Filozofija i znanost
Download
Report
Transcript Filozofija i znanost
Filozofija – razgraničenje pojma
Filozofija i znanost
Aristotel (384-322)
Arhimed (287- 212)
Odnos filozofije i znanosti kroz povijest
Grčka do helenizma: težnja za razumskim tumačenjem,
odvajanje od mita
filozofija sadržajno obuhvaća sve znanosti
Helenizam: odvajanje pojedinih područja istraživanja,
osamostaljivanje pojedinih znanosti
(Pitagora, Tales)
(Euklid, Arhimed, Ptolomej)
Renesansa: odvajanje od teologije, preporod znanosti
(Leonardo, Kopernik, Kepler, Galilei)
Klasifikacija znanosti
Realne znanosti – predmet im je isječak, dio
iskustvene zbilje.
Dio prirode – prirodne znanosti
(fizika, kemija, oceanografija...)
Dio onoga što je ljudsko djelo – kulturne znanosti
(povijest, lingvistika, arheologija...)
Formalne znanosti – predmet su im
apstraktne, univerzalno primjenjive strukture.
(logika, matematika)
Što je zajedničko filozofiji i
znanostima?
racionalnost
metodičnost
sustavnost
I znanosti i filozofiji
zadaća je nešto
racionalno protumačiti
na racionalan način, pri
čemu se služe svom
predmetu prikladnim
metodama, a stečene
uvide nastoje sustavno
izložiti.
Što je različito filozofiji i znanosti?
ZBILJA
ISKUSTVENO
znanost
znanost
znanost
filozofija
znanost
NEISKUSTVENO
Znanosti
iskustvene; nešto
iskustveno objašnjavaju
iskustvenim*
predmetno ograničene na
određeni dio ili aspekt
iskustvene zbilje
Filozofija
neiskustvena; iskustveno
objašnjava neiskustvenim
spoznaja cjeline; cjelinu
iskustvenog objašnjava iz
njenih temelja
“Istina je cjelina”
Hegel
metodički ograničene
predmetom istraživanja
bez metodičkih
pretpostavki; problem
metode i sam je filozofski
problem
Za promišljanje
Povijest znanosti je povijest zabluda.
Postoji li humanistička svrha znanosti ili samo njena
pragmatička svrha?
Ima li od filozofije ikakve koristi kad već nema
neposredne praktične koristi?
Je li važnije znati “kako” ili “zašto”? Zašto?
Što filozofija pruža znanosti, a što znanost filozofiji?
Navedite neke prešutne pretpostavke neke od znanosti.
Filozofija i znanost
SLIČNOSTI
RAZLIKE
Racionalnost
Empirijske
Neempirijska
Metodičnost
Dio/aspekt zbilje
Cjelovitost zbilje
Sustavnost
Metodska
reduciranost
Metodska
otvorenost