XII. Proljetna škola školskih knjižničara RH

Školska knjižnica i likovna kultura

Zagreb, 7. travnja 2010.

Mirjana Tomašević Dančević

viša savjetnica za likovnu kulturu i lik. umjetnost Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb E-mail: [email protected]

Uvod

• Povezanost školske knjižnice s likovnom kulturom (i likovnom umjetnosti), premda u postojećim relevantnim dokumentima nije izravno naznačena, neosporno je prisutna u radu škole u RH.

• U Nastavnom planu i programu za osnovnu školu (─, 2006:20)¹ (nadalje: PiP) povezanost školske knjižnice s programom Likovne kulture (LK) proizlazi iz navođenja „potpore svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima škole” i njenim određenjem kao „mjesta okupljanja i provođenja slobodnog vremena” učenika. • U Prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi (─, 2008:17) ² (NOK) u vrlo kratkom tekstu o školskim knjižnicama ove su odrednice proširene samo jednom riječju, „mjesto okupljanja i provođenja

izvannastavnoga

i slobodnog vremena”.

• Prisutnost likovne/vizualne kulture u suvremenom školskom knjižničarstvu u osnovnoj i srednjoj školi u Republici Hrvatskoj najčešće je vidljiva u sljedećim mogućnostima: • 1) sveukupnom estetskom uređenju prostora školske knjižnice • 2) provođenju izvannastavnih aktivnosti u školskoj knjižnici na temelju • a) korelacije nastavnih sadržaja Hrvatskog jezika (HJ) i književnosti i LK/Likovne umjetnosti (LU) • b) primjene likovnog/vizualnog jezika u svim likovnim aktivnostima u sklopu različitih radionica organiziranih u knjižnici • 3) podršci redovitoj nastavi LK/LU.

Estetsko uređenje knjižničnog prostora

• Vezano uz pojam

estetska osjetljivost

koji se rabi u LK, u PiP-u za osnovnu školu u Općim ciljevima programa za Školsku knjižnicu (─, 2006:20)¹ pozornost se među ostalim posvećuje odgoju aktivnog čitatelja i

estetskom

doživljaju. • Međutim, na potrebu estetskog uređenja knjižnice upućuje se samo neizravno, određenjem njene opće uloge u školi. • Prema prijedlogu viših savjetnica za stručne suradnike - školske knjižničare i skupine školskih knjižničara (Šušnjić

et al

, 2009) ³ kojim su se uključili u javnu raspravu o Prijedlogu NOK-a (─, 2008) ², jedno od tri područja Programa knjižnično informacijskog obrazovanja određuje se kao

kulturna i javna djelatnost

medijsko, . • U istom se prijedlogu postojeća odrednica školske knjižnice proširuje kulturnom sastavnicom: „Ona je informacijsko,

kulturno

i komunikacijsko središte škole,

mjesto razvoja osobnog i kulturnog identiteta učenika

zadovoljava

vizualne estetske

kriterije. “.

• U svrhu ostvarivanja ove složene funkcije, u knjižničnom je prostoru potrebno osigurati okruženje koje među ostalim

• Kvalitetno estetsko uređenje podrazumijeva odabir namještaja, zastora i kancelarijskih materijala odgovarajuće funkcije, oblika i boje te njihovu međusobnu usklađenost i raspored u prostoru + sadržaj i način postavljanja „izložbi knjiga, slika, fotografija, promotivnih materijala, AV građe, učeničkih radova…“ (─, 2006:20) ¹. • Knjižnični prostor koji, pored zadovoljenja ostalih potrebnih osobina, njeguje

estetsku osjetljivost

učenika pogodan je prostor koji ih može privući da se u njemu rado zadrže i motivirati ih za čitanje, odnosno uporabu informacijskih izvora. • Ovakav će knjižnični prostor ujedno moći ispuniti ulogu kulturnog i komunikacijskog središta škole i mjesta razvoja osobnog i kulturnog identiteta učenika.

• U estetskom uređenju školske knjižnice potrebna je suradnja školskih knjižničara i učitelja LK. • Slijede primjeri knjižničnog prostora koji zadovoljavaju navedene odrednice i visoke estetske kriterije.

OŠ Otok, Zagreb

(snimljeno u svibnju 2008.)

Prva ekonomska škola, Zagreb

(snimljeno u veljači 2010.)

Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb

travnju 2010.) (snimljeno u

OŠ Dr. Ivan Merz, Zagreb

(snimljeno u veljači 2010.)

Graditeljska tehnička škola, Zagreb

(snimljeno u travnju 2010.)

LK i izvannastavne aktivnosti u školskoj knjižnici

• U školskoj knjižnici u osnovnoj i srednjoj školi likovna se kultura također iskazuje u provođenju izvannastavnih aktivnosti koje se temelje na korelaciji nastavnih sadržaja HJ i književnosti i LK, odnosno LU.

• Ova korelacija, suodnos odgojno-obrazovnih sadržaja najbolje se može objasniti na primjerima iz osnovne škole, gdje je takvu suradnju najlakše i ostvariti. • Za uspješnu provedbu korelacije i postizanje kvalitetnih obrazovnih ishoda koji će biti vidljivi i u obliku kvalitetnoga likovnog rada, odnosno cjelovite jezično-likovne kreacije učenika, potrebno je u suradnji s učiteljima LK upoznati i primjenjivati osnovne principe nastavnog rada u LK.

Principi nastavnog rada u LK korisni za knjižničare

• U oblikovanju likovnih radova koje se

teme

vezane uz književni tekst, učenicima zadaju ili im se prepuštaju za slobodan odabir, imaju samo ulogu

motiva

, tj. poticaja za dječje likovno istraživanje, a ne likovne teme.

• Likovno se istraživanje, s druge strane, osigurava (za svako dijete, ne samo za nadarene) tek odabirom najpogodnije „problemske“ određeni

nastavne teme

likovni problem

prema PiP-u za LK.

• Na taj se način učenici usmjeravaju na fokusirano udubljivanje u , a izbjegava se raspršenost dječje pozornosti i njihovo brzopleto „hvatanje“ za šablonska likovna rješenja, što se događa u nedostatku jasne

likovne teme

vodilje za traženi uradak (Mtd, 2009)(4 • Tako se umjesto prepuštanja učenika njihovom vizualnom rječniku usvojenih popularnih medija, shematiziranih oblika i likova preuzetih iz učenike navodi da traže vlastita likovna rješenja i oblikuju individualno viđenje književne teme, odnosno iskažu originalnost likovne interpretacije literarnog sadržaja.

• • Neke od

likovnih nastavnih tema

Hrvatskim jezikom i književnosti i u suradnji s učiteljima LK mogu obraditi, primjerice u koje se pritom u korelaciji s području plošnog oblikovanja, jesu:

Obrisne crte, tok i karakter crta

;

Komplementarni kontrast boja

,

Ritam oblika i tekstura

(5. razred),

Teksturne i strukturne crte

,

Pozitivni i negativni prostor

(6. razred),

Koloristička modulacija

,

Ravnoteža i ritam u kompoziciji

(7. razred),

Rekompozicija, fotomontaža

;

Odnos slike i teksta

(8. razred). • Preporuča se primjena

slikarskih i crtačkih tehnika

prema PiP u za LK, npr. gvaš, akvarel, tempera, kolaž (slikarska tehnika lijepljenja različitih materijala na podlogu), karton tisak, linorez, monotipija, uključujući crtanje na računalu, odnosno računalnu grafiku te digitalnu fotografiju. • U prostornom oblikovanju poticajno je oblikovanje, primjerice u glini i papir plastici, te građenje u materijalima poput kartona, kartonske ambalaže, žice, drvenih letvica i aluminijske folije.

Ne preporuča se...

• Ne preporuča se oblikovanje likovnih radova

nelikovnim materijalima bez estetske vrijednosti

, poput

dekorativnih papirnatih ubrusa

jedino vizualno rješenje likova ili predmeta, dakle nameću se gotova rješenja, bez mogućnosti za dijete da istraži i iskaže vlastite stvaralačke sposobnosti i izrazi vlastitu ideju ili osjećaj, a jedino mu se pruža prilika da uvježba određenu praktičnu vještinu. • U likovnim aktivnostima posebno su neprimjereni materijali poput sjemenki graha i kukuruza, zrna riže i pšenice ili tjestenine jer im u potpunosti nedostaje likovna izražajna vrijednost te se njihovom uporabom mogu isključivo postići pojedini dekorativni efekti bez ikakve poveznice s likovnom i književnom estetikom. • Međutim, u kombinaciji s bobičastim plodovima nađenim u prirodi, moguće ih je koristiti kao lako dostupan i prirodan materijal za oblikovanje primjerice ogrlica jer se na taj način isključivo nudi samo jedno predmeta primijenjene umjetnosti , za određeni književni lik, pritom istražujući različite ritmove izmjene oblika, boja i veličina.

Likovno neprihvatljivi primjeri (nisu nastali u šk. knjižnici!);

materijali: kukuruz, bijeli šećer, sjemenke, tjestenina

Mali podsjetnik na primjere estetski dobro osmišljene uporabe sjemenki i hrane koji poštuju njihove osobine i namjenu:

Umjetnost polja riže, crop art, rice paddy crop art, Japan, od 1993. god. nadalje:

Jestive zastavice od hrane:

Još veći nesporazum s vizualnom i komunikacijskom kulturom: uporaba vate najčešće s namjerom ilustriranja snijega na slici sa zimskim motivom; tako uporabljeni materijal nema nikakvu lik. vrijednost, ne služi istraživanju nijednoga lik. problema, a svojom mekoćom i toplinom promatraču šalje poruku sasvim suprotnu od planirane.

Još nekoliko likovno neprihvatljivih primjera:

• Pri izradi prigodnih čestitki s učenicima dobro je podsjetiti se da su

pobuđena dječja znatiželja

, njihovo

istraživanje oblika

i pronalaženje

originalnih likovnih rješenja

za pojedine likove, ukrase i cjelokupni dizajn čestitki neusporedivo vrjedniji od usvajanja puke vještine kopiranja komercijalnih ukrasnih šablona i uporabe blještavih sprejeva i svjetlucave dekoracije.

• Sve prethodno navedene upute za voditelje likovnih aktivnosti označene kao korelacija nastavnih sadržaja HJ i književnosti i LK vrijede i za voditelje bilo kojih radionica u kojima se u određenoj fazi organiziraju kratke likovne aktivnosti. • Od njih se također očekuje primjena osnovnih elemenata

likovnog/vizualnog jezika

(crta, boja, ploha, površina, volumen/masa, prostor i točka kao njihova osnovna jedinica) povezanih u cjelinu po određenim likovnim pravilima – kompozicijskim odnosima, primjerice simetričnim, ritmičkim ili kontrasnim. • Pritom se naravno ne traže rezultati koji su u likovnom smislu jednako vrijedni onima nastalim u neposrednoj suradnji s učiteljem LK. • U svakom slučaju, od ovih se likovnih aktivnosti u kojima osobno sudjeluju knjižničari, očekuje da pridonesu osnovnom cilju školske knjižnice: da privuku korisnike u knjižnicu i motiviraju ih na uporabu informacijskih izvora. • Likovni ili likovno-literarni uradak nastao kao rezultat radionice trebao bi kao učeničko postignuće pokazati prijenos sadržaja čitanja na nove sadržaje u obliku likovnog izraza , odnosno likovnog stvaralaštva.

Primjeri kvalitetnih (rezultata) aktivnosti u knjižnici:

1. OŠ Mate Lovraka, Županja, suradnja uč. LK i knjižničara

2. OŠ Jurja Habdelića, Velika Gorica, Vitez željeznog srca,

2009.: prijenos sadržaja čitanja na nove sadržaje u obliku dramskog izraza visoke likovne estetike (lutke, kostimografija, scenografija, pokret)

3. Tehnička škola Bjelovar, Obrtnička škola Bjelovar, 2010.: ljudski likovi od stiropora

4. OŠ “Vukomerec”, Zagreb, Taj divni močvarni svijet,

Tradicijske eko -

aktivnosti u knjižnici, 2. veljače 2010.

5. OS Jagode Truhelke, Osijek

Slavenska mitologija, skupni rad, keramika

6. OS A. B. Šimića, Zagreb, 2010.

Zaključak

• Premda je PiP-om rad školske knjižnice i LK/LU samo neizravno povezan, u praksi se uglavnom ostvaruje njihova intenzivna suradnja. • Dobra suradnja školskih knjižničara i učitelja LK knjižnični prostor podržava u ulozi informacijskog, medijskog, kulturnog i komunikacijskog središta škole te mjesta razvoja osobnog i kulturnog identiteta učenika u kojem učenici rado provode slobodno vrijeme. • Na prvoj se razini to postiže primjerenim estetskim uređenjem knjižničnog prostora.

• Korelacijskim povezivanjem nastavnih sadržaja HJ i književnosti i LK/LU u knjižnici ostvaruje se višeznačno prožimanje, povezivanje i proširivanje svih uključenih sadržaja. • U samostalnom provođenju određenih likovnih aktivnosti školski knjižničari, pridržavajući se u radu pravila primjene likovnog/ vizualnog jezika, također učenike potiču na istraživanje i likovno stvaralaštvo kao neposredni odgovor na doživljaj potaknut čitanjem ili uporabom informacijskih izvora. • Poznavanje osnova LK i načina komunikacije vizualnim jezikom školskim knjižničarima svakako pomaže u ostvarivanju općih ciljeva.

Literatura

•

Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006)

Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

• Prijedlog Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi (2008) Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

• Šušnjić, Biserka; Ana Krželj

et al knjižničara, 19. ožujka 2009.

(2009)

Prilog javnoj raspravi o Prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi: Prijedlog izrađen u suradnji s radnom skupinom školskih knjižničara, a na temelju rasprave na ŽSV-ima školskih

(neobjavljeni tekst) • Tomašević Dančević, Mirjana (2008) Dječji likovni natječaji: Treba nam promišljeniji i profesionalniji pristup.

Školske novine

, br. 41 –42 (16. 12. 2008), 10.

DODATAK: Podsjetnik na radionicu

M. Tomašević Dančević i Biserka Šušnjić,

Od književnog djela do likovnog rada

, Stručni skup za voditelje ŽSV-a školskih knjižničara i učitelja LK, Agencija za odgoj i obrazovanje, Opatija, 13. srpnja 2007.

•

Književni tekst: Miroslav Krleža, Nemir

• •

Vizualni jezik/likovni govor

I. Likovni/vizualni elementi:

• 1. točka i crta • 2.

boja

• 3.

ploha

• 4. površina • 5. masa/ volumen i prostor

•

II. Kompozicijska načela (načela komponiranja, kompozicijski elementi)

: • kontrast •

ritam

• proporcija (proporcije) • simetrija (simetrija i asimetrija) • ravnoteža • dominacija • harmonija (sklad, harmonija) • dinamika (dinamika; dinamično – statično) • jedinstvo •

III. Kompozicija

: • horizontalna • vertikalna • piramidalna (trokutasta) • dijagonalna • kružna (i ovalna)