Prof.dr.sc.Drago Jakovčević Kvalitetna financijska intermedijacija mora biti usmjerena na: 1. (1) poboljšanje i pojednostavljenje artikuliranja investicijske potražnje, nadziranje i kontrolu investiranja, što sve skupa znači efikasnu.
Download ReportTranscript Prof.dr.sc.Drago Jakovčević Kvalitetna financijska intermedijacija mora biti usmjerena na: 1. (1) poboljšanje i pojednostavljenje artikuliranja investicijske potražnje, nadziranje i kontrolu investiranja, što sve skupa znači efikasnu.
Prof.dr.sc.Drago Jakovčević
1.
2.
Kvalitetna financijska intermedijacija mora biti usmjerena na: (1) poboljšanje i pojednostavljenje artikuliranja investicijske potražnje, nadziranje i kontrolu investiranja, što sve skupa znači efikasnu alokaciju sredstava , (2) mobiliziranje tradicionalnih i modernih oblika štednje (depoziti, doprinosi), 1.5.2020.
2
(3) sniženje troškova kapitala preko ekonomije obujma i specijalizacije, (4) uspostavu upravljanja rizicima i likvidnošću. (Haiss, Sumegi, 2006). 1.5.2020.
3
450,00 400,00 350,00 300,00 250,00 200,00 150,00 100,00 50,00 0,00 12,00 10,00 8,00 6,00 4,00 2,00 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
0,00 GDP (mlrd kn) Ukupna imovina banaka (mlrd kn) Ukupne premije (mlrd kn) 1.5.2020.
4
Bankoosiguranje je danas komplementarni zajednički proizvod osiguratelja i banaka On je u užem smislu kanal za distribuciju životnog osiguranja preko banaka, dok u širem smislu predstavlja integraciju osigurateljnog i bankovnog tržišta s pozitivnim ekonomskim učincima za banke i osiguratelje.
1.5.2020.
5
80,0% 70,0% 60,0% 50,0% 40,0% 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% 1985 1990 1995 V. Britanija Italija 2000 2001 Francuska Španjolska 2002 2003 Njemačka Nizozem ska 2004 2005 Belgija 2006
1.5.2020.
6
Banke Osiguravajuća društva Depozitni novac Štedni oročeni depoziti poduzeća, bankovnih i nebankovnih institucija
Ukupno
Novac u banci i blagajni Depoziti u bankama
Ukupno
Udio osiguratelja u ukupnim depozitima 2007.
41.870,80 49.561,70 2008.
38.171,20 42.033,00
91.432,50
313,15 2.976,11
3.289,26
3,60%
80.204,20
284,66 3.387,55
3.672,21
4,58% 2009.
31.899,60 47.097,00
78.996,60
235,35 2.677,00
2.912,35
3,69% 2010.
33.888,90 41.717,20
75.606,10
222,87 2.398,72
2.621,59
3,47% 1.5.2020.
7
(1) nema uzročnosti (2) rast realnog sektora potiče potražnju za osiguranjem (3) porast osigurateljnih premija inducira gospodarski rast 1.5.2020.
8
(4) negativna uzročnost između rasta osiguranja i realnog sektora, primjerice, rastuće premije osiguranja potiču nesmotreno ponašanje (moralni hazard) s negativnim posljedicama na rast gospodarstva (5) postojanje međuzavisnosti.
1.5.2020.
9
Društva za osiguranje omogućavaju stabilnost ekonomskih ciklusa na mikro i makro razini Na mikro razini, poduzeća i pojedinci ne moraju stvarati novčane pričuve u očekivanju rizičnih događaja i saniranju njihovih posljedica. nacionalne potrošnje bez koje nema razvoja ekonomije i društva. 1.5.2020.
10
Na makro razini, osiguranje od rizika koji se javljaju na temelju posjedovanja stvari, obavljanja djelatnosti, uvoza i izvoza, prodaje, kupnje i posuđivanja kapitala kroz promptne likvidacije šteta omogućava povećanje nacionalne potrošnje 1.5.2020.
11
Prirodne katastrofe
Poplave Oluje Potresi Suše, požari Tuča Ostalo
Katastrofe nastale krivnjom čovjeka
Požari,eksplozije Avionske katastrofe Pomorske katastrofe Željezničke katastrofe Nesreće u rudnicima Ostalo
Ukupno Udio u ukupnom broju šteta
2009.
Udio u ukupnim osiguranim gubitcima 46,20% (u % i mlrd $) 85,10% Udio u ukupnom broju šteta 54,90%
22,70% 2010.
Udio u ukupnim osiguranim gubitcima (u % i mlrd $) 91,70%
14,71% 15,97% 17,71% 4,17% 2,78% 6,35% 51,57% 2,32% 6,65% 20,72% 4,28% 2,96% 46,29% 29,77% 0,02% 2,78% 2,78% 15,98% 2,23% 0,33% 3,91% 0,00% 0,91%
53,80%
10,40% 5,20% 13,50% 3,50% 3,80% 17,40%
288 14,90%
6,10% 2,90% 5,20% 0,00% 0,20% 0,50%
26,27 45,10%
8,90% 5,30% 8,90% 2,30% 5,90% 13,80%
304 8,30%
2,40% 2,50% 2,90% 0,30% 0,20% 0,00%
43,47
1.5.2020.
12
Likvidirane štete u RH, bruto, (u 000 kn)
Neživotna osiguranja Životna osiguranja
2006.
421.048
2007.
636.639
2008.
3.510.064 3.634.697 3.909.271 3.849.595 682.594
2009.
931.253
Ukupno 3.931.112 4.271.337 4.591.865 4.780.848
BDP(mlrd kn)
Udio šteta u BDP(%)
291,04
1,35%
318,31
1,34%
342,16
1,34%
333,06
1,44% 2010.
3.357.310
Sveukupno
18.260.937 1.038.460 3.709.994
4.395.770 21.970.931
334,56
1,31%
1.5.2020.
13
Keynsova doktrina počiva na teoremu o neproporcionalnom odnosu dohodaka i potrošnje.
Prema tome, dohodak koji raste brže od potrošnje u konačnici dovodi do bržeg rasta štednje u odnosu na potrošnju. (psihološki čimbenici) Međutim, Modigliani zajedno s Brunbergom daje alternativno pojašnjenje. Njihova je temeljna hipoteza kako kućanstva teže ocjeni ekonomiziranja budućih troškova. . 1.5.2020.
14 14
Na razini svakog pojedinca postoji životni ciklus kojeg determiniraju isključiva potrošnja u doba odrastanja i mirovine, te radni vijek ili doba djelomične potrošnje, odnosno štednje.
1.5.2020.
15 15
Jedinstveni životni ciklus rezultanta je individualnih ciklusa, a svaki ciklus bitno određen demografskom strukturom stanovništva, konkretnije, starosnom i spolnom strukturom.
Stopa globalne štednje je konstanta u vremenu. Pojedinci nastoje za cijelo vrijeme svoje radne aktivnosti održavati ritam štednje unatoč kontinuiranom rastu dohotka. Konjunktura pridonosi porastu stope štednje kod mlađe generacije dok sustav doprinosa rezultira padom stope štednje. 1.5.2020.
16 16
3,00% 2,50% 2,00% 1,50% 1,00% 0,50% 0,00% 2,85% 33,49% 2,07% 0,78% 2007 2,81% 35,21% 2,07% 0,74% 2008 Premija životnog osiguranja Ukupna bruto premija 2,81% 38,76% 2,07% 0,74% 2,76% 41,93% 2,03% 0,73% 2009 2010 Premija neživotnog osiguranja Štednja u bankama 45,00% 40,00% 35,00% 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% 1.5.2020.
17
GLOBALIZACIJA JE TRANSFORMIRALA REALNI SEKTOR I FINANCIJSKE SUSTAVE NACIONALNIH EKONOMIJA FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA NA NAČELIMA EKONOMIJE OBUJMA PRIDONOSI INSTITUCIJSKOJ KONVERGENCIJI BANKARTSTVA I OSIGURANJA (KONGLOMERIZACIJA) PRITISAK RIZIČNOG OKRUŽENJA U GOSPODARSTVU TE POJAČANO PREUZIMANJE RIZIKA FINANCIJSKIH POSREDNIKA PRIMORAVA MEĐUNARODNE REGULATORE NA STANDARDIZACIJU I HARMONIZA CIJU PROPISA 1.5.2020.
18 18
Utjecaj vanjskih čimbenika i rizika na poslovanje institucija VANJSKI ČIMBENICI GLOBALIZIRANA TRŽIŠTA NACIONALNA TRŽIŠTA RIZIK CIJENE OPERATIVNI PODUZEĆE RIZICI PRAVNI RIZIK TEHNOLOŠKO - EKOLOŠKI RIZIK NACIONALNI REGULATORI GLOBALNI REGULATORI
19
GODINA ŽIVOT NEŽIVOT UKUPNO ŽIVOT NEŽIVOT UKUPNO ŽIVOT NEŽIVOT UKUPNO 2006.
421.048
5.405
229.094
234.499
2007.
Indeks 07/06 2008.
Indeks 08/07 2009.
ZARAČUNATA PREMIJA OSIGURANJA u tis kn Indeks 09/08 2010.
Indeks 10/09 97,2 98,0 97,8 LIKVIDIRANE ŠTETE u tis kn 110,9 87,2 91,8 PROMJENA PRIČUVA ZA ŠTETE u tis kn 24.640
455,9 6.483
527.673 230,3 467.133
552.313 235,5 473.616
26,3 88,5 85,8 3.090
235.683
238.773
47,7 7.685
248,7 50,5 264.510 112,2 50,4 272.195 114,0 1.5.2020.
20
GODINA 1. OBVEZNICE 1.1. DRŽAVNE (RH) 2006.
4.455.977
4.283.355
Struktur a 2006.
64% 2007.
2008.
2009.
2010.
5.320.388 6.403.928 7.803.527 8.989.248
4.997.959 5.925.766 7.337.853 8.512.403
1.2. DRŽAVNE STRANE 1.3. KORPORATIVNE 1.4. OSTALE 2. UDJELI U FONDOVIMA 0 44.573
128.048
611.205
2.1. DOMAĆI 2.2. STRANI 580.737
30.468
3. DIONICE 129.505
3.1. DOMAĆE KOTACIJE 129.505
9% 2% 44.431
157.920
120.078
798.419
751.724
46.695
226.233
226.233
116.011
210.557
151.595
410.261
365.399
44.863
171.835
171.825
173.218
267.780
24.676
546.187
485.912
60.275
226.439
209.637
188.948
264.702
23.195
608.804
572.501
36.303
147.133
144.537
3.2. STRANE KOTACIJE 4. DEPOZITI U BANKAMA 1.087.557
5 . OSTALO (ZAJMOVI, NEKRETNINE, SREDSTVA NA POSLOVNOM RAČUNU, + U 2009. ULAGANJA KOJA NISU PREDVIĐENA ZO) UKUPNO 695.408
16% 10% 0 542.466
10 525.867
16.802
569.585
2.596
1.515.112 1.899.066 1.583.327 1.237.992
732.752
6.979.651 100% 8.402.617 9.410.958 10.729.065 11.715.928
STRUKTUR A 2010.
77% 5% 1% 11% 6% 100% 1.5.2020.
21
GODINA 1. OBVEZNICE 1.1. DRŽAVNE (RH) 1.2. DRŽAVNE STRANE 1.3. KORPORATIVNE 1.4. OSTALE 2. UDJELI U FONDOVIMA 2.1. DOMAĆI 2.2. STRANI 3. DIONICE 3.1. DOMAĆE KOTACIJE 3.2. STRANE KOTACIJE 4. DEPOZITI U BANKAMA 5. OSTALO (ZAJMOVI, NEKRETNINE, SREDSTVA NA POSLOVNOM RAČUNU) UKUPNO 2006.
1.369.791
1.185.107
0 144.751
39.934
717.825
715.306
2.519
757.226
754.032
3.194
1.262.708
2.851.232
6.958.781
Struktura 2006. 20% 2007.
1.532.337
1.291.067
10% 11% 18% 41% 0 217.617
23.653
922.080
909.625
12.455
1.481.127
1.481.127
0 1.461.004
2.704.842
100% 8.101.391
Struktura 2007.
19% 16% 2008.
1.335.707
1.112.145
0% 3% 0% 11% 11% 0% 18% 18% 0% 18% 33% 100% 0 206.555
17.007
407.296
397.889
9.407
865.342
865.342
0 1.488.487
3.180.299
7.277.132
Struktura 2008.
18% 15% 2009.
1.782.453
1.505.801
0% 0 3% 0% 6% 5% 0% 12% 12% 274.313
2.339
542.884
509.598
33.287
749.957
738.548
0% 20% 44% 100% 11.410
1.093.680
3.021.137
7.190.112
Struktura 2009.
25% 21% 2010.
2.432.862
2.189.300
Struktura 2010.
34% 31% 0% 0 0% 4% 0% 8% 7% 0% 10% 10% 239.410
4.152
511.264
509.544
1.719
458.504
457.349
3% 0% 7% 7% 0% 6% 6% 0% 15% 42% 100% 1.155
1.160.730
2.602.821
7.166.181
0% 16% 36% 100% 1.5.2020.
22
ULAGANJA
Imovina za pokriće tehničke pričuve Imovina za pokriće matemađtičke pričuve
Ukupna ulaganja PRIHODI
Prihodi od ulaganja matematičke pričuve Prihodi od ulaganja ostalih tehničkih pričuva Ostali prihodi od ulaganja
Ukupni prihodi od ulaganja TROŠKOVI
Troškovi ulaganja matematičke pričuve Troškovi ulaganja ostalih tehničkih pričuva Ostali troškovi ulaganja
Ukupni troškovi ulaganja
Prinos od ulaganja matematičke pričuve Prinos od ulaganja tehničkih pričuva -
-
-
-
-
2006.
6.958.781 6.979.651
13.938.432 2007.
Prirast 07/06
8.101.391 8.402.617
16.504.008
16% 20% 18%
2008.
8.152.780 9.443.493
17.596.274 Prirast 08/07
1% 12% 7% 633.225 625.621 111.783
1.370.629
146.624 104.962 32.823
284.409
5,79% 6,43% n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a n/a 1.5.2020.
639.416 392.847 105.135
1.137.398
1% -37% -6% -17% 381.422 233.944 74.339
689.705
160% 123% 126% 143% 2,73% 1,95% 23
ULAGANJA
Imovina za pokriće tehničke pričuve Imovina za pokriće matemađtičke pričuve
Ukupna ulaganja PRIHODI
Prihodi od ulaganja matematičke pričuve Prihodi od ulaganja ostalih tehničkih pričuva Ostali prihodi od ulaganja
Ukupni prihodi od ulaganja TROŠKOVI
Troškovi ulaganja matematičke pričuve Troškovi ulaganja ostalih tehničkih pričuva Ostali troškovi ulaganja
Ukupni troškovi ulaganja
Prinos od ulaganja matematičke pričuve Prinos od ulaganja tehničkih pričuva
2009.
7.190.112
10.729.065
17.919.177
Prirast 09/08
-11,81% 13,61% 1,84%
2010.
7.166.181
11.715.928
18.882.109
Prirast 10/09
-0,33% 9,20% 5,37% 682.896
611.251
164.775
1.458.922
6,80% 55,60% 56,73% 28,27% 816.850
428.269
157.822
1.402.941
19,62% -29,94% -4,22% -3,84% 197.359
194.790
109.909
502.058
4,53% 5,79% -48,26% -16,74% 47,85% -27,21% 107.994
180.930
107.795
396.719
-45,28% -7,12% -1,92% -20,98% 6,05% 3,45% 1.5.2020.
24
SISTEMSKI FINANCIJSKI RIZIK
1. Diversifikacija postupno stabilizira portfelje, sistemski rizik je još uvijek velik-nije kraj dužničkim krizama 2. Mogu li dokazana ranjivost(kolaps) financijskih sektora USA, UK i deficiti tekućih računa srednjo-istočnih europskih zemalja biti jamac daljnjeg rasta europske ekonomije ?
3 . Može li snažan rast potrošnje u Aziji (Kina s rastom od 8 % BDP 2011) održati globalni rast 4. Promjene na financijskim tržištima u posljednje dvije dekade decentralizirale su i atomizirale rizik između privatnog i javnog sektora i tržišta, unaprijeđena je funkcija “upravljanja rizicima” ali postavlja se krucijalno pitanje : TKO JE VLASNIK GLOBALNIH RIZIKA U KRIZI? 1.5.2020.
25 25
Osiguranja se financiraju unaprijed naplaćenim premijama što im omogućava čvrsto upravljanje novčanim tijekom bez zahtijeva za veleprodajnim financiranjem ; Police osiguranja su dugoročni ugovori, s kontroliranim odljevima, pa su osiguratelji stabilizatori financijskog sustava; Tijekom testiranja financijske krize , osiguratelji održavaju relativno fiksne kapacitete , volumen poslovanja i cijene 1.5.2020.
26
1.
2.
3.
SIGURNOST OPSKRBE HRANOM
KRAJEM 2011 CIJENE HRANE SU NA NAJVIŠOJ, A REZERVE NA NAJNIŽOJ RAZINI U ZADNJIH 25 GODINA
PROBLEMI KOJI NISU RJEŠENI: RAST POPULACIJE I PROMJENA NAČINA ŽIVOTA, BIO-ENERGIJA I KLIMATSKE PROMJENE, GLAD U NAJSIROMAŠNIJIM ZEMLJAMA
1.5.2020.
27 27
RANJIVOST U LANCU PONUDE
TEHNOLOŠKA REVOLUCIJA I TEHNIČKE INOVACIJE UZ UKIDANJE TRGOVINSKIH BARIJERA SNAŽNO SU RAZVILE MEĐUNARODNI I MEĐUREGIONALNI PROMET
UPRAVO TA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA MOGU ZNAČAJNO POVEĆATI RIZIKE I RANJIVOST SUSTAVA OPSKRBE
1.5.2020.
28 28
ENERGIJA
RASPOLOŽIVOST I DOSTATNOST ENERGETSKIH IZVORA KLJUČNE SU DETERMINANTE GLOBALNOG RAZVOJA DO 2030 OČEKUJE SE 37% PORAST POTRAŽNJE ZA NAFTNIM DERIVATIMA IMA LI IZGLEDA ZA STABILIZACIU CIJENA NAFTNIH DERIVATA ?
1.5.2020.
29 29
Monetarne financijske institucije Drugi financijski posrednici Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi SAD EMU Japan 36,00% 51,00% 69,00% 14,00% 13,00% 5,00% 48,00% 32,00% 26,00% 80,00% 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Relativna distribucija posredovanih sredstava u posjedu nefinancijskih sektora u EMU, SAD-u i Japanu (kraj 2002., % od ukupno) Monetarne financijske institucije Drugi financijski posrednici Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi SAD EMU Japan 1.5.2020.
30 30
FINANCIJSKA INSTITUCIJA Banke Stambene štedionice Otvoreni investicijski fondovi Zatvoreni investicijski fondovi Obvezni mirovinski fondovi Dobrovoljni mirovinski fondovi Osiguratelji Društva za leasing 2006.
16.039 4,09% 2.443 0,62% 15.919 4,06% 397 0,10% 19.663 5,01% 26.969 6,87% 2007.
30.056
3.682
21.002
693 23.245
30.298
6,53% 0,80% 4,56% 22.591
0,15% 2008.
9.890
1.900
799 5,05% 26.590
6,58% 35.100
0,17% 0,17% 2009.
aktiva udio aktiva udio aktiva udio aktiva 304.600 77,62% 344.998 74,92% 370.093 78,27% 378.370
6.371 1,62% 6.543
1,42% 6.956
1,47% 6.738
2,09% 12.034
1.800
4,78% 29.300
1.144
5,62% 28.805
7,42% 33.600
udio 76,94% 1,37% 2,45% 0,37% 5,96% 0,23% 5,86% 6,83% UKUPNO 392.401 100,00% 460.517100,00% 472.819100,00% 491.791
100,00% 1.5.2020.
Ukupni globalni premijski prihod iznosi 4 338 964 milijuna USD Životno osiguranje: 2 420 072 milijuna USD (57%) Neživotno osiguranje: 1 818 893 milijuna USD (43%) 1.5.2020.
PENETRACIJA
Svijet Hrvatska Švicarska Italija Francuska Njemačka Ujedinjeno kraljevstvo Slovenija Brazil Kina Japan SAD 0,00%
Udio ukupne premije u BDP-u za 2010.godinu
6,98% 2,00% 2,80% 3,10% 3,80% 4,00% 5,90% 6,00% 7,20% 8,10% 9,90% 10,50% 10,10% 8,00% 8,00% 10,00% 12,00% 12,40% 14,00% 1.5.2020.
Zemlja SAD Japan Velika Britanija Francuska Njemačka Poljska Češka Madžarska Slovenija Hrvatska Srbija 1 2 3 4 5 30 39 47 50 55 71 Rang Ukupno 1.139.746
505.956
309.241
283.007
238.366
16.286
7.328
3.986
2.895
1.781
792 Udio svjetskog 28,03% 12,44% 7,61% 6,96% 5,86% 0,40% 0,18% 0,10% 0,07% 0,04% 0,02% Životno osiguranje 492.345
399.100
217.681
Neživotno osiguranje 647.401
106.856
91.560
194.077
111.775
8.289
3.102
2.029
879 471 108 1.5.2020.
88.993
126.591
7.997
4.226
1.957
2.016
1.310
684
SAD Japan Brazil Slovenija Ujedinjeno Kraljevstvo Njemačka Francuska Italija Švicarska Nizozemska Hrvatska Svijet Rang 10. 9.
49.
28.
5.
16. 7.
20. 2.
1.
43. Životna 1.602,6 3.138,7 127,9 431,1 3527,6 1.359,7 2.979,8 1.878,3 3.405,6 2.046,1 106,2 341,2 Neživotna 2.107,3 840,4 123,8 988,8 1.051,2 1.518,7 1.289,4 850,8 2.852,1 4.508,5 295,3 253,9 1.5.2020.
Ukupna premija 3.710,0 3.979,0 251,7 1.420,0 4.578,8 2.878,4 4.269,1 2.729,1 6.257,6 6.554,6 401,5 595,1
Zemlja Bugarska Češka Hrvatska Mađarska Poljska Rumunjsk a Slovačka Slovenija GDP (mlrd $) 47 187 62 127 429 164 90 48 Ukupna premija (mil. $) 1.195
7.328
1.781
3.986
16.286
2.898
2.794
2.895
Udio 2,5% 3,9% 2,9% 3,1% 3,8% 1,8% 3,1% 6,0% 1.5.2020.
1.5.2020.
37 37
1.5.2020.
38 38
HRVATSKA INDUSTRIJA OSIGURANJA
2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2000 2 419 050 2 488 975 2 545 775 6 777 780 6 922 661 7 140 327 9 196 830 9 411 336 9 686 102 2 482 743 2 165 061 6 582 189 6 015 093 9 064 932 8 180 154 1 859 769 1 569 421 5 454 304 5 057 446 7 350 074 6 626 867 1 349 981 4 717 061 1 152 383 4 426 424 6 067 042 5 578 807 925 179 4 173 518 5 098 697 4 530 617 Životna osiguranja Neživotna osiguranja Ukupno Izvor: HANFA 1.5.2020.
12 000 000 10 000 000 8 000 000 6 000 000 4 000 000 2 000 000 109,42% 6 626 867 6 067 042 5 578 807 5 098 697 110,68% 111,43% 106,85% 97,16% 9 686 102 9 064 932 97,72% 9 411 336 9 196 830 Izvor: HANFA 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 1.5.2020.
3 000 000 2 500 000 2 000 000 1 500 000 1 000 000 500 000 116,26% 118,50% 102,54% 117,01% 114,09% 2 176 177 2 482 743 97,76% 2 545 775 97,20% 2 488 675 2 419 050 117,15% 1 859 769 124,56% 1 569 421 1 349 981 1 152 383 925 179 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Izvor: HANFA 1.5.2020.
8 000 000 7 000 000 6 000 000 5 000 000 4 000 000 3 000 000 2 000 000 1 000 000 106,06% 106,57% 110,27% 107,22% 107,85% 109,44% 108,48% 96,95% 97,91% 7 140 327 6 922 661 6 582 189 6 777 780 4 717 061 4 426 424 4 173 518 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 1.5.2020.
42 42
Hrvatska Švicarska Ujedinjeno Kraljevstvo Japan SAD EU 27 Češka Mađarska Poljska Slovenija Rusija 1,60% Brazil Kina Svjetski prosjek 26,00% 54,40% 70,40% 78,90% 43,20% 63,91% 42,30% 50,90% 50,90% 30,40% 98,40% 74,00% 45,60% 29,60% 21,10% 56,80% 36,09% 57,70% 49,10% 49,10% 69,60% 50,80% 67,00% 57,30% 49,20% 33,00% 42,70% 0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00% 70,00% 80,00% 90,00% 100,00% Životna Neživotna 1.5.2020.
2010 2008 2006 2004 2002 2000 26,30% 26,44% 26,28% 27,39% 26,57% 25,30% 23,68% 22,25% 20,66% 18,15% 16,76% 0,00% 20,00% Izvor: HANFA 40,00% Životna 73,70% 73,56% 73,72% 72,61% 73,43% 74,70% 76,32% 77,75% 79,34% 81,85% 83,24% 60,00% Neživotna 80,00% 1.5.2020.
100,00%
21,06% 5,81% 6,22% 8,22% 10,67% Izvor: HANFA; Godišnje izvješće 2008.
31,05% 22,77% Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila Životno osiguranje Osiguranje cestovnih vozila Ostala osiguranja imovine Osiguranje od požara i elementarnih šteta Osiguranje od nezgode Ostalo (manje od 3%) 1.5.2020.
2009.
2008.
2007.
2006.
2005 2004 2003 2002 2001 2000 Izvor: HANFA 582 559 490 427 353 304 259 208 173 996 Životna osiguranja 1 256 1 624 1 636 2 218 1 484 2 043 1 354 1 844 1 229 1 656 1 139 1 492 Neživotna osiguranja Ukupno 1.5.2020.
2,97 2,47 3,08 2,52 3,11 2,47 3,14 2,44 3,2 2,44 3,21 2,38 3,3 2,5 3,3 2,4 3,2 2,4 2,9 2,1 0,5 0,56 0,64 0,7 0,76 0,83 0,9 0,9 0,8 0,8 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 ukupno neživotna osiguranja životna osiguranja Izvor: HANFA 1.5.2020.
Skupine osiguranja život neživot složeno reosiguranje UKUPNO Udjel većinskog vlasništva rezidenata 5,0% 14,8% 25,6% 7,5% 52,9% Udjel većinskog vlasništva nerezidenata Ukupno 6,7% 11,8 3,5% 36,9% 18,2% 62,4% 0,1% 47,1% 7,6% 100,0% Izvor: HANFA 1.5.2020.
48 48
FUNKCIJE OSIGURANJA ZAŠTITNA MOBILIZACIJSKO- ALOKACIJSKA I Z R A V N A N E I Z R A V N A PREVENTIVA I REPRESIJA IMOVINSKA I NEIMOVINSKA OSIGURANJA ISPLATA ŠTETA I OSIGURANIH SVOTA RAZVOJ FINANCIJSKIH TRŽIŠTA
STANOVNIŠTVO PODUZEĆA I INSTITUCIJE
DRUŠTVENO- SOCIJALNA SKRB
DRŽAVA 1.5.2020.
2010.: 43 475 mil USA $ 303 573 ljudskih žrtava 2009.: 26 270 mil USA $ 14 916 ljudskih
1.5.2020.
žrtava
Prirodne katastrofe Poplave Oluje Potresi Suše, požari Tuča Ostalo Katastrofe nastale krivnjom čovjeka Požari,eksplozije Avionske katastrofe Pomorske katastrofe Željezničke katastrofe Nesreće u rudnicima Ostalo Udio u ukupnom broju šteta 54,90% 22,69% 20,72% 4,27% 2,96% 3,28% 0,98% Udio u ukupnim osiguranim gubitcima 91,70% 14,70% 46,29% 29,77% 0,0001% 0,009% 0,94% 45,10% 8,90% 5,30% 8,90% 2,30% 5,90% 13,80% 8,30% 2,40% 2,50% 2,90% 0,30% 0,20% 0,00% 50
ŠTEDNJA STANOVNIŠTVA, PODUZEĆA I DRŽAVE TRANSFERI RIZIKA NA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE R I Z I C I P R I B A V E PREUZIMANJE RIZIKA I IZDAVANJE POLICA NEŽIVOTNOG I ŽIVOTNOG OSIGURANJA RIZICI FINANCIJSKIH TRŽIŠTA PRINOSI VLASNICIMA I OSIGURANICIMA
INVESTICIJSKI PORTFELJ
ISPLATE ŠTETA I OSIGURANIH SVOTA 1.5.2020.
Ciklus alokacije štednje po obujmu i ročnosti determiniran je primarno likvidnosnim i razvojnim potrebama deficitarnih sektora. U strukturi deficitarnih sektora u pravilu dominiraju države i gospodarski subjekti Sektor stanovništva je glavni nositelj štednje čime se nameće kao najvažniji potencijal za financiranje razvojnih potreba svakog društva. 1.5.2020.
52 52
Državne jedinice Financijske institucije Trgovačka društva Neprofitne institucije Stanovništvo Nerezidenti UKUPNO Svota (mil kn)
30.6.2010.
Distribucija depozita
1,8% 6,6% 16,4% 1,2% 56,3% 17,7% 100,00%
30.6.2010.
Distribucija kredita
9,6% 2,4% 40,3% 0,26% 46,81% 0,63 % 100,00% 264.800,00 53
Promjena u investicijskom ponašanju sektora stanovništva može se smatrati jednim od ključnih uzroka diversifikacije financijskih odnosa i uspostave nove - policentrične konfiguracije financijskog tržišta Kupnja mirovinskih shema, raznih polica osiguranja, udjela u investicijskim fondovima, dionica , predstavlja nove modalitete štednje Razvija se “kultura rizika” i opada rizična averzija 1.5.2020.
54 54
Keynsova doktrina počiva na teoremu o neproporcionalnom odnosu dohodaka i potrošnje.
Prema tome, dohodak koji raste brže od potrošnje u konačnici dovodi do bržeg rasta štednje u odnosu na potrošnju. (psihološki čimbenici) Međutim, Modigliani zajedno s Brunbergom daje alternativno pojašnjenje. Njihova je temeljna hipoteza kako kućanstva teže ocjeni ekonomiziranja budućih troškova. . 1.5.2020.
55 55
Na razini svakog pojedinca postoji životni ciklus kojeg determiniraju isključiva potrošnja u doba odrastanja i mirovine, te radni vijek ili doba djelomične potrošnje, odnosno štednje.
1.5.2020.
56 56
Jedinstveni životni ciklus rezultanta je individualnih ciklusa, a svaki ciklus bitno određen demografskom strukturom stanovništva, konkretnije, starosnom i spolnom strukturom.
Stopa globalne štednje je konstanta u vremenu. Pojedinci nastoje za cijelo vrijeme svoje radne aktivnosti održavati ritam štednje unatoč kontinuiranom rastu dohotka. Konjunktura pridonosi porastu stope štednje kod mlađe generacije dok sustav doprinosa rezultira padom stope štednje. 1.5.2020.
57 57
“BENCHMARKING” (NIVELACIJA), TEHNIKA USPOREDBE S DRUGIMA U INDUSTRIJI SVE VIŠE POTISKUJE DRUGE METODE I KONCEPCIJE U POSLOVNOJ STRATEGIJI METODOLOGIJA EFIKASNE GRANICE TEMELJI SE NA “BENCHMARKINGU” “EFIKASNA GRANICA” MJERI PERFORMANCE RELATIVNO PREMA “NAJBOLJOJ PRAKSI” KOJU PRIMJENJUJU KOMPANIJE NA TRŽIŠTIMA OSIGURANJA 1.5.2020.
58 58
EFIKASNE GRANICE SE MOGU PRIMIJENITI U MJERENJU USPJEŠNOSTI: 1.
PRIMJENE TEHNOLOGIJE – TEHNIČKA EFIKASNOST 2.
3.
4.
5.
DOSEZANJA OPTIMALNE VELIČINE EFIKASNOST VELIČINE MINIMIZIRANJA TROŠKOVA-TROŠKOVNA EFIKASNOST MAKSIMIRANJA PRIHODA –PRIHODOVNA EFIKASNOST MAKSIMIRANJE PROFITA-PROFITNA EFIKASNOST 1.5.2020.
59 59
1.
2.
3.
4.
5.
KOMPANIJA(OSIGURATELJ) KOJI SE ŽELI POZICIONIRATI U ODNOSU NA NAJBOLJKE U BRANŠI, ODNOSNO NA OSIGURATELJA KOJI POSLUJE S “PUNOM EFIKASNOŠĆU” MORA ODABRATI SVOJU KONKURENTNU SKUPINU (PEER GROUP) UZIMAJUĆI SLJEDEĆE DETERMINANTE Veličinu tvrtke – premija, aktiva, uposleni Udio životnih/neživotnih u ukupnim osiguranjima Dominantan proizvod portfelja Organizacijska struktura (međunarodni, nacionalni, regionalni) Prodajni kanali 1.5.2020.
60 60
Y
TEHNIČKA / TROŠKOVNA EFIKASNOST = GRANIČNI INPUT = 0a = ( 0; 1) STVARNI INPUT Ob
V Xi Yi
Y= output= prihod X = input = trošak Granična vrijednost je najbolji učinak s obzirom na trenutno primijenjenu tehnologiju !
Potpuna efikasnost = 1 Neefikasne tvrtke < 1 0
a b
X
1.5.2020.
61 61
1.
2.
Osiguratelj koji je dosegnuo konstantan prinos prema veličini (CRS-constant return to scale) posluje potpuno efikasno Osiguratelji koji nisu dosegnuli CRS posluju varijabilno spram veličini (VRS) i to : Rastućim prinosom spram veličine (IRS) Opadajućim prinosom spram veličine (DRS) 62 1.5.2020.
62
Y Y3 Y2 Yi Y1 0
a b
Vc Vv Vc= Konstantni prinos/veličina Vv= promjenjivi prinos / veličina
Potpuna efikasnost =1 TEHNIČKA EFIKASNOST = ČISTA T.EF.x EF.VEL
= Ob X Oa = Oa Oc Ob Oc
Xi Yi TVRTKA XiYi je tehnički i Po veličini neefikasna
c
X
1.5.2020.
63 63
OSIGURATELJ S RANGOM “IRS” MOŽE POVEĆATI EFIKASNOST POVEĆAVAJUĆI SVOJU VELIČINU OSIGURATELJ S RANGOM “DRS” MOŽE POVEĆATI SVOJU EFIKASNOST SMANJENJEM VELIČINE OSIGURATELJ S RANGOM “CRS” POSLUJE IDEALNO, JER OPTIMIZIRA ODNOS INPUTA I OUTPUTA (NIJE NI PREVELIK NI PREMALI) 1.5.2020.
64 64
Cijena svakog osigurateljnog proizvoda(outputa)
PREMIJE + INVESTICIJSKI PRIHODI - ISPLATE OSIGURANICIMA - PORAST PRIČUVA CIJENA = ISPLATE OSIGURANICIMA + PORAST PRIČUVA 4 INPUTA : (1) PLAĆE, (2)PROVIZIJE, (3)OGLAŠAVANJE, PRAVNI I PUTNI TROŠKOVI (4) FINANCIJSKI KAPITAL
1.5.2020.
65 65
Problem mjerenja kod nekotirajućih društava za osiguranje Empirijski pristup troškova kapitala za kotirajuća društva
TROŠAK KAPITALA
12%
RANG DRUŠTVA
A + + A + A A B 1, B4, C1,2,3,4 F -LIKVIDACIJSKA FAZA 15% 18% 1.5.2020.
66 66
6 000 000 000 5 000 000 000 4 000 000 000 3 000 000 000 2 000 000 000 1 000 000 000 0 -1 000 000 000 20,24% 47,24% 24,81% -3,74% 16,78% 5,29% Kapital i pričuve-vlastiti kapital 1.5.2020.
67 67
Mješovito osiguranje je osiguranje za slučaj prerane smrti i doživljenja, Atraktivnost ovog oblika životnog osiguranja proizlazi iz osiguranja rizika prerane smrti i beneficija koje osiguranik može ostvariti ako nadživi ugovoreni rok Premija se obračunski raščlanjuje na riziko i štednu komponentu Dva važna koncepta na kojima se temelji utvrđivanje premija životnih osiguranja su: sadašnja vrijednost i tablice smrtnosti 1.5.2020.
68 68
69 1.5.2020.
BP = NP +1/K +pP +cP, gdje je ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ BP = godišnja bruto premija za jednu jedinicu osigurane svote, NP = neto premija koja je izračunana primjenom tablice smrtnosti, 1/K = kalkulativna kamatna stopa u bruto premiji, pP = udio akvizicijskih troškova koji se priznaju posrednicima razmjerno bruto premiji, cP= upravni troškovi koji su razmjerni bruto premiji, odnosno, osiguranoj svoti, a plaćaju se za cijelo vrijeme trajanja osiguranja , Prof.dr.sc.Drago Jakovčević 69 69 1.5.2020.
P
l
40
l
35
x
1 1 0 , 04 5 93937 95270
x
0 , 821927 0 , 8104265 Vjerojatnost da 35 to godišnja osoba doživi 40 tu godinu života je 93.937/95.270 odnosno 0,986008. KOLIKA JE UKUPNA PREMIJA ZA OSIGURANU SVOTU OD 10 000 eura ?
1.5.2020.
70 70
KOMPLEKSAN IZRAČUN KOJI ZAHTJEVA IZDVAJANJE PREMIJE NA “ŠTEDNI RAČUN” (TOME PRETHODI ODUZIMANJE DIJELA PREMIJE ZA OSIGURATELJNU ZAŠTITU TEKUĆE GODINE UMANJENU ZA ISPLATE DIVIDENDI ) PROSJEČNA STOPA GODIŠNJEG PRINOSA RAČUNA SE PRIMJENOM SLOŽENOG KAMATNOG RAČUNA KOJI ĆE ŠTEDNI DEPOZIT IZJEDNAČITI S ZAJAMČENOM ISPLATOM UGOVORENE SVOTE 1.5.2020.
71 71
FEDERACIJA AMERIČKIH POTROŠAČA PREPORUČILA JE POTROŠAČIMA DA NE KUPUJU TAKVE POLICE AKO IH NE ŽELE DRŽATI BAREM 20 GODINA !!!
GODINA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
STOPA PRINOSA
-87,90% -54,90% -18,90% 0,00% 5,60% 7,30% 7,70% 7,70% 7,60% 9,80% 8% 8% 8% 7,90% 8,10% 7,80% 7,80% 7,80% 7,80% 8,20% 1.5.2020.
72 72
očekivana vrijednost (aritmetička sredina) je i mod , dakle,
Mo
Me
,a istu vrijednost imaju medijan disperzija je određena standardnom devijacijom koeficijent asimetrije (skewness)
3
=0,
3 3
koeficijent zaobljenosti
4 3
(kurtosis),
4 3 4 4 1.5.2020.
73 73
74 Društvo za osiguranje za sljedeću poslovnu godinu razrađuje scenarije ostvarenja dobiti prije oporezivanja u pet varijanti. Primjenjujući načela zakona vjerojatnosti potrebno je utvrditi parametre diskretne distribucije vjerojatnosti Diskretna distribucija vjerojatnosti dobiti prije oporezivanja obuhvaća pet mogućih razina ostvarenja dobiti i pet različitih vjerojatnosti za svaku razinu. Svaka vjerojatnost iskazuje se u relativnom omjeru, a ukupan broj svih vjerojatnosti jednak je broju 1.
1.5.2020.
74
Ishod Dobit prije oporezivanja (% od ukupnog prihoda)
- 5,85 0 10,26 14,35 20,00
Vjerojatnost
0,10 0,15 0,40 0,30 0,05
1.5.2020.
75 75
Ishod Dobit prije oporezivanja (% od ukupnog prihoda) 1
- 0,055 0 0, 10 0,14 0,20
Vjerojatnost 2
0,10 0,15 0,40 0,30 0,05
Ishod X Vjerojatnost (stupac 1 X stupac 2) 3
-0,005 0,000 0,040 0,042 ∑ 0,010 Očekivana vrijednost = 0,087=8,7% 1.5.2020.
76 76
Ishod
1 -0,05 0 0,1 0,14 0,2 77
Vjerojatnost
2 0,1 0,15 0,4 0,3 0,05 Očekivana vrijednost
Ishod X Vjerojatnost
3 (1 x 2) -0,005 0,000 0,040 0,042 0,010 0,087
Kvadrirana devijacija od očekivane vrijednosti
4 (-0,05-0,087) 2 = 0,018769 0,007569
Vjerojatnost X kvadriraa devijacija
5 (4 x 2) 0,0018769 0,00113535 0,002209 0,0008836 0,0022025 0,005929 0,0006075 0,00029645
Varijanca
1.5.2020.
0,0047998 77
78
Očekivana Dobit p.o.= 8,7% STDEV
0 , 0047998
= 0,06928 = 6,928% .
1.5.2020.
78
1.
2.
3.
4.
5.
6.
UGROŽENOST INDUSTRIJE OSIGURANJA U RH GLOBALNOM KRIZOM STRUKTURNI PROBLEMI OSIGURATELJNE INDUSTRIJE U RH TRŽIŠTE OSIGURANJA AUTOODGOVORNOSTI NAKON LIBERALIZACIJE CIJENA KOMPARATIVNI PREGLED AKTUALNIH TRENDOVA NA TRŽIŠTIMA OSIGURANJA EU I RH PROBLEMI EFIKASNOSTI NEŽIVOTNIH OSIGURANJA U RH PROBLEMI EFIKASNOSTI ŽIVOTNIH OSIGURANJA U RH 1.5.2020.
79 79
7.
8.
9.
10.
11.
MJERENJE I OCJENA EFIKASNOSTI POSLOVANJA OSIGURATELJA KONKURENTNOST ŽIVOTNIH OSIGURANJA SPRAM DRUGIH OBLIKA ULAGANJA ŠTEDNJE U SVIJETU, EU I RH ANALIZA KANALA DISTRIBUCIJE OSIGURANJA U RH TRŽIŠTE REOSIGURANJA, RH I EU ANALIZA SLUČAJA (KONKRETAN HRVATSKI OSIGURATELJ) 80