Od magareće klupe do okružnog školskog nadzornika, učiteljski put Mijata Stojanovića Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod Školstvo kao politicum Protomodernizacija.
Download ReportTranscript Od magareće klupe do okružnog školskog nadzornika, učiteljski put Mijata Stojanovića Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod Školstvo kao politicum Protomodernizacija.
Slide 1
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 2
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 3
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 4
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 5
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 6
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 7
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 8
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 9
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 10
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 2
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 3
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 4
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 5
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 6
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 7
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 8
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 9
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !
Slide 10
Od magareće klupe do okružnog
školskog nadzornika,
učiteljski put Mijata Stojanovića
Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod
Školstvo kao politicum
Protomodernizacija školstva u Habsburškoj
monarhiji započinje u drugoj polovici 18.
stoljeća terezijanskim utemeljenjem državnog
školstva kojim se nastojalo uključiti što veći
broj djece u školski sustav.
Opismenjivanje stanovništva bilo je jedan od
prioriteta jer je pismeni podanik mogao brže
razumjeti reforme kojima je država nastojala
povećati svoju moć.
Školstvo u Vojnoj krajini
Od 1764. osnivaju se prve državne škole, a od
1774. gradi se mreža njemačkih trivijalnih
škola. Osnivanje općinskih/narodnih škola
regulirano je naredbom dvorske vojne
komisije iz 1829. Te su škole financirane od
strane općina i trajale su dvije godine. Od
1871. uveden je jedinstven sustav osnovnih
škola.
Trivijalne i općinske škole nadzirali su časnici
iz satnijskog zapovjedništva, a škole cijele
regimente bile su podređene pukovnijskoj
školskoj komisiji. Slavonska školska komisija
svoje je središte imala u Vinkovcima.
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest djetinjstva i odrastanja
„Učitelj je običavao računske formule zabijati u glave učenika na svoj
osobiti način, naime pograbio bi djaka, koji je računao, za kosu, pak
kazujuć njemački računsko pravilo, lupao bi tupom dječjom glavom o
tablu, da bi odjekivalo po školi, kao po bačvarskoj djelaonici, kad
bačvar nabija obruče na burad. Rukopis pako bijaše mi gadan i
neuredan za čudo i pripoviest, sve same kuke i kvake. Uviek sam
uslied toga sjedio u školi posljednji u tako zvanoj klupi "Eselsbank". –
Štogod me je moj g. učitelj dao više šibati i štogod me je više grdio po
tadanjem neshodnom i nevaljalom načinu podučavanja, to sam je
bivao sve tupiji i glupiji.“
Stojanovićev rukopis kao izvor za
povijest čitanja
Mijat Stojanović (1818-1881)
Tijekom života Stojanović
je objavio dvadesetak knjiga i
knjižica, te preko dvjesto
raznih članka, putopisa i
književnih priloga u brojnim
časopisima, novinama i
kalendarima.
1. Uprave za dobro i krepostno vladanje i nekoje poslovice za mladež (Osijek, 1844)
2. Slike iz domaćega života slavonskog naroda. Slavonske pučke sigre ( Zemun, 1858)
3. Sbirka narodnih poslovicah, riečih i izrazah (Zagreb, 1866)
4. Pučke pripoviedke i pjesme (Zagreb, 1867)
5. Šala i zbilja. Sbirka narodnih pripoviedaka (Senj, 1879)
6. Narodne pripoviedke za mladež (Zagreb, 1879)
7. Slike iz života hrvatskoga naroda po Slavoniji i Sriemu (Zagreb, 1881)
Hvala na pažnji !