Transcript Gradovi kao terorističke mete dr.sc. Mirko Bilandžić, docent Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Što je terorizam: zašto ga nije moguće definirati.

Gradovi kao
terorističke mete
dr.sc. Mirko Bilandžić, docent
Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu
Što je terorizam: zašto ga
nije moguće definirati
Elementi
Violence, force
Frekvencija (%)
83,5
Political
65
Fear, terror emphasized
51
Threat
47
(Psych.) effects and (anticipated) reactions
41,5
Victim-target differentiation
37,5
Purposive, planned, systematic, organized crime
Method of combat, strategy, tactic
32
30,5
Extranormality, in breach of accepted rules,
without humanitarian constraints
30
Coercion, extortion, induction of compliance
28
Publicity aspect
21,5
Arbitrariness; impersonal, random character;
21
Civilians, non-combatants, neutrals, outsiders
17,5
Intimidation
Innocence of victims emphasized
Group, movement, organization as perpetrator
Symbolic aspects, demonstration to others
Frekvencija
uporabe
pojedine
riječi
u
definicijama terorizma: No
109
(Frequency
of
definitional elements in 109
definitions)
17
15,5
14
13,5
Incalculability, unpredictability, unexpectedness
9
Clandestine, covert nature
9
Repetitiveness; serial or campaign character
7
Criminal
6
Demand made on third parties
4
Izvor: Alex P. Schmid & Albert J.
Jongman,
(1988)
Political
Terrorism: A New Guide to
Actors, Authors, Concepts, Data
Bases, Theories and Literature,
Amsterdam:
North-Holland
Publishing Company.
Kriteriji definicije
terorizma
Prvo, terorizam koristi nasilje kao sredstvo, nasilje
nije krajnji cilj, već sredstvo za ostvarenje cilja.
Drugo, u okviru terorizma nasilje predstavlja
prijetnju, nasilje se ne koristi izvan okvira koji
trebaju zadovoljiti odnosno poduprijeti takvu
prijetnju.
Treće, teroristički akti imaju psihološki učinak, kao
posljedicu izazivaju emocionalni odgovor šire
populacije. Proizvodnja straha je sredstvo kojim
terorizam utječe na političke promjene.
•
•
Četvrto, nasilje koje koriste teroristi nije
usmjereno spram trenutnih žrtava, već protiv
širih masa koje nisu trenutne žrtve. Terorističke
operacije su nevojnog karaktera, one se
planiraju i provode u tajnosti. Po svojoj prirodi
one su nasilne i, gotovo, uvijek uključuju i
kriminalne akte (ubojstva, atentati, sabotaže,
otmice, uzimanje taoca itd.)
Peto, konačni ciljevi terorizma imaju političku
svrhu.
OBILJEŽJA SUVREMENOG
TERORIZMA
•
•
•
80.000 terorističkih akata od 1968.
648 terorističkih organizacija od 1968.
380 danas aktivnih
STATUS TERORISTIČKIH
ORGANIZACIJA (N 648)
•
•
•
268 terorističkih organizacija ili njih 41% je
prestalo djelovati;
144 organizacije (21%) su zbog unutarnjih
raskola prestale postojati, ali njihov prestanak
postojanja ne znači i nepostojanje terora i
terorizma od strane novonastalih frakcija;
244 terorističke organizacije ili njih 38% još je
uvijek aktivno.
Izvor: Jones. G.S.; Libicki, C.M. (2008.) How Terrorist Groups End: Lessons for Countering al Qa'ida. Santa
Monica: RAND Corporation.
broj napada
Broj terorističkih napada, 1970-2006
godina
Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data
base on global terrorist events; March 2008
Teroristički akti: 2008. godina
- izvršeno 11.770 terorističkih akata
(33,2 akta dnevno)
- stradalo 54.747 osoba (149,9 osoba
dnevno)
- stradali:
•
•
•
15.765 ljudi (43,1 dnevno) ubijeno,
34.124 ranjeno (93,4 dnevno),
4.859 bili taoci (13,3 dnevno).
Izvor: United States of America, National Counterterrorism Center, 2008 Report on Terrorism, 30 April 2009,
Washington: Director of National Intelligence, National Counterterrorism Center.
Struktura žrtava terorističkih akata u
svijetu 2008. godine
postotak napada/ žrtava
Broj terorističkih napada po
regijama, 1970-2006.
Napadi
Žrtve
Broj terorističkih napada po regijama, 2008.
Raspodjela terorističkih napada prema
taktikama, 1970-2006.
palež
barikade/zatočeništvo
nepoznato
otmice vozila
ostalo
nekonvencionalni
napadi
otmice ljudi
atentat
bombaški
napad
oružani napad
Ukupna raspodjela prema ciljevima napada,
1970-2006.
Avioni i zračne luke
Telekomunikacije
Turisti
Pomorstvo
Opskrba
vodom i pićem
Edukacijske ustanove 2,2%
Odustali od napada
Novinari/mediji
Vojska 2,7%
Civili i civilno
vlasništvo
Religijske osobe/institucije 3,1%
Nepoznato 2,7%
Komunalne usluge 4,4%
Novinari i mediji
Diplomacija
Vlada
Prijevoz
Ostalo
Policija
Poslovni objekti
Posljedice terorizma
•
Osobna razina: šok, strah, panika, psihološka
dimenzija
•
Kolektivna razina: kolektivni šok
•
Društvena razina (nacionalna i lokalna razina):
stradanja i žrtve, poremećaj društvenih
vrijednosti, prijetnja destrukcijom društva, utjecaj
na mobilnost ljudi, utjecaj na gospodarske
procese, utjecaj na kretanje roba, kapitala…
Posljedice terorizma
Terorizam: globalni i nacionalni problem
Teroristički akti: posljedice lokalnog
karaktera
Stradanja: gradovi - civilno stanovništvo i
vitalna infrastruktura
Posljedice terorizma
Opseg i složenost zaštite od terorizma:
inovativnost i kreativnost terorista
Jačanje sigurnosnih mjera na aerodromima:
supstituiranje meta terorističkih udara i
preusmjeravanje na:
- noćne klubove u Baliju 2002.
- željezničke terminale u Madridu 2004.
- školu u Beslanu u Ruskoj Federaciji 2004.
- podzemnu željeznicu u Londonu 2005.
- urbanu turističku infrastrukturu u Mumbaiju 2008.
Posljedice terorizma:
multiplikacija efekata
SAD 11. rujna 2001.
•
•
•
•
•
teroristički udar odnio 3.078 života,
dugoročno zastrašio američko društvo
uništio World Trade Center kao
nekretninu,
uništio dio zgrade Pentagona
uništio četiri zrakoplova.
Posljedice terorizma:
multiplikacija efekata
SAD 11. rujna 2001.
- udar onemogućio funkcioniranje američkog
avioprijevoza u danima neposredno nakon
udara
- uvjetovao jačanje sigurnosnih mjera u
avioprijevozu i povećao cijene
- utjecao na funkcioniranje američke države i njezin
pravni sustav
- utjecao na redefiniranje američke strategije
nacionalne sigurnosti
Posljedice terorizma:
multiplikacija efekata
SAD 11. rujna 2001: može li se zaštititi vitalna
infrastruktura - sigurnosne mjere
- mostovi (600.000 ih ima u SAD-u)
- vodoopskrbni sustavi (170.000)
- elektrane (2.800 od čega 104 nuklearne)
- postrojenja za distribuciju plina (250.000
kilometara dugi)
- granice (35.000 kilometara)
- američko gospodarstvo izgubilo 1,8 milijuna
radnih mjesta (procjena)
Tko je odgovoran za sigurnost
gradova
Ulaganje u sigurnost nije gubitak profita, već
ulaganje u budućnost.
“Sigurnost je izvor konkurentske
nadmoći.”
Lars Ramqist: Ericsson