Transcript Prezentacija Cestovni promet u RH

Hrvatska gospodarska komora
Sektor za promet i veze
CESTOVNI PROMET U RH
Dario Majić
Voditelj Grupacije teretnog prometa
Zagreb 16.05.2013.
VAŽNOST PROMETA
Promet je od temeljne važnosti za naše gospodarstvo
i društvo. Mobilnost je od vitalnog značaja za
unutarnje tržište i za kvalitetu života građana i
građani moraju uživati svoju slobodu kretanja.
Prijevoz omogućuje gospodarski rast i stvaranje
radnih mjesta: on mora biti održiv u svjetlu novih
izazova s kojima se suočavamo. Promet je globalnog
karaktera, i svako učinkovito djelovanje zahtjeva jaku
međunarodnu suradnju.
2
VAŽNOST PROMETA
•
•
Udio djelatnosti H u ukupnom
BDP-u RH 2010. godine bio 6.3 %
61 173 zaposlenih u području H
predstavljalo je 5. 4 % ukupno
zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
3
DJELATNOST KOPNENOG PRIJEVOZA
•
•
•
Aktivno je ukupno 2 179 pravnih osoba
cestovnim prijevozom putnika bavi nešto
više od 15% registriranih poduzeća.
Najveći broj poduzeća, njih 1 810 – preko
83%, se bavi cestovnim prijevozom robe.
U ovoj djelatnosti zaposleno je krajem
2011. god. 22 195 osoba.
4
DJELATNOST KOPNENOG PRIJEVOZA
•
•
Ukupni prihodi poslovnih subjekata u
djelatnosti cestovnog prometa u 2011.
god. su oko 8 milijardi kuna
Djelatnost cestovnog prijevoza robe
uprihodila oko 5.9 milijardi kuna u 2011.
god.
5
CESTOVNI PRIJEVOZ TERETA
U 2011. god. ukupno je prevezeno 125 mil.
tona tereta, te podaci govore da je
dominantni vid prijevoza cestovni sa 60%
ukupno prevezene robe dakle 74.6 mil. tona,
pomorski sa 24%, željeznički sa 10%,
cjevovodni sa 6%, a udio zračnog i prijevoza na
unutarnjim vodama u prijevozu tereta je
zanemariv.
6
CESTOVNI PRIJEVOZ TERETA
U prijevozu tereta prisutan je u 2011. god. pad
ukupno prevezenih količina robe i to ukupno
za 2.6%, a najmanji pad doživio je segment
cestovnog prijevoza koji je u odnosu na 2010.
god. smanjen za samo 0.4%
7
GEOPROMETNI POLOŽAJ RH
Geoprometni položaj RH - izrazito povoljan,
•
jedina država središnje Europe koja je i
panonska i mediteranska,
•
spaja jugoistok Europe i Malu Aziju
•
leži na dva koridora
• prvi zapadna Europa - Crno more,
• drugi istočna Europa i Baltik - Mediteran
8
CESTOVNA VOZILA
U Republici Hrvatskoj registrirano je više od 1 500
000 osobnih vozila, 157 000 teretnih vozila i 4877
autobusa. Tomu se mora pridodati još 250 000
traktora i priključnih vozila i više od 62 000
motocikala
Ukupan broj registriranih motornih vozila nešto je
manji od dva miliona, što je porast od 31.8% u
prošlom desetljeću.
9
CESTOVNA TERETNA VOZILA
Dolaskom globalne krize broj novoregistriranih
vozila se prepolovio i pao na 64 000 u 2010.
god.
Posebno je to izraženo u segmentu
gospodarskih vozila gdje je broj
novoregistriranih autobusa i teretnih
kamiona tri puta manji nego u 2008. god.
10
10
VOZAČI
Broj vozača u RH zadnjih godina kontinuirano
raste te je premašio 2 230 000, a u zadnjih
deset godina porastao je 20%
Broj prometnih nesreća, broj poginulih i
ozlijeđenih u zadnjih pet godina pada
11
PRIJEVOZ U EU
• Sektor prometa donosi 10% prihoda EU-a, te iznosi
oko jednog trilijuna eura godišnje
• Osigurava više od deset milijuna radnih mjesta
• Na promet se odnosi 40% ukupnog ulaganja država
članica i 30% ukupne energetske potrošnje u EU.
• Prometna logistika, dakle transport i skladištenje,
čine 10-15% cijene gotovog proizvoda za europska
poduzeća
• U prosjeku 13% ukupnih troškova unutar kućanstava
u EU odnosi se na troškove prijevoza roba i usluga
12
PRIJEVOZ U EU
•
•
Cestovnim se putem sada prevozi 44%
ukupne robe unutar EU, u odnosu na 33%
za kratke pomorske rute, 10% za željeznice
i 13% za unutarnje vodene putove
Preusmjeravanje roba i putnika s cesta na
manje zagađujuće oblike prijevoza,
prvenstveno željeznicu
13
PRIJEVOZ U EU
• Sektor prijevoza, uglavnom cestovna vozila,
odgovoran je za oko 28% ukupnih emisija
CO2, glavnog stakleničkog plina, u EU
• Bolja učinkovitost goriva, upotreba
alternativnih goriva i postavljanje ograničenja
za emisije ugljičnog dioksida za cestovna
vozila, neke su od mjera koje se uvode unutar
EU
14
BIJELA KNJIGA EU O PROMETU 2011.
• 30% cestovnoga teretnog prijevoza na
udaljenostima većim od 300 km preusmjeriti
na druge oblike prijevoza,
• Dovršiti europsku željezničku mrežu za
vlakove velikih brzina, utrostručiti duljinu
postojeće mreže i održati gustoću mreže u
svim državama članicama
15
BIJELA KNJIGA EU O PROMETU 2011.
 Sve glavne morske luke moraju biti na
zadovoljavajući način povezane sa sustavom
željezničkoga teretnog prometa
 Smanjiti europsku ovisnost o uvozu nafte
 Smanjenje emisija ugljika u prometu za 60
posto
16
SWOT - CESTOVNI PRIJEVOZ EU
Snage
• cjenovna konkurentnost
• fleksibilna usluga dostave “vrata do vrata”
• niska barijera ulaska u sektor - razina ulaganja i zakonodavne
barijere dosta niske
• stalni stabilan rast potražnje posljednjih 20 godina
Slabosti
• negativni eksterni efekti buke, emisije štetnih plinova i
zagađenja
• viši omjer zaposlenih i goriva na jednu tonu roba od drugih
vidova prometa
• niska profitabilnost u prosjeku (0-5 %)
17
SWOT - CESTOVNI PRIJEVOZ EU
Prilike
• dobar tržišni potencijal i rastuća potražnja u 10 sljedećih godina
• povećani outsourcing kao dio cjenovne strategije
• širenje tržišta - integracijski procesi u Istočnoj Europi su novi potencijal
rasta
Prijetnje
• povećani troškovi: rastuće cijene goriva, moguće uvođenje oporezivanja
emisije CO2
• uska grla na tržištu rada - nedostatak kvalificirane radne snage (vozača) u
Europi
• intermodalni prijevoz je alternativna klasičnom cestovnom robnom
prometu
• percepcija cestovnog prometa kao “prljavog prometa”
18
SWOT - CESTOVNI PRIJEVOZ RH
Snage
•
•
•
•
Cestovni prijevoz je ključna grana prijevoza u RH
Povoljan geoprometni položaj zemlje
Poboljšanje kvalitete cestovne infrastrukture, posebno autocesta
Konkurentne cijene kao posljedica jeftinije radne snage nego u EU
Slabosti
•
•
•
•
•
•
Velika davanja prema državi
Neodgovarajući vozni park, posebice u pogledu standarda kvalitete
Zasićeno tržište – previše prijevoznika
Nedovoljna razina zaštite okoliša
Nedovoljno razvijeno tržište kapitala - skupi krediti
Nizak stupanj stručnih kompetencija među prijevoznicima
19
SWOT - CESTOVNI PRIJEVOZ RH
Prilike
• Liberaliziran pristup tržištu EU
• Ulazak u EU povećava potrebe za prijevozom
• Povećati kvalitetu usluga, produktivnost i učinkovitost
koristeći europska mjerila i najbolje prakse
• Hrvatska kao važan tranzitni pravac sa dva paneuropska
koridora i jadranskim lukama
• Stalni porast broja turista i njihovih potreba za prijevozom i
opskrbom
Prijetnje
•
•
•
•
Još veći rast cijena nafte
Konkurencija iz EU
Povećanje fiskalnih nameta radi gospodarske krize
Novi gospodarski pad
20
SWOT ANALIZA EU / RH - KOMPARACIJA
• Identične snage cestovnog prometa dominantnost na tržištu
te konkurentne cijene prijevoza prema drugim granama
prijevoza
• Zajedničke slabost su pitanja buke, emisije štetnih plinova i
zaštite okoliša, te nizak stupanj stručnih kompetencija među
prijevoznicima
• Prilike za cestovne prijevoznike s tržišta RH su u ulasku
Republike Hrvatske u Europsku uniju kao i gospodarske
promjene vezane uz promjene načina i uvjeta poslovanja
temeljem tog ulaska, dok se prijevoznici unutar EU više bave
prometnim, tehnološkim i ostalim kvalitetnim
unaprjeđivanjem prijevozne usluge.
• Prijetnje su slične i većinom su vezane uz ekološke aspekte
cestovnog prijevoza, kao i povećanje cijena pogonskog goriva
21
21
CESTOVNI PRIJEVOZ
• Cestovni prijevoz tereta dominantan je vid
prijevoza u odnosu na druge vidove prijevoza
• Zadnjih nekoliko godina prisutna je negativna
tendencija u cestovnom prijevozu tereta
• Tržište cestovnog prijevoza u sljedećih godinu
dana čekaju velike promjene
• Problem koji čeka tržište cestovnog prijevoza u
EU pa tako i u RH su smjernice EU iz zajedničke
prometne politike
22
CESTOVNI PRIJEVOZ
• Poseban problem su i specifičnosti domaćeg tržišta
prijevoza
• Neimanje jasne strategije cjelokupnog prometnog
sustava
• Poduzeća koja obavljaju cestovni prijevoz još uvijek
nisu dostigla dovoljnu tehničko - tehnološku razinu
pružanja kvalitetne prijevozne usluge
• Produktivnost i rentabilnost poslovanja, optimalna
popunjenost i kapacitiranje, dostupnost informacija,
kao i informatizacija ukupnog poslovanja, kvalitetno
strateško, financijsko i marketinško planiranje
23
CESTOVNI PRIJEVOZ
• Prvenstveno investirati u nabavu i obnovu voznog
parka
• Edukacija zaposlenika
• Ulaganja u informatizaciju poslovanja poduzeća kao i
marketinšku promociju
• Uvođenje novih usluga i proizvoda
• Razvoj inteligentnih transportnih sustava (ITS) te
kontrola i upravljanje prometom
• Nova kultura mobilnosti u Europi, pa tako i u našem
društvu