dugoperiodična
promjenljiva zvijezda (
period oko 1 god.) . Stvarno
mijenja promjer i
temperaturu .
-Tau Ceti –jedna od najbližih
zvijezda koju vidimo ( 11,8
g.s.). Slična je Suncu . Ima li
planetski sustav ?
 -sjajnije zvijezde :
Hamal ( m =2) i Šeratan
( m=3) .
 - u zviježđu se nekada
nalazila proljetna točka pa je
proljetna točka zadržala
simbol ovnujskih rogova .
 -jugoistočno od Andromede
 -sadrži slabašne zvijezde
 -u zviježđu je M 33 –
spiralna galaksija
 -između Pegaza i Kita
 -najsjajnije zvijezde : Alriša ,
Van Maanova zvijezda
 - Alriš – dvostruka zvijezda
 - Van Maanova zvijezda –
jedna od bližih (13,8 g.s.) ,
bijeli patuljak
 -razuđeno zviježđe južno od
Pegaza
 -sjajnije zvijezde :
Sadalmelek i Sadalsud
( m=3) , sjajni veledivovi
 -blizu horizonta
 -Femalhaut-najjužnija
zvijezda koju možemo
ugledati , m = 1 .
 -neugledno zviježđe u
prostoru između Cefeja ,
Kasiopeje , Andromede ,
Pegaza i Labuda
 -BL Lacertae – zvjezdica koja
je galaksija veoma aktivna
 -susjedno zviježđe
Andromedi i Trokutu
 -najsjajnije zvijezde : Mirfak i
Algol
 -Algol- promjenljiva zvijezda
( T = 2 d 21 h ), pomrčinska
dvojna zvijezda
 -bogati dvostruki skup
zvijezda h i χ ( u teleskopu
gužva zvjezdica )
 -zviježđe zimi iznad glave
 -ima oblik peterokuta
( jedan vrh pripada Biku !)
 -najsjajnija zvijezda : Kapela
( m= 0)
 -ε Aur - složeni pomrčinski
sustav u kojem je jedan
sjajni velediv ( jako udaljen
od nas )
 Aldeberan – sjajna crvena
zvijezda
 Vlašići (Plejade) privlačna
skupina zvjezdica ( Bore ,
Boreta , Mile , Mileta , Rade ,
Radeta i Mali Prigimiz )
 Hijade- zvjezdani skup ,
blizu Aldeberana
 Maglica M1 – ostatak
supernove , pulsar u središtu
 ima zvijezde bijelog sjaja ,






visoke temperature
Rigel ( m = 0 )
Betalgeuse ( α Ori ) – lagano
promjenljiva sjaja , 750 puta veći
od Sunca
Kosci ( Mintaka , Alnilam ,
Alnitak ) , Mintaku – dvostruki
sustav
Alnitak i Rigel u teleskopu s
većim povećanjem se vide kao
dvostruki sustavi
Velika Orionova maglica
( M 42 ) – ispod Kosaca
maglica Konjska glava je u
blizini Alnitaka
 najsjajnije zvijezde :
Kastor ( α Gem) i
Poluks (β Gem )
 Kastor – šesteroki
sustav
 istočno od linije
Poluks – Procyonum
 Jaslice ( Praesepe) –
skup zvijezda- M44
 Proljetna zviježđa su :
Lav , Djevica , Volar i
Sjeverna kruna . Tu su
smješteni i : Mali lav ,
Sekstant , Hidra , Vrč
, Gavran, Kosa
Berenkina i Lovački
psi .
 Lav i Djevica su na
ekliptici .
 -oblik životinjskog tijela
 -Najsjajnije zvijezde :
 -Regulus ( Kraljević) , m
=1
 -Denebola
 -Algieb je u teleskopu
blizak par zvijezda

 -u nastavku
zakrivljenosti ruda
Velikih kola
 Najsjajnija zvijezda je
Arktur , m = 0 .
 Dvojne zvijezde su : δ
Boőtis i Izar .
 -južnije između Volara i Lava
 -najsvjetlija zvijezda Spica





( Klas) , m =1
-Spica , Arktur i Denebola
tvore trokut
-γ Virginis – dvojna zvijezda
( m = 3,5)
-sadrži mnogobrojne galaksije
( skup galaksija Virgo)
-jedno od najsjajnijih zviježđa
Zodijaka
- u Djevici se nalazi jesenska
točka
 -ima oblik čaše
 -najsjajnija zvijezda
Gemma ( Dragulj)
 -najduže od svih zviježđa
 -„glava“ se izdiže nad nebeski ekvator malo južnije od Raka
 Na ljetnom nebu se ističu
zviježđa : Vaga , Škorpion ,
Herkul , Lira , Orao , Labud
i Dupin .. Manje izrazita
zviježđa su : Strijelac , Jarac ,
Zmijonosac i Zmija .. Mala
zviježđa su : Štit , Strelica i
Lisica .
 Najsjajnije zvijezde ljetnog
neba su : Vega , Denab ,
Altair i Antares . Prve tri
čine trokut ) pravokutan ? ,
jednakokraki ?)
 U smjeru Strijelca su gušći
dijelovi Kumovske slame .
 -zvježđe istočno od
Sjeverne krune
 - nazire se u obliku
čovjeka
 -Ras Algethi –
promjenljiva zvijezda
( 3< m < 4 )
 - magličasti objekt
M 13 – kuglasti skup ;
najdalji pripadnik
naše Galaksije kojeg
se vidi golim okom
 -nad horizontom uz Herhul
 -sadrži četiri zvjezdice koje





grade romboid
-Vega – najsjajnija zvijezda ,
m = 0 (izvan romboida) ,
nakon 12000 godina sjeverni
nebeski
pol će biti na 5 stupnjeva od
Vege
-β Lyrae – pomrčinska dvojna
zvijezda
-Prstenasta maglica M57
-ε Lyrae – dva razmaknuta
para zvijezda
 -visoko nad horizontom
 -najsjajnija zvijezda je
Denab – velediv
 - Albireo – dvojna
zvijezda ( narančasta i
bijela zvjezdica )
 -61 Cygni – dvojna
zvijezda ; prva zvijezda
kojoj je izračunata
udaljenost
 -najsjajnija zvijezda je
Altair – jedna od bližih
nam zvijezda ( 16 g.s. )
 -η Aquilae – promjenljiva
zvijezda ( 3,5 < m < 4,3 )
 -na sjeveroistoku
Orla
 -ima zanimljivu
malu skupinu
zvjezdica
 -ima dvije malo
sjajnije zvijezde :
Zuben el Šamali i
Zuben el Genubi
 -vijugavo zviježđe
prema horizontu
 -najsjajnija
zvijezda Antares –
velediv , promjer
320 puta veći od
Sunca ; dvojna
zvijezda
Strijelac
Strelica
Zmijonosac
Zmija
Gavran
Zec
Jarac
Rijeka Eridan