Odgojno - obrazovna funkcija školske knjižnice
Download
Report
Transcript Odgojno - obrazovna funkcija školske knjižnice
Odgojno-obrazovna
funkcija školske knjižnice
Josip Rihtarić
[email protected]
Prepreke razvoju
školskih knjižnica:
Nerazumijevanje šire javnosti da
različite knjižnice imaju različitu funkciju
1. Zapošljavanje (osoba koje nisu diplomirani knjižničari u
školskoj knjižnici)
2. Odnos učitelja i ravnatelja prema školskoj
knjižnici (nemotiviranost za korištenje, kočenje u radu,
omalovažavanje i iskorištavanje za pomoćne poslove)
3. (Ne)financiranje (nepostojanje redovitog financiranja)
4. Nepostojanje službenog popisa poslova ili
normativa rada
Prepreka: zapošljavanje
• PRAVILNIK O STRUČNOJ SPREMI I PEDAGOŠKOPSIHOLOŠKOM OBRAZOVANJU UČITELJA I
STRUČNIH SURADNIKA U OSNOVNOM ŠKOLSTVU
(23. svibnja 1996.):
• 28. Školski knjižničar
– diplomirani bibliotekar
– profesor hrvatskog jezika i književnosti, s tim da u roku 2 godine položi stručni
ispit za bibliotekara
– profesor komparativne književnosti ili diplomirani komparatist, s tim da u roku od 2
godine položi stručni ispit za bibliotekara
– profesor s više od 5 godina iskustva u školi, s tim da u roku 4 godine završi
dodiplomski studij za bibliotekara
– profesor s više od 10 godina radnog iskustva u školi, s tim da u roku 2 godine
položi ispit za bibliotekara
– učitelj ostalih struka, prema posebnom odobrenju Ministarstva prosvjete i športa
Prepreka: otpor otpisu
zastarjele građe
• Različite funkcije nacionalne, narodne i
školske knjižnice:
– Nacionalna: prikuplja i trajno čuva
– Narodna: informacijske potrebe korisnika
– Školska: potpora školskom kurikulu,
programu rada i nastavnom procesu
Zbirka školske knjižnice
• Stalno se aktualizira i mijenja
u skladu s kurikulom
• Izgrađuje se prema kriteriju funkcionalnosti
• Ne smiju se gomilati knjige bez kriterija
• Strogi kriteriji za ulazak u fond
Lektira u fondu
• Posudba lektire nije cilj, već
sredstvo
• Najvažnija svrha školske knjižnice
jest POUČITI korisnike služenju
knjižnicom, između ostalih
aktivnosti, i posudbom lektire
• Knjižničar poučava učenike
• Zbirka je knjižničaru sredstvo rada
• Manja zbirka = lakše učenje i poučavanje
• Nastavnički fond = sredstvo poučavanja
nastavnicima + inf. izvor za usavršavanje
• Aktualna zbirka = otpis
neprikladnih knjiga
• Otpori ili onemogućavanje
pročišćavanja fonda
• Časopisi „se smiju” reciklirati.
Prepreka: ne(financiranje)
• Nema novca za potrebne knjige, ali ima
nepotrebnih knjiga kojima se zatrpavaju
školske knjižnice
• „Najprije se tuži da nema knjiga, a kad mu
ih nudimo, onda ih ne želi uzeti?!”
Prepreka: Nepostojanje popisa
poslova ili normativ rada
• Školski knjižničari preopterećeni poslom i
prisiljeni balansirati između zanemarivanja
izgradnje zbirke ili zanemarivanja
poučavanja korisnika
• Zakon o odgoju i obrazovanju:
– „škola ima knjižnicu“.
• Školska knjižnica služi školi.
• Školska knjižnica potpora je
odgojno-obrazovnom procesu škole.
• Državni pedagoški standard:
– Školska knjižica sastavni je dio
odgojno-obrazovnog sustava i izravno je
uključena u nastavne i izvannastavne
aktivnosti. Na raspolaganju je učenicima,
nastavnome osoblju i drugim korisnicima.
Prostor knjižnice treba omogućiti prilagodbe
promjena u školskome obrazovnom programu
i pojavi novih tehnologija.
• IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice
za školske knjižnice:
– Školska knjižnica pruža informacije i
spoznaje neophodne za uspješno djelovanje u
današnjem društvu koje se sve više zasniva na
informacijama i znanju. Školska knjižnica
omogućuje učenicima stjecanje vještina za
cjeloživotno učenje, razvija njihovu maštu i tako im
pomaže da postanu odgovorni građani.
• Skraćeno: učenici u informacijskom društvu
trebaju pomoću informacija steći vještine za
cjeloživotno učenje i razviti maštu te postati
odgovorni građani.
• NastavnI plan i programu za
osnovnu školu (2006.):
– Suvremena školska knjižnica
informacijsko je, medijsko i komunikacijsko
središte škole. Kao izvor informacija i znanja
prvenstveno je namijenjena učenicima i
učiteljima za potrebe redovite nastave, ali je i
potpora svim nastavnim i izvannastavnim
aktivnostima škole, mjesto okupljanja i
provođenja izvannastavnoga i slobodnoga
vremena.
• Standard za školske knjižnice:
– Školska knjižnica je organizirana
zbirka knjižne i neknjižne građe koja kroz
djelatnost knjižničnog osoblja nabavlja,
obrađuje, čuva i daje na upotrebu građu radi
zadovoljavanja obrazovnih, kulturnih,
informacijskih i stručnih potreba korisnika i
permanentnog obrazovanja.
• Najveća prednost: školski knjižničar radi s
cijelom populacijom generacije djece – i s
korisnicima i s POTENCIJALNIM
korisnicima knjižnica!!!
Funkcija školske
knjižnice:
Školska knjižnica podupire
odgojno-obrazovni proces
škole oblikovanjem zbirke
(knjižne i neknjižne)
informacijskih
izvora, knjižničnim i
informacijskim
opismenjavanjem, pružanjem
informacijsko-knjižničnih
usluga, te promicanjem
čitanja radi razvoja tehnike
čitanja i radi stvaranja trajnih
čitateljskih navika i uživanja u
čitanju i učenju.
Kulturna i javna
djelatnost
• Potpora temeljnim, glavnim,
općim ili tradicionalnim
poslovima
Oblikovanje zbirke
• Vještine prebiranja vs. prikupljanje građe
• Mrtav fond prepreka je obrazovnoj funkciji
školske knjižnice
Knjižnična zbirka
• I sredstvo za učenje i sredstvo za
poučavanje (nastavnicima i knjižničaru kao
pripadniku nastavnog osoblja)
Edukativno poslanje
• Omogućiti učenicima stjecanje
knjižničnih i informacijskih kompetencija
• Školski knjižničar poučava učenike
knjižničnim i informacijskim znanjima
• Školski knjižničar poučava služenju
knjižnicom + poučava služenju
informacijskim izborima (izvan knjižnice)
HNOS
• Preoblikovati 15 postojećih tema
• Konačni cilj: učenici će naučiti služiti se
knjižnicom (knjižnična znanja) i
informacijskim izvorima (informacijska
pismenost).
• Školski knjižničar poučava učenike
tehnikama i vještinama pronalaženja
informacija na različitim informacijskim
izvorima
• Pretpostavka za kvalitetno služenje katalozima su sljedeća znanja i
vještine:
– razumjeti od čega se sastoji kataložni zapis
•
•
•
•
•
tko sve može biti autor (pisac, ilustrator, anonimno djelo)
tko je nakladnik, a tko je tiskar, što je vlastita naklada
što je izvorni naslov, skraćeni naslov…
što je godina izdanja i zašto to može biti važno
zašto se bilježe različita izdanja…
– razumjeti klasifikacijsku shemu UDK
• uočiti klasifikacijsku shemu i raspored knjiga u knjižnici
• uočiti razliku između klasifikacijske i signaturne oznake, da knjige mogu
imati više klasifikacijskih oznaka, ali da stoje samo na jednom mjestu u
knjižnici
• uočiti redoslijed nizanja knjiga na policama
• naučiti služiti se signaturnim oznakama, razumjeti od kojih se elemenata
sastoji oznaka, uočiti povezanost signaturne oznake s mjestom knjige u
knjižnici, uočiti vezu između signaturne oznake, klasifikacijske oznake i
rasporeda knjiga u knjižnici.
• Školski knjižničar:
– potiče naviku dolaženja u školsku knjižnicu
– potiče naviku služenja školskom knjižnicom
(čitanje časopisa i knjiga iz čitaoničke zbirke)
– utječe na naviku čitanja
– utječe na razvijanje ljubavi prema knjizi i
čitanju
Radi postizanja tih
ciljeva služi se različitim
radnjama poput:
•
•
•
•
čitanja priča,
organiziranje kvizova,
druženje s književnicima,
održavanje recitala i književnih večeri
• Estetska uređenost knjižnice
• Kućni red
Uspješni učenici:
• kao građani znat će potražiti pravu informaciju koja im je
potrebna u ophođenju prema vlasti,
• kao potrošači znat će kako dobiti informaciju o svojim
potrošačkim pravima te kako zaštititi svoja prava,
• kao zaposlenici znat će kako i gdje pronaći, te kako
zaštititi svoja radnička prava,
• kao natjecatelji u globalnim uvjetima svjetske
konkurencije u svijetu rada i poduzetništva, znat će prije
konkurencije doći do potrebnih informacija
• kao funkcionari kvalitetnije će upravljati povjerenim
poslovima, jer će znati brzo i efikasno pronaći
informacije koje su im potrebne za upravljanje.
• Informacijsko i medijsko opismenjavanje
učenika (o tomu kako je znanje
organizirano, poučavanje učenika kako
pribaviti informaciju i kako ju koristiti na
način da drugi mogu učiti iz nje, osposobiti
ih za cjeloživotno učenje tako da uvijek
znaju pronaći potrebnu informaciju za bilo
koji zadatak ili trenutačnu odluku).
• Preduvjet: Kurikul informacijske i medijske
pismenosti
Hvala na pozornosti!
• Pitanja?
• [email protected]