Slide 1

Mažuranićeva reforma
pučkog školstva

Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod

Vanjski i unutarnji uvjeti koji su omogućili
reformu pučkog školstva 1874.
Liberalni austrijski ustav (1867).
“Državni zakon o narodnim školama” (1869)
Unutarnji uvjeti – Izgradnja učiteljske zajednice

Otpor Crkve reformi školstva
i prije donošenja zakona iz 1874.
U veljači 1869. kardinal Haulik je u poslanici
“O nastavi i uzgoju mladeži” iznio zaključak:
“da je misao o razstavi crkve od učionah posve
nesrećna, te se mora osuditi; dakle i predlog o
ustanovljenju tako zvane bezvjerne, to jest
svakoga značaja vjere lišene učione, da se ima
sasvim zabaciti kao jedan od najubitačnijih
izrodah našeg bezbožnoga vremena.”

Pravoslavna crkva također je pružala veliki otpor
novom školskom zakonu proglasivši ga sredstvom
ukinuća srpske autonomije.

Braneći školski zakon iz 1874, Stjepan Basariček
je u nizu članaka pod naslovom “Naš novi školski
zakon” odgovorio na brojne crkvene napade.
“Država kao takova nepozna katolika ni
pravoslavnih, židova ni protestanta, već jedino
ljude i gradjane svoje.”

Mažuranićev odgovor Crkvama
“Novi odnošaji, u koje je u pogledu pučke škole stupila
država naprama crkvi, i koji su odnošaji već praktično
ukriepljeni školskim zakonodavstvom na malo svih
europejskih država, poimence pako austrijsko-ugarske
monarkije, nisu niti pri preustrojenju pučkih učiona u ovoj
zemlji mogli ostati neuvaženi, s onih istih razloga, s kojih
su oni i drugdje nastali. Prije svega, - prava na vrhovnu
upravu i nadzor svekolike, te tim i pučke nastave i odgoja,
koje su i drugdje državne vlade, kriepošću državnog prava i
promienjenih okolnosti za se zahtievale i osvojile, nije se
kano najviša nastavna oblast u zemlji, mogla odreći ni
hrvatsko-slavonska zemaljska vlada.”

Školski zakon iz 1874.
1. Opće četverorazredne pučke škole (javne, besplatne i
obavezne)
2. Javne i privatne (konfesionalne)
3. Siromašne školske općine dobivale su financijsku
pomoć
4. Svaka školska općina morala je imati školski odbor
5. Županijski školski nadzornici (osam nadzorništava).
6. Nadzornici i učitelji postali su zemaljski činovnici,
izjednačavanje učitelja u učiteljica u plaćama
7. Vlada je određivala nastavne programe i udžbenike te
vršila vrhovni nadzor nad školstvom

Sankcije prema roditeljima
koji nisu slali djecu u školu.
1.Opomena
2.Novčana kazna od 1 do 10 forinti
3.Jedan ili dva dana zatvora.
4.Oduzimanje djece i osiguravanje novog
skrbnika.
1879. Izrečeno je 8698 kazni, a izvršeno 3280.

Problemi u provedbi reforme školstva
“Pravi su tomu razlozi: skroz manjkav i neuredan polazak škole,
nedovoljna obrskba djece s propisanimi učevnimi sredstvi, loša i
nepodpuna učila, velik broj neshodnih školskih zgrada i
namještaj skroz neprikladan. U zagrebačkoj županiji jedva će biti
30% sposobnjaka uškolano; a o tih 30% niti trećina nepolazi
uredno škole. Ne u jednoj nego u mnogih školah zatekao sam od
80-100 i više djece po 15-16 u školi; a kazivahu mi, da je dobar
polazak, ako ih se do 30 sabire. U obće polazak je škola tako
neuredan, da je prava grozota; a sve prijave od učitelja i
savjestnijih mjestnih školskih odbora bivaju posve uzalud.
Nadalje se djeca jako neuredno obskrbljuju propisanimi
knjigami, zadaćnicami i pisankami.”

Nepismenost u Hrvatskoj
tijekom druge polovice 19. st.
1869. Banska Hrvatska
85 posto nepismenih stanovnika
88 posto nepismenih na selu
52 posto nepismenih u
gradovima
1880. Banska Hrvatska - 74 posto nepismenih.
Donja Austrija je - 8,5 posto nepismenih
Dalmacija - 87 posto nepismenih

Od ukidanja do ponovnog uvođenja
tjelesne kazne
„U pučkoj školi rabit će se sliedeća disciplinarna sredstva:
opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe,
pridržavanje djeteta poslije nauka u školi na kraće ili duže
vrieme pod nadzorom učiteljevim i uz kakovu duševnu
radnju, poziv djeteta pred učiteljsku konferenciju, a u školah
s jednim učiteljem pred mjestnoga školskoga nadzornika
ukora radi, tjelesna kazna i napokon isključenje iz škole.“
Školski i nastavni red (1879)

Hvala na pažnji!


Slide 2

Mažuranićeva reforma
pučkog školstva

Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod

Vanjski i unutarnji uvjeti koji su omogućili
reformu pučkog školstva 1874.
Liberalni austrijski ustav (1867).
“Državni zakon o narodnim školama” (1869)
Unutarnji uvjeti – Izgradnja učiteljske zajednice

Otpor Crkve reformi školstva
i prije donošenja zakona iz 1874.
U veljači 1869. kardinal Haulik je u poslanici
“O nastavi i uzgoju mladeži” iznio zaključak:
“da je misao o razstavi crkve od učionah posve
nesrećna, te se mora osuditi; dakle i predlog o
ustanovljenju tako zvane bezvjerne, to jest
svakoga značaja vjere lišene učione, da se ima
sasvim zabaciti kao jedan od najubitačnijih
izrodah našeg bezbožnoga vremena.”

Pravoslavna crkva također je pružala veliki otpor
novom školskom zakonu proglasivši ga sredstvom
ukinuća srpske autonomije.

Braneći školski zakon iz 1874, Stjepan Basariček
je u nizu članaka pod naslovom “Naš novi školski
zakon” odgovorio na brojne crkvene napade.
“Država kao takova nepozna katolika ni
pravoslavnih, židova ni protestanta, već jedino
ljude i gradjane svoje.”

Mažuranićev odgovor Crkvama
“Novi odnošaji, u koje je u pogledu pučke škole stupila
država naprama crkvi, i koji su odnošaji već praktično
ukriepljeni školskim zakonodavstvom na malo svih
europejskih država, poimence pako austrijsko-ugarske
monarkije, nisu niti pri preustrojenju pučkih učiona u ovoj
zemlji mogli ostati neuvaženi, s onih istih razloga, s kojih
su oni i drugdje nastali. Prije svega, - prava na vrhovnu
upravu i nadzor svekolike, te tim i pučke nastave i odgoja,
koje su i drugdje državne vlade, kriepošću državnog prava i
promienjenih okolnosti za se zahtievale i osvojile, nije se
kano najviša nastavna oblast u zemlji, mogla odreći ni
hrvatsko-slavonska zemaljska vlada.”

Školski zakon iz 1874.
1. Opće četverorazredne pučke škole (javne, besplatne i
obavezne)
2. Javne i privatne (konfesionalne)
3. Siromašne školske općine dobivale su financijsku
pomoć
4. Svaka školska općina morala je imati školski odbor
5. Županijski školski nadzornici (osam nadzorništava).
6. Nadzornici i učitelji postali su zemaljski činovnici,
izjednačavanje učitelja u učiteljica u plaćama
7. Vlada je određivala nastavne programe i udžbenike te
vršila vrhovni nadzor nad školstvom

Sankcije prema roditeljima
koji nisu slali djecu u školu.
1.Opomena
2.Novčana kazna od 1 do 10 forinti
3.Jedan ili dva dana zatvora.
4.Oduzimanje djece i osiguravanje novog
skrbnika.
1879. Izrečeno je 8698 kazni, a izvršeno 3280.

Problemi u provedbi reforme školstva
“Pravi su tomu razlozi: skroz manjkav i neuredan polazak škole,
nedovoljna obrskba djece s propisanimi učevnimi sredstvi, loša i
nepodpuna učila, velik broj neshodnih školskih zgrada i
namještaj skroz neprikladan. U zagrebačkoj županiji jedva će biti
30% sposobnjaka uškolano; a o tih 30% niti trećina nepolazi
uredno škole. Ne u jednoj nego u mnogih školah zatekao sam od
80-100 i više djece po 15-16 u školi; a kazivahu mi, da je dobar
polazak, ako ih se do 30 sabire. U obće polazak je škola tako
neuredan, da je prava grozota; a sve prijave od učitelja i
savjestnijih mjestnih školskih odbora bivaju posve uzalud.
Nadalje se djeca jako neuredno obskrbljuju propisanimi
knjigami, zadaćnicami i pisankami.”

Nepismenost u Hrvatskoj
tijekom druge polovice 19. st.
1869. Banska Hrvatska
85 posto nepismenih stanovnika
88 posto nepismenih na selu
52 posto nepismenih u
gradovima
1880. Banska Hrvatska - 74 posto nepismenih.
Donja Austrija je - 8,5 posto nepismenih
Dalmacija - 87 posto nepismenih

Od ukidanja do ponovnog uvođenja
tjelesne kazne
„U pučkoj školi rabit će se sliedeća disciplinarna sredstva:
opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe,
pridržavanje djeteta poslije nauka u školi na kraće ili duže
vrieme pod nadzorom učiteljevim i uz kakovu duševnu
radnju, poziv djeteta pred učiteljsku konferenciju, a u školah
s jednim učiteljem pred mjestnoga školskoga nadzornika
ukora radi, tjelesna kazna i napokon isključenje iz škole.“
Školski i nastavni red (1879)

Hvala na pažnji!


Slide 3

Mažuranićeva reforma
pučkog školstva

Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod

Vanjski i unutarnji uvjeti koji su omogućili
reformu pučkog školstva 1874.
Liberalni austrijski ustav (1867).
“Državni zakon o narodnim školama” (1869)
Unutarnji uvjeti – Izgradnja učiteljske zajednice

Otpor Crkve reformi školstva
i prije donošenja zakona iz 1874.
U veljači 1869. kardinal Haulik je u poslanici
“O nastavi i uzgoju mladeži” iznio zaključak:
“da je misao o razstavi crkve od učionah posve
nesrećna, te se mora osuditi; dakle i predlog o
ustanovljenju tako zvane bezvjerne, to jest
svakoga značaja vjere lišene učione, da se ima
sasvim zabaciti kao jedan od najubitačnijih
izrodah našeg bezbožnoga vremena.”

Pravoslavna crkva također je pružala veliki otpor
novom školskom zakonu proglasivši ga sredstvom
ukinuća srpske autonomije.

Braneći školski zakon iz 1874, Stjepan Basariček
je u nizu članaka pod naslovom “Naš novi školski
zakon” odgovorio na brojne crkvene napade.
“Država kao takova nepozna katolika ni
pravoslavnih, židova ni protestanta, već jedino
ljude i gradjane svoje.”

Mažuranićev odgovor Crkvama
“Novi odnošaji, u koje je u pogledu pučke škole stupila
država naprama crkvi, i koji su odnošaji već praktično
ukriepljeni školskim zakonodavstvom na malo svih
europejskih država, poimence pako austrijsko-ugarske
monarkije, nisu niti pri preustrojenju pučkih učiona u ovoj
zemlji mogli ostati neuvaženi, s onih istih razloga, s kojih
su oni i drugdje nastali. Prije svega, - prava na vrhovnu
upravu i nadzor svekolike, te tim i pučke nastave i odgoja,
koje su i drugdje državne vlade, kriepošću državnog prava i
promienjenih okolnosti za se zahtievale i osvojile, nije se
kano najviša nastavna oblast u zemlji, mogla odreći ni
hrvatsko-slavonska zemaljska vlada.”

Školski zakon iz 1874.
1. Opće četverorazredne pučke škole (javne, besplatne i
obavezne)
2. Javne i privatne (konfesionalne)
3. Siromašne školske općine dobivale su financijsku
pomoć
4. Svaka školska općina morala je imati školski odbor
5. Županijski školski nadzornici (osam nadzorništava).
6. Nadzornici i učitelji postali su zemaljski činovnici,
izjednačavanje učitelja u učiteljica u plaćama
7. Vlada je određivala nastavne programe i udžbenike te
vršila vrhovni nadzor nad školstvom

Sankcije prema roditeljima
koji nisu slali djecu u školu.
1.Opomena
2.Novčana kazna od 1 do 10 forinti
3.Jedan ili dva dana zatvora.
4.Oduzimanje djece i osiguravanje novog
skrbnika.
1879. Izrečeno je 8698 kazni, a izvršeno 3280.

Problemi u provedbi reforme školstva
“Pravi su tomu razlozi: skroz manjkav i neuredan polazak škole,
nedovoljna obrskba djece s propisanimi učevnimi sredstvi, loša i
nepodpuna učila, velik broj neshodnih školskih zgrada i
namještaj skroz neprikladan. U zagrebačkoj županiji jedva će biti
30% sposobnjaka uškolano; a o tih 30% niti trećina nepolazi
uredno škole. Ne u jednoj nego u mnogih školah zatekao sam od
80-100 i više djece po 15-16 u školi; a kazivahu mi, da je dobar
polazak, ako ih se do 30 sabire. U obće polazak je škola tako
neuredan, da je prava grozota; a sve prijave od učitelja i
savjestnijih mjestnih školskih odbora bivaju posve uzalud.
Nadalje se djeca jako neuredno obskrbljuju propisanimi
knjigami, zadaćnicami i pisankami.”

Nepismenost u Hrvatskoj
tijekom druge polovice 19. st.
1869. Banska Hrvatska
85 posto nepismenih stanovnika
88 posto nepismenih na selu
52 posto nepismenih u
gradovima
1880. Banska Hrvatska - 74 posto nepismenih.
Donja Austrija je - 8,5 posto nepismenih
Dalmacija - 87 posto nepismenih

Od ukidanja do ponovnog uvođenja
tjelesne kazne
„U pučkoj školi rabit će se sliedeća disciplinarna sredstva:
opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe,
pridržavanje djeteta poslije nauka u školi na kraće ili duže
vrieme pod nadzorom učiteljevim i uz kakovu duševnu
radnju, poziv djeteta pred učiteljsku konferenciju, a u školah
s jednim učiteljem pred mjestnoga školskoga nadzornika
ukora radi, tjelesna kazna i napokon isključenje iz škole.“
Školski i nastavni red (1879)

Hvala na pažnji!


Slide 4

Mažuranićeva reforma
pučkog školstva

Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod

Vanjski i unutarnji uvjeti koji su omogućili
reformu pučkog školstva 1874.
Liberalni austrijski ustav (1867).
“Državni zakon o narodnim školama” (1869)
Unutarnji uvjeti – Izgradnja učiteljske zajednice

Otpor Crkve reformi školstva
i prije donošenja zakona iz 1874.
U veljači 1869. kardinal Haulik je u poslanici
“O nastavi i uzgoju mladeži” iznio zaključak:
“da je misao o razstavi crkve od učionah posve
nesrećna, te se mora osuditi; dakle i predlog o
ustanovljenju tako zvane bezvjerne, to jest
svakoga značaja vjere lišene učione, da se ima
sasvim zabaciti kao jedan od najubitačnijih
izrodah našeg bezbožnoga vremena.”

Pravoslavna crkva također je pružala veliki otpor
novom školskom zakonu proglasivši ga sredstvom
ukinuća srpske autonomije.

Braneći školski zakon iz 1874, Stjepan Basariček
je u nizu članaka pod naslovom “Naš novi školski
zakon” odgovorio na brojne crkvene napade.
“Država kao takova nepozna katolika ni
pravoslavnih, židova ni protestanta, već jedino
ljude i gradjane svoje.”

Mažuranićev odgovor Crkvama
“Novi odnošaji, u koje je u pogledu pučke škole stupila
država naprama crkvi, i koji su odnošaji već praktično
ukriepljeni školskim zakonodavstvom na malo svih
europejskih država, poimence pako austrijsko-ugarske
monarkije, nisu niti pri preustrojenju pučkih učiona u ovoj
zemlji mogli ostati neuvaženi, s onih istih razloga, s kojih
su oni i drugdje nastali. Prije svega, - prava na vrhovnu
upravu i nadzor svekolike, te tim i pučke nastave i odgoja,
koje su i drugdje državne vlade, kriepošću državnog prava i
promienjenih okolnosti za se zahtievale i osvojile, nije se
kano najviša nastavna oblast u zemlji, mogla odreći ni
hrvatsko-slavonska zemaljska vlada.”

Školski zakon iz 1874.
1. Opće četverorazredne pučke škole (javne, besplatne i
obavezne)
2. Javne i privatne (konfesionalne)
3. Siromašne školske općine dobivale su financijsku
pomoć
4. Svaka školska općina morala je imati školski odbor
5. Županijski školski nadzornici (osam nadzorništava).
6. Nadzornici i učitelji postali su zemaljski činovnici,
izjednačavanje učitelja u učiteljica u plaćama
7. Vlada je određivala nastavne programe i udžbenike te
vršila vrhovni nadzor nad školstvom

Sankcije prema roditeljima
koji nisu slali djecu u školu.
1.Opomena
2.Novčana kazna od 1 do 10 forinti
3.Jedan ili dva dana zatvora.
4.Oduzimanje djece i osiguravanje novog
skrbnika.
1879. Izrečeno je 8698 kazni, a izvršeno 3280.

Problemi u provedbi reforme školstva
“Pravi su tomu razlozi: skroz manjkav i neuredan polazak škole,
nedovoljna obrskba djece s propisanimi učevnimi sredstvi, loša i
nepodpuna učila, velik broj neshodnih školskih zgrada i
namještaj skroz neprikladan. U zagrebačkoj županiji jedva će biti
30% sposobnjaka uškolano; a o tih 30% niti trećina nepolazi
uredno škole. Ne u jednoj nego u mnogih školah zatekao sam od
80-100 i više djece po 15-16 u školi; a kazivahu mi, da je dobar
polazak, ako ih se do 30 sabire. U obće polazak je škola tako
neuredan, da je prava grozota; a sve prijave od učitelja i
savjestnijih mjestnih školskih odbora bivaju posve uzalud.
Nadalje se djeca jako neuredno obskrbljuju propisanimi
knjigami, zadaćnicami i pisankami.”

Nepismenost u Hrvatskoj
tijekom druge polovice 19. st.
1869. Banska Hrvatska
85 posto nepismenih stanovnika
88 posto nepismenih na selu
52 posto nepismenih u
gradovima
1880. Banska Hrvatska - 74 posto nepismenih.
Donja Austrija je - 8,5 posto nepismenih
Dalmacija - 87 posto nepismenih

Od ukidanja do ponovnog uvođenja
tjelesne kazne
„U pučkoj školi rabit će se sliedeća disciplinarna sredstva:
opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe,
pridržavanje djeteta poslije nauka u školi na kraće ili duže
vrieme pod nadzorom učiteljevim i uz kakovu duševnu
radnju, poziv djeteta pred učiteljsku konferenciju, a u školah
s jednim učiteljem pred mjestnoga školskoga nadzornika
ukora radi, tjelesna kazna i napokon isključenje iz škole.“
Školski i nastavni red (1879)

Hvala na pažnji!


Slide 5

Mažuranićeva reforma
pučkog školstva

Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod

Vanjski i unutarnji uvjeti koji su omogućili
reformu pučkog školstva 1874.
Liberalni austrijski ustav (1867).
“Državni zakon o narodnim školama” (1869)
Unutarnji uvjeti – Izgradnja učiteljske zajednice

Otpor Crkve reformi školstva
i prije donošenja zakona iz 1874.
U veljači 1869. kardinal Haulik je u poslanici
“O nastavi i uzgoju mladeži” iznio zaključak:
“da je misao o razstavi crkve od učionah posve
nesrećna, te se mora osuditi; dakle i predlog o
ustanovljenju tako zvane bezvjerne, to jest
svakoga značaja vjere lišene učione, da se ima
sasvim zabaciti kao jedan od najubitačnijih
izrodah našeg bezbožnoga vremena.”

Pravoslavna crkva također je pružala veliki otpor
novom školskom zakonu proglasivši ga sredstvom
ukinuća srpske autonomije.

Braneći školski zakon iz 1874, Stjepan Basariček
je u nizu članaka pod naslovom “Naš novi školski
zakon” odgovorio na brojne crkvene napade.
“Država kao takova nepozna katolika ni
pravoslavnih, židova ni protestanta, već jedino
ljude i gradjane svoje.”

Mažuranićev odgovor Crkvama
“Novi odnošaji, u koje je u pogledu pučke škole stupila
država naprama crkvi, i koji su odnošaji već praktično
ukriepljeni školskim zakonodavstvom na malo svih
europejskih država, poimence pako austrijsko-ugarske
monarkije, nisu niti pri preustrojenju pučkih učiona u ovoj
zemlji mogli ostati neuvaženi, s onih istih razloga, s kojih
su oni i drugdje nastali. Prije svega, - prava na vrhovnu
upravu i nadzor svekolike, te tim i pučke nastave i odgoja,
koje su i drugdje državne vlade, kriepošću državnog prava i
promienjenih okolnosti za se zahtievale i osvojile, nije se
kano najviša nastavna oblast u zemlji, mogla odreći ni
hrvatsko-slavonska zemaljska vlada.”

Školski zakon iz 1874.
1. Opće četverorazredne pučke škole (javne, besplatne i
obavezne)
2. Javne i privatne (konfesionalne)
3. Siromašne školske općine dobivale su financijsku
pomoć
4. Svaka školska općina morala je imati školski odbor
5. Županijski školski nadzornici (osam nadzorništava).
6. Nadzornici i učitelji postali su zemaljski činovnici,
izjednačavanje učitelja u učiteljica u plaćama
7. Vlada je određivala nastavne programe i udžbenike te
vršila vrhovni nadzor nad školstvom

Sankcije prema roditeljima
koji nisu slali djecu u školu.
1.Opomena
2.Novčana kazna od 1 do 10 forinti
3.Jedan ili dva dana zatvora.
4.Oduzimanje djece i osiguravanje novog
skrbnika.
1879. Izrečeno je 8698 kazni, a izvršeno 3280.

Problemi u provedbi reforme školstva
“Pravi su tomu razlozi: skroz manjkav i neuredan polazak škole,
nedovoljna obrskba djece s propisanimi učevnimi sredstvi, loša i
nepodpuna učila, velik broj neshodnih školskih zgrada i
namještaj skroz neprikladan. U zagrebačkoj županiji jedva će biti
30% sposobnjaka uškolano; a o tih 30% niti trećina nepolazi
uredno škole. Ne u jednoj nego u mnogih školah zatekao sam od
80-100 i više djece po 15-16 u školi; a kazivahu mi, da je dobar
polazak, ako ih se do 30 sabire. U obće polazak je škola tako
neuredan, da je prava grozota; a sve prijave od učitelja i
savjestnijih mjestnih školskih odbora bivaju posve uzalud.
Nadalje se djeca jako neuredno obskrbljuju propisanimi
knjigami, zadaćnicami i pisankami.”

Nepismenost u Hrvatskoj
tijekom druge polovice 19. st.
1869. Banska Hrvatska
85 posto nepismenih stanovnika
88 posto nepismenih na selu
52 posto nepismenih u
gradovima
1880. Banska Hrvatska - 74 posto nepismenih.
Donja Austrija je - 8,5 posto nepismenih
Dalmacija - 87 posto nepismenih

Od ukidanja do ponovnog uvođenja
tjelesne kazne
„U pučkoj školi rabit će se sliedeća disciplinarna sredstva:
opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe,
pridržavanje djeteta poslije nauka u školi na kraće ili duže
vrieme pod nadzorom učiteljevim i uz kakovu duševnu
radnju, poziv djeteta pred učiteljsku konferenciju, a u školah
s jednim učiteljem pred mjestnoga školskoga nadzornika
ukora radi, tjelesna kazna i napokon isključenje iz škole.“
Školski i nastavni red (1879)

Hvala na pažnji!


Slide 6

Mažuranićeva reforma
pučkog školstva

Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod

Vanjski i unutarnji uvjeti koji su omogućili
reformu pučkog školstva 1874.
Liberalni austrijski ustav (1867).
“Državni zakon o narodnim školama” (1869)
Unutarnji uvjeti – Izgradnja učiteljske zajednice

Otpor Crkve reformi školstva
i prije donošenja zakona iz 1874.
U veljači 1869. kardinal Haulik je u poslanici
“O nastavi i uzgoju mladeži” iznio zaključak:
“da je misao o razstavi crkve od učionah posve
nesrećna, te se mora osuditi; dakle i predlog o
ustanovljenju tako zvane bezvjerne, to jest
svakoga značaja vjere lišene učione, da se ima
sasvim zabaciti kao jedan od najubitačnijih
izrodah našeg bezbožnoga vremena.”

Pravoslavna crkva također je pružala veliki otpor
novom školskom zakonu proglasivši ga sredstvom
ukinuća srpske autonomije.

Braneći školski zakon iz 1874, Stjepan Basariček
je u nizu članaka pod naslovom “Naš novi školski
zakon” odgovorio na brojne crkvene napade.
“Država kao takova nepozna katolika ni
pravoslavnih, židova ni protestanta, već jedino
ljude i gradjane svoje.”

Mažuranićev odgovor Crkvama
“Novi odnošaji, u koje je u pogledu pučke škole stupila
država naprama crkvi, i koji su odnošaji već praktično
ukriepljeni školskim zakonodavstvom na malo svih
europejskih država, poimence pako austrijsko-ugarske
monarkije, nisu niti pri preustrojenju pučkih učiona u ovoj
zemlji mogli ostati neuvaženi, s onih istih razloga, s kojih
su oni i drugdje nastali. Prije svega, - prava na vrhovnu
upravu i nadzor svekolike, te tim i pučke nastave i odgoja,
koje su i drugdje državne vlade, kriepošću državnog prava i
promienjenih okolnosti za se zahtievale i osvojile, nije se
kano najviša nastavna oblast u zemlji, mogla odreći ni
hrvatsko-slavonska zemaljska vlada.”

Školski zakon iz 1874.
1. Opće četverorazredne pučke škole (javne, besplatne i
obavezne)
2. Javne i privatne (konfesionalne)
3. Siromašne školske općine dobivale su financijsku
pomoć
4. Svaka školska općina morala je imati školski odbor
5. Županijski školski nadzornici (osam nadzorništava).
6. Nadzornici i učitelji postali su zemaljski činovnici,
izjednačavanje učitelja u učiteljica u plaćama
7. Vlada je određivala nastavne programe i udžbenike te
vršila vrhovni nadzor nad školstvom

Sankcije prema roditeljima
koji nisu slali djecu u školu.
1.Opomena
2.Novčana kazna od 1 do 10 forinti
3.Jedan ili dva dana zatvora.
4.Oduzimanje djece i osiguravanje novog
skrbnika.
1879. Izrečeno je 8698 kazni, a izvršeno 3280.

Problemi u provedbi reforme školstva
“Pravi su tomu razlozi: skroz manjkav i neuredan polazak škole,
nedovoljna obrskba djece s propisanimi učevnimi sredstvi, loša i
nepodpuna učila, velik broj neshodnih školskih zgrada i
namještaj skroz neprikladan. U zagrebačkoj županiji jedva će biti
30% sposobnjaka uškolano; a o tih 30% niti trećina nepolazi
uredno škole. Ne u jednoj nego u mnogih školah zatekao sam od
80-100 i više djece po 15-16 u školi; a kazivahu mi, da je dobar
polazak, ako ih se do 30 sabire. U obće polazak je škola tako
neuredan, da je prava grozota; a sve prijave od učitelja i
savjestnijih mjestnih školskih odbora bivaju posve uzalud.
Nadalje se djeca jako neuredno obskrbljuju propisanimi
knjigami, zadaćnicami i pisankami.”

Nepismenost u Hrvatskoj
tijekom druge polovice 19. st.
1869. Banska Hrvatska
85 posto nepismenih stanovnika
88 posto nepismenih na selu
52 posto nepismenih u
gradovima
1880. Banska Hrvatska - 74 posto nepismenih.
Donja Austrija je - 8,5 posto nepismenih
Dalmacija - 87 posto nepismenih

Od ukidanja do ponovnog uvođenja
tjelesne kazne
„U pučkoj školi rabit će se sliedeća disciplinarna sredstva:
opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe,
pridržavanje djeteta poslije nauka u školi na kraće ili duže
vrieme pod nadzorom učiteljevim i uz kakovu duševnu
radnju, poziv djeteta pred učiteljsku konferenciju, a u školah
s jednim učiteljem pred mjestnoga školskoga nadzornika
ukora radi, tjelesna kazna i napokon isključenje iz škole.“
Školski i nastavni red (1879)

Hvala na pažnji!


Slide 7

Mažuranićeva reforma
pučkog školstva

Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod

Vanjski i unutarnji uvjeti koji su omogućili
reformu pučkog školstva 1874.
Liberalni austrijski ustav (1867).
“Državni zakon o narodnim školama” (1869)
Unutarnji uvjeti – Izgradnja učiteljske zajednice

Otpor Crkve reformi školstva
i prije donošenja zakona iz 1874.
U veljači 1869. kardinal Haulik je u poslanici
“O nastavi i uzgoju mladeži” iznio zaključak:
“da je misao o razstavi crkve od učionah posve
nesrećna, te se mora osuditi; dakle i predlog o
ustanovljenju tako zvane bezvjerne, to jest
svakoga značaja vjere lišene učione, da se ima
sasvim zabaciti kao jedan od najubitačnijih
izrodah našeg bezbožnoga vremena.”

Pravoslavna crkva također je pružala veliki otpor
novom školskom zakonu proglasivši ga sredstvom
ukinuća srpske autonomije.

Braneći školski zakon iz 1874, Stjepan Basariček
je u nizu članaka pod naslovom “Naš novi školski
zakon” odgovorio na brojne crkvene napade.
“Država kao takova nepozna katolika ni
pravoslavnih, židova ni protestanta, već jedino
ljude i gradjane svoje.”

Mažuranićev odgovor Crkvama
“Novi odnošaji, u koje je u pogledu pučke škole stupila
država naprama crkvi, i koji su odnošaji već praktično
ukriepljeni školskim zakonodavstvom na malo svih
europejskih država, poimence pako austrijsko-ugarske
monarkije, nisu niti pri preustrojenju pučkih učiona u ovoj
zemlji mogli ostati neuvaženi, s onih istih razloga, s kojih
su oni i drugdje nastali. Prije svega, - prava na vrhovnu
upravu i nadzor svekolike, te tim i pučke nastave i odgoja,
koje su i drugdje državne vlade, kriepošću državnog prava i
promienjenih okolnosti za se zahtievale i osvojile, nije se
kano najviša nastavna oblast u zemlji, mogla odreći ni
hrvatsko-slavonska zemaljska vlada.”

Školski zakon iz 1874.
1. Opće četverorazredne pučke škole (javne, besplatne i
obavezne)
2. Javne i privatne (konfesionalne)
3. Siromašne školske općine dobivale su financijsku
pomoć
4. Svaka školska općina morala je imati školski odbor
5. Županijski školski nadzornici (osam nadzorništava).
6. Nadzornici i učitelji postali su zemaljski činovnici,
izjednačavanje učitelja u učiteljica u plaćama
7. Vlada je određivala nastavne programe i udžbenike te
vršila vrhovni nadzor nad školstvom

Sankcije prema roditeljima
koji nisu slali djecu u školu.
1.Opomena
2.Novčana kazna od 1 do 10 forinti
3.Jedan ili dva dana zatvora.
4.Oduzimanje djece i osiguravanje novog
skrbnika.
1879. Izrečeno je 8698 kazni, a izvršeno 3280.

Problemi u provedbi reforme školstva
“Pravi su tomu razlozi: skroz manjkav i neuredan polazak škole,
nedovoljna obrskba djece s propisanimi učevnimi sredstvi, loša i
nepodpuna učila, velik broj neshodnih školskih zgrada i
namještaj skroz neprikladan. U zagrebačkoj županiji jedva će biti
30% sposobnjaka uškolano; a o tih 30% niti trećina nepolazi
uredno škole. Ne u jednoj nego u mnogih školah zatekao sam od
80-100 i više djece po 15-16 u školi; a kazivahu mi, da je dobar
polazak, ako ih se do 30 sabire. U obće polazak je škola tako
neuredan, da je prava grozota; a sve prijave od učitelja i
savjestnijih mjestnih školskih odbora bivaju posve uzalud.
Nadalje se djeca jako neuredno obskrbljuju propisanimi
knjigami, zadaćnicami i pisankami.”

Nepismenost u Hrvatskoj
tijekom druge polovice 19. st.
1869. Banska Hrvatska
85 posto nepismenih stanovnika
88 posto nepismenih na selu
52 posto nepismenih u
gradovima
1880. Banska Hrvatska - 74 posto nepismenih.
Donja Austrija je - 8,5 posto nepismenih
Dalmacija - 87 posto nepismenih

Od ukidanja do ponovnog uvođenja
tjelesne kazne
„U pučkoj školi rabit će se sliedeća disciplinarna sredstva:
opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe,
pridržavanje djeteta poslije nauka u školi na kraće ili duže
vrieme pod nadzorom učiteljevim i uz kakovu duševnu
radnju, poziv djeteta pred učiteljsku konferenciju, a u školah
s jednim učiteljem pred mjestnoga školskoga nadzornika
ukora radi, tjelesna kazna i napokon isključenje iz škole.“
Školski i nastavni red (1879)

Hvala na pažnji!


Slide 8

Mažuranićeva reforma
pučkog školstva

Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod

Vanjski i unutarnji uvjeti koji su omogućili
reformu pučkog školstva 1874.
Liberalni austrijski ustav (1867).
“Državni zakon o narodnim školama” (1869)
Unutarnji uvjeti – Izgradnja učiteljske zajednice

Otpor Crkve reformi školstva
i prije donošenja zakona iz 1874.
U veljači 1869. kardinal Haulik je u poslanici
“O nastavi i uzgoju mladeži” iznio zaključak:
“da je misao o razstavi crkve od učionah posve
nesrećna, te se mora osuditi; dakle i predlog o
ustanovljenju tako zvane bezvjerne, to jest
svakoga značaja vjere lišene učione, da se ima
sasvim zabaciti kao jedan od najubitačnijih
izrodah našeg bezbožnoga vremena.”

Pravoslavna crkva također je pružala veliki otpor
novom školskom zakonu proglasivši ga sredstvom
ukinuća srpske autonomije.

Braneći školski zakon iz 1874, Stjepan Basariček
je u nizu članaka pod naslovom “Naš novi školski
zakon” odgovorio na brojne crkvene napade.
“Država kao takova nepozna katolika ni
pravoslavnih, židova ni protestanta, već jedino
ljude i gradjane svoje.”

Mažuranićev odgovor Crkvama
“Novi odnošaji, u koje je u pogledu pučke škole stupila
država naprama crkvi, i koji su odnošaji već praktično
ukriepljeni školskim zakonodavstvom na malo svih
europejskih država, poimence pako austrijsko-ugarske
monarkije, nisu niti pri preustrojenju pučkih učiona u ovoj
zemlji mogli ostati neuvaženi, s onih istih razloga, s kojih
su oni i drugdje nastali. Prije svega, - prava na vrhovnu
upravu i nadzor svekolike, te tim i pučke nastave i odgoja,
koje su i drugdje državne vlade, kriepošću državnog prava i
promienjenih okolnosti za se zahtievale i osvojile, nije se
kano najviša nastavna oblast u zemlji, mogla odreći ni
hrvatsko-slavonska zemaljska vlada.”

Školski zakon iz 1874.
1. Opće četverorazredne pučke škole (javne, besplatne i
obavezne)
2. Javne i privatne (konfesionalne)
3. Siromašne školske općine dobivale su financijsku
pomoć
4. Svaka školska općina morala je imati školski odbor
5. Županijski školski nadzornici (osam nadzorništava).
6. Nadzornici i učitelji postali su zemaljski činovnici,
izjednačavanje učitelja u učiteljica u plaćama
7. Vlada je određivala nastavne programe i udžbenike te
vršila vrhovni nadzor nad školstvom

Sankcije prema roditeljima
koji nisu slali djecu u školu.
1.Opomena
2.Novčana kazna od 1 do 10 forinti
3.Jedan ili dva dana zatvora.
4.Oduzimanje djece i osiguravanje novog
skrbnika.
1879. Izrečeno je 8698 kazni, a izvršeno 3280.

Problemi u provedbi reforme školstva
“Pravi su tomu razlozi: skroz manjkav i neuredan polazak škole,
nedovoljna obrskba djece s propisanimi učevnimi sredstvi, loša i
nepodpuna učila, velik broj neshodnih školskih zgrada i
namještaj skroz neprikladan. U zagrebačkoj županiji jedva će biti
30% sposobnjaka uškolano; a o tih 30% niti trećina nepolazi
uredno škole. Ne u jednoj nego u mnogih školah zatekao sam od
80-100 i više djece po 15-16 u školi; a kazivahu mi, da je dobar
polazak, ako ih se do 30 sabire. U obće polazak je škola tako
neuredan, da je prava grozota; a sve prijave od učitelja i
savjestnijih mjestnih školskih odbora bivaju posve uzalud.
Nadalje se djeca jako neuredno obskrbljuju propisanimi
knjigami, zadaćnicami i pisankami.”

Nepismenost u Hrvatskoj
tijekom druge polovice 19. st.
1869. Banska Hrvatska
85 posto nepismenih stanovnika
88 posto nepismenih na selu
52 posto nepismenih u
gradovima
1880. Banska Hrvatska - 74 posto nepismenih.
Donja Austrija je - 8,5 posto nepismenih
Dalmacija - 87 posto nepismenih

Od ukidanja do ponovnog uvođenja
tjelesne kazne
„U pučkoj školi rabit će se sliedeća disciplinarna sredstva:
opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe,
pridržavanje djeteta poslije nauka u školi na kraće ili duže
vrieme pod nadzorom učiteljevim i uz kakovu duševnu
radnju, poziv djeteta pred učiteljsku konferenciju, a u školah
s jednim učiteljem pred mjestnoga školskoga nadzornika
ukora radi, tjelesna kazna i napokon isključenje iz škole.“
Školski i nastavni red (1879)

Hvala na pažnji!


Slide 9

Mažuranićeva reforma
pučkog školstva

Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod

Vanjski i unutarnji uvjeti koji su omogućili
reformu pučkog školstva 1874.
Liberalni austrijski ustav (1867).
“Državni zakon o narodnim školama” (1869)
Unutarnji uvjeti – Izgradnja učiteljske zajednice

Otpor Crkve reformi školstva
i prije donošenja zakona iz 1874.
U veljači 1869. kardinal Haulik je u poslanici
“O nastavi i uzgoju mladeži” iznio zaključak:
“da je misao o razstavi crkve od učionah posve
nesrećna, te se mora osuditi; dakle i predlog o
ustanovljenju tako zvane bezvjerne, to jest
svakoga značaja vjere lišene učione, da se ima
sasvim zabaciti kao jedan od najubitačnijih
izrodah našeg bezbožnoga vremena.”

Pravoslavna crkva također je pružala veliki otpor
novom školskom zakonu proglasivši ga sredstvom
ukinuća srpske autonomije.

Braneći školski zakon iz 1874, Stjepan Basariček
je u nizu članaka pod naslovom “Naš novi školski
zakon” odgovorio na brojne crkvene napade.
“Država kao takova nepozna katolika ni
pravoslavnih, židova ni protestanta, već jedino
ljude i gradjane svoje.”

Mažuranićev odgovor Crkvama
“Novi odnošaji, u koje je u pogledu pučke škole stupila
država naprama crkvi, i koji su odnošaji već praktično
ukriepljeni školskim zakonodavstvom na malo svih
europejskih država, poimence pako austrijsko-ugarske
monarkije, nisu niti pri preustrojenju pučkih učiona u ovoj
zemlji mogli ostati neuvaženi, s onih istih razloga, s kojih
su oni i drugdje nastali. Prije svega, - prava na vrhovnu
upravu i nadzor svekolike, te tim i pučke nastave i odgoja,
koje su i drugdje državne vlade, kriepošću državnog prava i
promienjenih okolnosti za se zahtievale i osvojile, nije se
kano najviša nastavna oblast u zemlji, mogla odreći ni
hrvatsko-slavonska zemaljska vlada.”

Školski zakon iz 1874.
1. Opće četverorazredne pučke škole (javne, besplatne i
obavezne)
2. Javne i privatne (konfesionalne)
3. Siromašne školske općine dobivale su financijsku
pomoć
4. Svaka školska općina morala je imati školski odbor
5. Županijski školski nadzornici (osam nadzorništava).
6. Nadzornici i učitelji postali su zemaljski činovnici,
izjednačavanje učitelja u učiteljica u plaćama
7. Vlada je određivala nastavne programe i udžbenike te
vršila vrhovni nadzor nad školstvom

Sankcije prema roditeljima
koji nisu slali djecu u školu.
1.Opomena
2.Novčana kazna od 1 do 10 forinti
3.Jedan ili dva dana zatvora.
4.Oduzimanje djece i osiguravanje novog
skrbnika.
1879. Izrečeno je 8698 kazni, a izvršeno 3280.

Problemi u provedbi reforme školstva
“Pravi su tomu razlozi: skroz manjkav i neuredan polazak škole,
nedovoljna obrskba djece s propisanimi učevnimi sredstvi, loša i
nepodpuna učila, velik broj neshodnih školskih zgrada i
namještaj skroz neprikladan. U zagrebačkoj županiji jedva će biti
30% sposobnjaka uškolano; a o tih 30% niti trećina nepolazi
uredno škole. Ne u jednoj nego u mnogih školah zatekao sam od
80-100 i više djece po 15-16 u školi; a kazivahu mi, da je dobar
polazak, ako ih se do 30 sabire. U obće polazak je škola tako
neuredan, da je prava grozota; a sve prijave od učitelja i
savjestnijih mjestnih školskih odbora bivaju posve uzalud.
Nadalje se djeca jako neuredno obskrbljuju propisanimi
knjigami, zadaćnicami i pisankami.”

Nepismenost u Hrvatskoj
tijekom druge polovice 19. st.
1869. Banska Hrvatska
85 posto nepismenih stanovnika
88 posto nepismenih na selu
52 posto nepismenih u
gradovima
1880. Banska Hrvatska - 74 posto nepismenih.
Donja Austrija je - 8,5 posto nepismenih
Dalmacija - 87 posto nepismenih

Od ukidanja do ponovnog uvođenja
tjelesne kazne
„U pučkoj školi rabit će se sliedeća disciplinarna sredstva:
opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe,
pridržavanje djeteta poslije nauka u školi na kraće ili duže
vrieme pod nadzorom učiteljevim i uz kakovu duševnu
radnju, poziv djeteta pred učiteljsku konferenciju, a u školah
s jednim učiteljem pred mjestnoga školskoga nadzornika
ukora radi, tjelesna kazna i napokon isključenje iz škole.“
Školski i nastavni red (1879)

Hvala na pažnji!


Slide 10

Mažuranićeva reforma
pučkog školstva

Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod

Vanjski i unutarnji uvjeti koji su omogućili
reformu pučkog školstva 1874.
Liberalni austrijski ustav (1867).
“Državni zakon o narodnim školama” (1869)
Unutarnji uvjeti – Izgradnja učiteljske zajednice

Otpor Crkve reformi školstva
i prije donošenja zakona iz 1874.
U veljači 1869. kardinal Haulik je u poslanici
“O nastavi i uzgoju mladeži” iznio zaključak:
“da je misao o razstavi crkve od učionah posve
nesrećna, te se mora osuditi; dakle i predlog o
ustanovljenju tako zvane bezvjerne, to jest
svakoga značaja vjere lišene učione, da se ima
sasvim zabaciti kao jedan od najubitačnijih
izrodah našeg bezbožnoga vremena.”

Pravoslavna crkva također je pružala veliki otpor
novom školskom zakonu proglasivši ga sredstvom
ukinuća srpske autonomije.

Braneći školski zakon iz 1874, Stjepan Basariček
je u nizu članaka pod naslovom “Naš novi školski
zakon” odgovorio na brojne crkvene napade.
“Država kao takova nepozna katolika ni
pravoslavnih, židova ni protestanta, već jedino
ljude i gradjane svoje.”

Mažuranićev odgovor Crkvama
“Novi odnošaji, u koje je u pogledu pučke škole stupila
država naprama crkvi, i koji su odnošaji već praktično
ukriepljeni školskim zakonodavstvom na malo svih
europejskih država, poimence pako austrijsko-ugarske
monarkije, nisu niti pri preustrojenju pučkih učiona u ovoj
zemlji mogli ostati neuvaženi, s onih istih razloga, s kojih
su oni i drugdje nastali. Prije svega, - prava na vrhovnu
upravu i nadzor svekolike, te tim i pučke nastave i odgoja,
koje su i drugdje državne vlade, kriepošću državnog prava i
promienjenih okolnosti za se zahtievale i osvojile, nije se
kano najviša nastavna oblast u zemlji, mogla odreći ni
hrvatsko-slavonska zemaljska vlada.”

Školski zakon iz 1874.
1. Opće četverorazredne pučke škole (javne, besplatne i
obavezne)
2. Javne i privatne (konfesionalne)
3. Siromašne školske općine dobivale su financijsku
pomoć
4. Svaka školska općina morala je imati školski odbor
5. Županijski školski nadzornici (osam nadzorništava).
6. Nadzornici i učitelji postali su zemaljski činovnici,
izjednačavanje učitelja u učiteljica u plaćama
7. Vlada je određivala nastavne programe i udžbenike te
vršila vrhovni nadzor nad školstvom

Sankcije prema roditeljima
koji nisu slali djecu u školu.
1.Opomena
2.Novčana kazna od 1 do 10 forinti
3.Jedan ili dva dana zatvora.
4.Oduzimanje djece i osiguravanje novog
skrbnika.
1879. Izrečeno je 8698 kazni, a izvršeno 3280.

Problemi u provedbi reforme školstva
“Pravi su tomu razlozi: skroz manjkav i neuredan polazak škole,
nedovoljna obrskba djece s propisanimi učevnimi sredstvi, loša i
nepodpuna učila, velik broj neshodnih školskih zgrada i
namještaj skroz neprikladan. U zagrebačkoj županiji jedva će biti
30% sposobnjaka uškolano; a o tih 30% niti trećina nepolazi
uredno škole. Ne u jednoj nego u mnogih školah zatekao sam od
80-100 i više djece po 15-16 u školi; a kazivahu mi, da je dobar
polazak, ako ih se do 30 sabire. U obće polazak je škola tako
neuredan, da je prava grozota; a sve prijave od učitelja i
savjestnijih mjestnih školskih odbora bivaju posve uzalud.
Nadalje se djeca jako neuredno obskrbljuju propisanimi
knjigami, zadaćnicami i pisankami.”

Nepismenost u Hrvatskoj
tijekom druge polovice 19. st.
1869. Banska Hrvatska
85 posto nepismenih stanovnika
88 posto nepismenih na selu
52 posto nepismenih u
gradovima
1880. Banska Hrvatska - 74 posto nepismenih.
Donja Austrija je - 8,5 posto nepismenih
Dalmacija - 87 posto nepismenih

Od ukidanja do ponovnog uvođenja
tjelesne kazne
„U pučkoj školi rabit će se sliedeća disciplinarna sredstva:
opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe,
pridržavanje djeteta poslije nauka u školi na kraće ili duže
vrieme pod nadzorom učiteljevim i uz kakovu duševnu
radnju, poziv djeteta pred učiteljsku konferenciju, a u školah
s jednim učiteljem pred mjestnoga školskoga nadzornika
ukora radi, tjelesna kazna i napokon isključenje iz škole.“
Školski i nastavni red (1879)

Hvala na pažnji!


Slide 11

Mažuranićeva reforma
pučkog školstva

Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod

Vanjski i unutarnji uvjeti koji su omogućili
reformu pučkog školstva 1874.
Liberalni austrijski ustav (1867).
“Državni zakon o narodnim školama” (1869)
Unutarnji uvjeti – Izgradnja učiteljske zajednice

Otpor Crkve reformi školstva
i prije donošenja zakona iz 1874.
U veljači 1869. kardinal Haulik je u poslanici
“O nastavi i uzgoju mladeži” iznio zaključak:
“da je misao o razstavi crkve od učionah posve
nesrećna, te se mora osuditi; dakle i predlog o
ustanovljenju tako zvane bezvjerne, to jest
svakoga značaja vjere lišene učione, da se ima
sasvim zabaciti kao jedan od najubitačnijih
izrodah našeg bezbožnoga vremena.”

Pravoslavna crkva također je pružala veliki otpor
novom školskom zakonu proglasivši ga sredstvom
ukinuća srpske autonomije.

Braneći školski zakon iz 1874, Stjepan Basariček
je u nizu članaka pod naslovom “Naš novi školski
zakon” odgovorio na brojne crkvene napade.
“Država kao takova nepozna katolika ni
pravoslavnih, židova ni protestanta, već jedino
ljude i gradjane svoje.”

Mažuranićev odgovor Crkvama
“Novi odnošaji, u koje je u pogledu pučke škole stupila
država naprama crkvi, i koji su odnošaji već praktično
ukriepljeni školskim zakonodavstvom na malo svih
europejskih država, poimence pako austrijsko-ugarske
monarkije, nisu niti pri preustrojenju pučkih učiona u ovoj
zemlji mogli ostati neuvaženi, s onih istih razloga, s kojih
su oni i drugdje nastali. Prije svega, - prava na vrhovnu
upravu i nadzor svekolike, te tim i pučke nastave i odgoja,
koje su i drugdje državne vlade, kriepošću državnog prava i
promienjenih okolnosti za se zahtievale i osvojile, nije se
kano najviša nastavna oblast u zemlji, mogla odreći ni
hrvatsko-slavonska zemaljska vlada.”

Školski zakon iz 1874.
1. Opće četverorazredne pučke škole (javne, besplatne i
obavezne)
2. Javne i privatne (konfesionalne)
3. Siromašne školske općine dobivale su financijsku
pomoć
4. Svaka školska općina morala je imati školski odbor
5. Županijski školski nadzornici (osam nadzorništava).
6. Nadzornici i učitelji postali su zemaljski činovnici,
izjednačavanje učitelja u učiteljica u plaćama
7. Vlada je određivala nastavne programe i udžbenike te
vršila vrhovni nadzor nad školstvom

Sankcije prema roditeljima
koji nisu slali djecu u školu.
1.Opomena
2.Novčana kazna od 1 do 10 forinti
3.Jedan ili dva dana zatvora.
4.Oduzimanje djece i osiguravanje novog
skrbnika.
1879. Izrečeno je 8698 kazni, a izvršeno 3280.

Problemi u provedbi reforme školstva
“Pravi su tomu razlozi: skroz manjkav i neuredan polazak škole,
nedovoljna obrskba djece s propisanimi učevnimi sredstvi, loša i
nepodpuna učila, velik broj neshodnih školskih zgrada i
namještaj skroz neprikladan. U zagrebačkoj županiji jedva će biti
30% sposobnjaka uškolano; a o tih 30% niti trećina nepolazi
uredno škole. Ne u jednoj nego u mnogih školah zatekao sam od
80-100 i više djece po 15-16 u školi; a kazivahu mi, da je dobar
polazak, ako ih se do 30 sabire. U obće polazak je škola tako
neuredan, da je prava grozota; a sve prijave od učitelja i
savjestnijih mjestnih školskih odbora bivaju posve uzalud.
Nadalje se djeca jako neuredno obskrbljuju propisanimi
knjigami, zadaćnicami i pisankami.”

Nepismenost u Hrvatskoj
tijekom druge polovice 19. st.
1869. Banska Hrvatska
85 posto nepismenih stanovnika
88 posto nepismenih na selu
52 posto nepismenih u
gradovima
1880. Banska Hrvatska - 74 posto nepismenih.
Donja Austrija je - 8,5 posto nepismenih
Dalmacija - 87 posto nepismenih

Od ukidanja do ponovnog uvođenja
tjelesne kazne
„U pučkoj školi rabit će se sliedeća disciplinarna sredstva:
opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe,
pridržavanje djeteta poslije nauka u školi na kraće ili duže
vrieme pod nadzorom učiteljevim i uz kakovu duševnu
radnju, poziv djeteta pred učiteljsku konferenciju, a u školah
s jednim učiteljem pred mjestnoga školskoga nadzornika
ukora radi, tjelesna kazna i napokon isključenje iz škole.“
Školski i nastavni red (1879)

Hvala na pažnji!