SOCIOLOGIJA

Predmetni nastavnik: Nikša Dubreta Asistentice: Helena Trbušić, Vesna Janković

Što je sociologija

Proturječnosti suvremenog svijeta Kako je taj svijet nastao i kako će se razvijati u budućnosti Potreba da se svijet promotri iz perspektive šire od vlastite Sociologija – proučavanje društvenog života, ljudskih skupina i društva Makro i mikro perspektiva

Čemu kolegiji s područja društvenih znanosti (poput Sociologije) na FSB-u?

Iz strategije razvoja FSB-a do 2010 (Misija i ciljevi) :

... omogućavanje aktivnijeg statusa studentima, razvoj slobode stvaralaštva, kreativnosti, poduzetništva i stjecanje više znanja i vještina iz pojedinih područja (primjena računala, menadžement, timski rad, kultura, građanske vrijednosti, komuniciranje , jezici, etika, biologija i njezine izvedenice, filozofija, društvene znanosti …) te bogatija ponuda izbornih predmeta

Iz strategije razvoja FSB-a do 2010 (4. Zadaci i ciljevi)

Nužno je utvrđivanje razloga premalom broju izbornih kolegija s područja netehničkih disciplina.

Obrazovani stručnjaci, fleksibilni i pokretljivi izvršitelji moraju se osposobiti za najraznovrsnija djelovanja na “bojnom polju“ svakidašnjice a ne samo kliziti specijalističkim “koridorima“.

Nužno je poznavanje povijesti i filozofije tehnike. Razvijanje svijesti o utjecajima tehničkih procesa na društvene kriterije vođenja tehnike (sigurnost, zdravlje, kvaliteta okoliša, razvoj ličnosti i kvaliteta društva i etika).

Važnost opće kulture

sve češće ključno mjerilo selekcije u akademskim institucijama 18th DAAAM International Symposium - Intelligent Manufacturing & Automation: Focus on Creativity, Responsibility, and Ethics of Engineers Naglasak uočljiv i u aktivnostima vodećih inženjerskih organizacija u Europi i u svijetu:      IGIP (Internationale Gesellschaft fur Ingenieurpadagogic), SEFI (Societe Europeenne pour la Formation des Ingenieurs), ASEE (American Society for Engineering Education), NSPE (National Society of Professional Engineers) ...

Primjeri: SEFI publikacije

Educating the Whole Engineer generalists or specialists?

– The Role of Non Technical Subjects in Engineering Curricula.

Engineering Education in the 2000’s - Does Europe need Ethics in Engineering Humanities and Arts in a Balanced Engineering Education New Engineering Competencies - Changing the Paradigm!

Recruitment of Women in Engineering The Role of Female Engineers in the Changing Europe Sustainable Development - Responsibility of Engineering Education ... ...

Inženjerska profesija: identitet u tranziciji

Lynn, Salzman (2002) What makes a good engineer – U.S., German and Japanese perspective     Važnost ne-tehničkih vještina na planu profesionalnog djelovanja inženjera.

Širok opseg kvalifikacija koje inženjer mora posjedovati u različitim socio-kulturnim kontekstima.

Menadžerske, pregovaračke i komunikacijske vještine – najčešće se spominju kao područje koje treba brzo unaprijediti.

Prelaskom u menadžerski sektor, tehnička ekspertiza još je naglašenije praćena i podržana osnovnim znanjima na planu ekonomije i međuljudskih odnosa.

Inženjerski rad i posao

Najčešće spomenute sposobnosti i obilježja među onima koji na svom radnom mjestu obavljaju pretežno inženjerski posao (i u njemu provode najveći dio svog radnog vijeka):   visoko tehničko znanje i naglašene analitičke sposobnosti; sposobnost rješavanja problema i pronalaženja pomoći na najefikasniji način;   sposobnost aktiviranja ljudi i resursa (jasna komunikacija i definiranje zadataka); ulaganje napora na planu individualnog samorazvoja i kreativnosti.

Menadžerski sektor

Ne tehničke vještine još važnije među profesionalcima koji tendiraju prema menadžerskim pozicijama i brzo napreduju ("ubrzane karijere"):     sposobnost kvalitetnog komuniciranja i rada s ljudima – naglasak na "proaktivnosti"; Sposobnost prevladavanja granica među inženjerskim disciplinama i granica između inženjera i "ne inženjera", klijenata i sl; ponekad - "eksterni fokus", tj., sposobnost sagledavanja cjeline, uočavanja "kompletne slike"; sposobnost da se društveno kontekstualiziraju rezultati vlastitog rada – porast očekivanja na planu društveno i ekološki informirane inženjerske uloge.

Društvene vještine i njihov karakter

Najveći dio spomenutih karakteristika – intra organizacijski kontekst.  Edukacijski ciljevi: poboljšanje tema i poglavlja unutar menadžerskih kolegija.

poglavlja o motivaciji, vođenju, komuniciranju ...

(na prvi pogled) aplikativno znanje.

Organizacija i okolina – šira kultura i društveni sistem.

 Edukacijski imperativi: promišljanje uloge eksperta u društvu i kritičko samopropitivanje vlastitih profesionalnih aktivnosti.

poglavlja o društvenoj kontekstualizaciji, ekološke teme i njihov društveni karakter, razvijena interdisciplinarna imaginacija ...

manje aplikabilno.

Inženjerske karijere?

www.vjesnik.hr

- 27. kolovoza 2009.: "Završeni stručnjaci brzo se zapošljavaju, većinom na radnim mjestima s barem dvostruko višim plaćama od državnog prosjeka". "Osim što su s diplomom FSB-a slobodni u izboru mjesta zapošljavanja, bilo da je riječ o domaćim ili stranim tvrtkama, drugi razlog interesa za studije strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva vidi se u plaćama. Prosjek primanja njihovih završenih studenata je između 9000 i 10.000 kuna, i to s godinom ili dvije staža".

Inženjerske karijere i plaće – međunarodne usporedbe?

James Trevelyan, Real Engineering is not what you learned at school ... or is it?

"Samo mali dio diplomanata s vodećih nego u inženjerskim kompanijama".

To sugerira da indijski diplomanti softverima".

indijskih inženjerskih obrazovnih institucija ima inženjerske karijere. Najviše ih se zapošljava u IT tvrtkama na proizvodnji softvera i sličnim (uslužnim) poslovima. Glavni pokretač su plaće – koje su tamo do tri puta veće "Istraživanja tržišta rada tvrde da je visina plaće uvjetovana marginalnim produktom kojeg stvara radnik. inženjeri na planu posjedovanja vještina za stvaranje vrijednosti nisu toliko interesantni tipično proizvodno-inženjerskim poslodavcima, koliko onima koji nude posao u vezi sa

Inženjerske karijere?

Dominantni elementi obrazovanja:  priprema za rješavanje problema,  izradu proračuna   oblikovanje ostali tehnički "hard core" Stvarni radni kontekst:  najviše vremena u interakciji s drugim ljudima (inženjerima, tehničarima, klijentima ...)    komunikacija (face-to-face, telefon, mail ...) koordinacija rada drugih – dominantna bavljenje čistim tehničkim poslom tijekom dana – mali dio radnog vremena

Trevelyan, J.P. (2008). A Framework for Understanding Engineering Practice.

85 aspekata inženjerske prakse – od dizajniranja, testiranja, koordinacije, vođenja timova do upravljanja protocima novca, organiziranja domjenaka ...

svega par ih se uči na fakultetima, a većina se niti ne spominje.

Problemi "stvarnog" inženjerstva

Potcjenjivanje važnih aspekata inženjerske prakse:  provjera grešaka i dokumentacija kao manje važni poslovi    interakcija s drugima kao gubljenje vremena slaba procjena vremena za dovršenje posla slabo uočavanje i gotovo nikakvo predviđanje grešaka na komponentama uzrokovanih ljudskim faktorom

Netehnički kolegiji na FSB-u (katedra za sociologiju)

Sociologija Industrijska sociologija Znanost, tehnika, društvo Socijalna psihologija malih grupa

Sociologija (program)

Obavezna Izborna ispitna literatura: Haralambos M., Holborn, M. (2002) Sociologija: teme i perspektive.

Zagreb: Golden Marketing (odabrana poglavlja) literatura (1 naslov) – prema popisu izborne literature I kolokvij Poglavlja iz obavezne literature: 1. Sociološke perspektive 12. Kultura i identitet 2. Društvena stratifikacija (Uvod; Kultura i društvo; Razvoj ljudskih društava; Teorije društva; Pogledi na ljudsko ponašanje) (Uvod; Tipovi kulture; Identitet; Kultura i civilizacija; Masovna kultura; Moderna, postmoderna i kultura) (Uvod) 3. Spol i rod (Uvod; Rod i zaposlenje)

II kolokvij Poglavlja iz obavezne literature: 6. Zločin i devijantnost perspektiva; Marketizacija, globalizacija i zločin) 9. Moć, politika i država 11. Obrazovanje (Uvod; Devijantnost – interakcionistička (Uvod; Max Weber – moć i tipovi vlasti; Globalizacija i moć nacije-države; Michael Mann – izvori društvene moći; Michel Foucault – moć/znanje) 10. Rad, nezaposlenost i dokolica Emile Durkheim; Računala, tehnologija i promjene u radu; Radni proces i degradacija rada; Fleksibilnost i postfordizam) (Različita obrazovna postignuća; Obrazovanje – interakcionistička perspektiva) (Priroda rada; Konfliktne perspektive;

Pretežna međuupućenost ispitne literature i predavanja Kontinuirano ukazivanje na problematičan karakter sintagme "mišljenje struke" Usvajanje predodžbe o fiktivnom karakteru tzv. "znanstvene neutralnosti" Sagledavannje svake odabrane teme putem upoznavanja s gledištima glavnih socioloških perspektiva

Sociološke perspektive

Mnogostrukost načina proučavanja društvenog svijeta (sociologija kao multiparadigmatska znanost) – kada se i složimo oko teme za analizu, prilazimo joj s različitih teorijskih perspektiva:  Funkcionalistička perspektiva    Konfliktna perspektiva Interakcionistička perspektiva Feministička perspektiva  Postmoderna perspektiva

Pojedinac i grupa: premise kulture

Važnost grupe za pojedinca

Carpenterova i Brownova istraživanja različitih razina grupnog života Modernost, društvena fragmentacija i brojnost grupa kojima pripadamo Skupni utjecaji u kritičkim etapama ljudskog sazrijevanja Morris i važnost grupe "koja se igra"

Fenomen "feral children" (Singh, 1949) i drugi primjeri ekstremnog odsustva socijalizacije  Djeca koja su od najranijeg djetinjstva bila bez kontakta s ljudima ... Nerijetko uopće nemaju iskustvo ljudske brige, ljubavi, društvenog ponašanja i ljudskog jezika ... Odrastaju uz životinje ili žive u divljini i izolaciji ... Izvještaji o preko 100 slučajeva ...

Individualna sloboda i pripadnost grupi

Skupine koje nisu grupe: Socijalni agregat:  međudobna nepoznatost i anonimnost     nema organizacije i strukture ograničeni socijalni odnosi slabe modifikacije ponašanja teritorijalni karakter  prolaznost u trajanju Socijalna kategorija – zajedničke osobine, bez međusobnog kontakta i prostora...

Grupa

određen broj ljudi koji stoje u strukturiranoj interakciji unutarnja struktura neprekidna dinamika utjecaja dinamička cjelina više je od pukog zbroja svojih pripadnika Pojedinac u grupi: položaj, uloga, status

Grupni utjecaji na osobu

važno za oblikovanje osobnog karaktera Oblici: socijalizacija, desocijalizacija, resocijalizacija stimulusi za odgovore koji ne dolaze do izražaja izvan grupe

Socijalizacija

najintezivnija u fazama psiho-seksualnog razvoja postupak kojim se osoba uči društvenim ulogama koje su sukladne zajednici kojoj pripada važnost identifikacije i sukoba utjecaja primarna socijalizacija:  više od kognitivnog učenja   ispunjena emocijama razvijanje predodžbe o "generaliziranim drugima" sekundarna socijalizacija:   internalizacija institucionalnih ili institucionalno zasnovanih pod svjetova stjecanje znanja specifičnog za ulogu

Desocijalizacija Desocijalizacija – proces razgradnje starih vrijednosti  E. Goffman - gubljenje civilnog identiteta u totalnim institucijama Institucije za nemoćne i bezopasne Institucije za nemoćne i opasne Institucije za opasne prekršitelje normi Institucije sa posebnim zadaćama Institucije za povlačenje od svijeta  Infantilizacija odraslih – slabljenje duševnog inventara i samostalnosti Svi aspekti života odvijaju se na istom mjestu pod istim autoritetom Svaki pojedinac je pripadnik šire kohorte koju se podjednako tretira Sve dnevne aktivnosti su isplanirane Oštra podjela između onih koji nadgledaju i onih koje se nadgleda Informacije o sudbini pojedinca se taje

Ekstremna desocijalizacija

Ringelblumovo istraživanje ekstremnog otuđenja samougnjetavanje; internalizacija nametnutog; poistovjećivanje s napadačem; unutarnje podjele; prihvaćanje kazne; nesposobnost za otpor... ...

Osobni i društveni karakter

Razlike u ponašanjima usprkos očekivanjima Društveni karakter:  bit karakterne strukture koja je zajednička većini članova unutar jedne civilizacije  oblikuje i kanalizira ljudsku energiju u okviru datog društva E. Fromm – društveni karakter kao internalizacija izvanjske prinude

Poslušnost i društveni karakter

Milgramovi eksperimenti i izvedenice – poslušnost autoritetu

Stereotipiziranje

Haire i Grunes – studija o izvornoj percepciji drugih osoba Opis radnika:  

grupa 1

: radnik radi u tvorici, redovito čita tisak, ide u kino, normalnog je rasta, šaljivdžija, snažan, aktivan

grupa 2

: radnik radi u tvorici, redovito čita tisak, ide u kino, normalnog je rasta, šaljivdžija, inteligentan, snažan, aktivan Metode potvrđivanja stereotipa

Referentne grupe

Skupina koju pojedinac uzima kao referentni okvir vlastitog vrednovanja i stvaranja stavova Identifikacija s povratnim utjecajem Funkcije:   normativna – određuje obrasce ponašanja poredbena – prosuđivanje sebe i drugih Negativna grupa referencije

Relativna deprivacija

Kada je samo uspoređivanje s referentnom grupom negativno S.A. Stouffer rata – unapređivanje američkih vojnika u različitim rodovima vojske tijekom II svjetskog    zračne snage (50% šansi) vojna policija (33% šansi) međusobno uspoređivanje – uspjeh i neuspjeh?

Granica deprivacije povučena na području očekivanog i postignutog Referentna grupa – mjerilo za procjenu relativne deprivacije

Što je kultura i kako djeluje

Mnogostrukost upotrebe pojma "kultura"

U društvenim znanostima jedan od najšire korištenih koncepata.

Centralan za humanističke, društvene znanosti i lijepu i primijenjenu umjetnost.

Koristi se kolokvijalno u svakodnevnom životu uključujući i pripadajuće stereotipe.

Mnogostrukost značenja i oblika upotrebe:   poticajna za znanstveni "zahvat u realnost" zbunjujuća i implicira nejasnoće Pitanja: što je kultura, kako djeluje, možemo li identificirati i mjeriti njene osnovne elemente, kako razumijevanje kulture podupire naše svjetonazore.

• Kultura - društvo: međuupućenost.

• Kulturna raznolikost.

• Subkulture. • Kulturne promjene.

• Etnocentrizam.

• Kulturni relativizam.

• Kulturni utjecaji.

• Kultura i načini sjedenja?

Određenja kulture

Estetsko određenje:  Kultura kao humanističko usavršavanje i elitna umjetnička aktivnost (balet, opera...) Etnografsko određenje:  Kultura kao način života ljudi ili grupe (National Geographic) Simboličko određenje:  Kultura kao indikator sistema i oblika dijeljenih simbola

Kultura kao "visoka kultura"

Upućuje na najbolja, najvažnija ili najslavnija dostignuća ljudi ili civilizacije Estetski senzibilitet s obzirom na poimanje lijepog i umjetnosti Postojanje, iskustvo i poštovanje klasičnih estetskih formi Upućuje na distinktivnost ljudskog roda (sposobnost apstrakcije i ekspresije) Problemi:  Individualna dostignuća i kultura kao kolektivni  fenomen Elitizam (jazz kao primjer – socioekonomski i simbolički utjecaji)

Etnografsko određenje kulture

Kultura kao kompleksna cjelina (znanje, vjerovanja, umjetnost, moral, zakoni, običaji ...) Zaobilazi probleme etnocentrizma i elitizma Kultura kao središte ljudske egzistencije Problemi:   Preopširna Promiješanost s fenomenom društvene strukture Hrvatska i Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine svijeta :

Simboličko određenje – kultura kao sistem zajedničkih značenja

Simbolički sistemi – visokoorganizirani i formalizirani sistemi značenja Uključuje ponešto iz prethodnih određenja:  umjetnost kao simbolički fenomen (kombiniranje ekonomičnosti iskaza s bogatstvom ekspresije)  kultura kao dijeljeni fenomen Upućuje na ukotvljenost kulture u društvenom kontekstu

Kulturni sistemi

Sektori društva kao analitički idealni tipovi:   ekonomski sistem politički sistem  kulturni sistem Kulturni sistem društva.

– davanje smisla svijetu; realizacija nematerijalne i metafizičke strukture Simbolička podjela na sveto i profano:   sveto dobro, odvojeno od svakodnevnog života, respektira se i poštuje profano zlo i loše, kršenje svetog Vizualizacija dihotomije.

Načelne oznake kulture

Značajke zajedničke svim živim kulturama:       Preoblikovanost prirode tehničkim sredstvima u svrhu zadovoljavanja bioloških potreba Simboličko mišljenje Propisana pravila muškog i ženskog ponašanja Nagon za umjetničkim izrazom i estetska mjerila Predodžba o poretku o životu u grupi, vrijednosti i norme, uzajamna interakcija Odnos prema transcendenciji

Sadržaj kulture

Ideje Znanstvene istine Religijska vjerovanja Mitovi Legende Literatura Praznovjerja Aforizmi Poslovice Norme i vrijednosti Materijali (stvari) Narodni običaji Običaji Institucije Zakoni Ideologije Alati Naprave Strojevi Zdanja Ceste, mostovi Odjeća, namještaj Vozila Hrana, lijekovi Tehnologije

Sadržaj kulture

Ideje:     pisane i usmene djeluju na život zajednice kriteriji istinitosti kriterij prihvaćenosti Norme i vrijednosti:    integrativna i funkcija društvene kontrole vrijednosti kao općeniti orjentiri ponašanja norme – očekivana ponašanja  sistemi sankcija Materijali (stvari):   izraz racionalnog uvida u potrebe i načine upotrebe učenje kao podloga za razvoj – akumulacija znanja  razvoj tehnologije u svrhu preoblikovanja

Društvena stratifikacija

Poseban oblik društvene nejednakosti

Kriteriji (i područja) nejednakosti:    bogatstvo moć prestiž (ugled) Društvena stratifikacija    postojanje uočljivih društvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge s obzirom na navedene kriterije, dakle isto što i ↨ hijerarhijski raspored društvenih grupa, ili ↨ postojanje društvenih slojeva (ekonomske klase, staleži, kaste)

Povijesni izrazi društvene stratifikacije

Stratifikacija – poput geoloških slojeva Zemlje. Društva – slojevi hijerarhije (najpovlašteniji na vrhu, najmanje povlašteni na dnu).

Četiri osnovna sustava  Ropstvo – ekstremni oblik, pojedinci posjeduju druge.

   Kasta – ugled proizlazi iz predodžbi o ritualnoj čistoći.

Staleži – slojevi s različitim obvezama i pravima jednih prema drugima.

Klase – određene ekonomskim resusrsima.

Društvene klase

Vlasništvo nad bogatstvom i zanimanje – temelj klasnih razlika.

    nisu ustanovljene pravnim ili vjerskim odredbama (npr., na planu nasljeđivanja), međusobne granice propusne (npr., brak).

djelomično stečena (društvena pokretljivost).

ekonomske razlike presudne (kontrola i posjedovanje materijalnih resursa).

klasni sustavi depersonalizirani (razlike u plaćama i radnim uvjetima).

Klasni, kastinski, staleški sustavi ...

Subkultura sloja

Tendencija članova svakog sloja da razvije određene norme, stavove i vrijednosti koji su im svojstveni kao društvenoj grupi ...

U industrijskim društvima – subkulture radničke i srednje klase W. Miller – aspekti socijalizacije u radničkoj i srednjoj klasi: Srednja klasa Ambicija Etika individualne odgovornosti Njegovanje vještina i kvalifikacija Asketizam Racionalnost i planiranje Ponašanje i maniri Kontrola fizičke agresije Konstruktivno provođenje slobodnog vremena Poštovanje vlasništva Radnička klasa Frka Čvrstina i žilavost Promućurnost Uzbuđenje Sudbina Autonomija

Društvena mobilnost

Proces modernizacije kao revolucija sve većih očekivanja. Pitanje životnih šansi i problem nejednakosti.

Mogućnost prelaza iz jednog sloja u drugi (otvorena i zatvorena društva)   unutargeneracijska mobilnost međugeneracijska mobilnost Društvena mobilnost – empirijsko pitanje (uključuje i kriterije izvan tipično klasnih - rasa, spol i sl).

Pitanje inteziteta društvene mobilnosti.

Promjene u strukturi zvanja – važnost dosezanja obrazovne razine ("kvantni skok u značaju svjedodžbe i diplome") ... uloga obitelji.

Promjene u karakteru srednje klase – rast zanimanja na planu "proizvodnje" i distribucije simboličkog znanja.

Funkcionalistička perspektiva

naglasak na funkcijama društvene stratifikacije Talcot Parsons:    red, stabilnost i suradnja temelje se na vrijednosnom konsenzusu sustavi stratifikacije izvedeni su iz zajedničkih vrijednosti neizbježna i funkcionalna Pitanje vrijednosti i vrijednosnog konsenzusa

Funkcionalistička perspektiva

Kingsley Davis i Wilbert Moore    društvena stratifikacija kao učinkovita raspodjela uloga i izvedbi glavna funkcija d.s. – spojiti najsposobnije s funkcionalno najvažnijim položajima koji su položaji funkcionalno najvažniji (jedinstvenost i neovisnost položaja) Melvin Tumin – kritika:     jesu li samo najbolje nagrađeni položaji uistinu i najvažniji?

zanemaren utjecaj moći na nejednaku raspodjelu nagrada pitanje talenta u društvu kako vrednovati školovanje?

Nova desnica

konceptualni izvori u liberalizmu XIX stoljeća Peter Saunders - tipovi jednakosti:   formalna ili pravna jednakost šansi  jednakost ishoda

Marksizam

d.s. razdvaja, a ne integrira društvo mehanizam kojim jedni iskorištavaju druge pretežno dihotomna koncepcija klasa – društvena skupina čiji članovi imaju isti odnos prema sredstvima za proizvodnju privatno vlasništvo i akumulacija viška dobara temelj za razvoj klasnih društava moć i nadgradnja – politička moć proizlazi iz ekonomske moći klasna borba – pokretačka snaga društvene promjene

Veberovska perspektiva

d.s. proizlazi iz borbe za oskudne resurse u društvu klase – u tržišnim privredama u kojima se pojedinci natječu za ekonomsku dobit klasna situacija kao tržišna situacija klase u kapitalizmu   vlasnička gornja klasa bijeli ovratnici bez vlasništva   sitni posjednici manualna radnička klasa statusna situacija – nejednaka distribucija društvene časti

Spol i rod

Uvodne naznake – žene, obrazovanje, posao Sveučilište u Zagrebu - žene imaju bolje ocjene tijekom studija pa brže i u višem postotku od muškaraca dolaze do diplome.

Postotak žena među znanstvenicima – 43.

Na rukovodećim pozicijama u tvrtkama dominiraju muškarci.

Bivša rektorica Helena Jasna Mencer - u Hrvatskoj više visokoobrazovanih žena nego muškaraca ... gdje završavaju uspješne žene?

Akademik Vladimir Paar - Hrvatska ima vrhunske znanstvenice i znatno ih je više nego što se percipira u javnosti kojoj se muškarci agresivnije nameću. Upravo tu percepciju treba mijenjati.

Ekonomski institut iz Zagreba – istraživanje razlika u plaćama između žena i muškaraca:    25 posto zaposlenih žena ima više i visoko obrazovanje, nasuprot 16 posto muškaraca na složenim poslovima radi 34 posto žena i 25 posto muškaraca, a za svaku godinu radnog staža muškarci dobivaju 1,7 posto, dok žene dobivaju samo 0,8 posto veću plaću svaka godina školovanja, nakon završene srednje škole trebala bi donositi 10 posto veću plaću. U praksi muškarcima donosi 11 posto, a ženama 9 posto veća primanja

Rodna segregacija na poslu

• Žene dominiraju na poslovima koji se odnose na pružanje skrbi: EU Njegovateljstvo Kućanski poslovi Tajništvo Trgovina Srednjoškolski nastavnici Žene 89% 85% 80% 67% 57% SAD Pomoćno uredsko osoblje Medicinska njega Učiteljski kadar Žene 98% 93% 84% Izvor: Novosel, 2000.

Primjer: seksualno zlostavljanje žena na poslu Jeste li ikad bili u situaciji seksualnog uznemiravanja?  45% Da, redovito me seksualno uznemiravaju; ne ista osoba; nisam prijavila.

   14% Da, i prije i sad; jedna osoba; nisam prijavila.

17% Da, ali to mi se dogodilo jedanput ili dvaput u životu; nisam prijavila. 8% Da; prijavila sam.

 16% Ne, nije mi se to dogodilo (ili nisam prepoznala) Izvor: Shere Hite, 2004.

Društvo kao tradicionalno-patrijarhalni sklop

Uloge i statusi namijenjeni ženama:  ograničenost na rađanje djece     majka i supruga kućanski poslovi (kuhanje pranje, čišćenje...) briga za muškarce i podređenost njihovom autoritetu isključenost iz zanimanja s visokim statusom i pripadajućom moći Evidentno u gotovo svim društvima.

Slabo proučavani aspekti društva važni za žene.

Spol i rod

Spol razlike u tjelesnim oznakama (žene i muškarci):   vanjske i unutarnje genitalije gonade  hormoni i sekundarne spolne karakteristike Gornje razlike – na osnovu njih žene rađaju i doje, a muškarci su nešto jači i mišićaviji.

Mogu li tjelesne razlike biti odgovorne za ponašanje muškaraca i žena?

Ili za njihove različite uloge u društvu?

Rod pojam koji ima psihološke i kulturne konotacije (muški i ženski).

Pripadajuće konotacije mogu biti potpuno neovisne i biološkom spolu.

Rodne uloge

Presudnost utjecaja kulture.

Ann Oakley - socijalizacija i stvaranje rodnih uloga:  manipulacija dječijeg  samorazumijevanja usmjeravanje prema različitim sadržajima   upotreba verbalnih izraza različite aktivnosti Razlike u ponašanju se uče Problematičnost dihotomnih spolnih određenja

Spol i njegovo određivanje

Suzanne Kessler i Wendy McKenna kako ljudi odlučuju kojeg je roda druga osoba?

    sadržaj i način govora drugih javna fizička pojava informacije o svom prošlom životu faktor golog tijela Razlike kao osnova nejednakosti Ishod podređenom položaju žena u većini modernih industrijskih društava

Patrijarhat

Kate Millet: patrijarhat – dominantna ideologija naše kulture, njezin temeljni koncept moći.

Čimbenici postojanja patrijarhata:         uloga biologije ideološki faktori sociološki faktori – obitelj kao glavna institucija patrijarhata odnos između klase i podređenosti obrazovni faktori održavanje patrijarhata pomoću mitova i religije psihološki faktori (internalizacija uloge) fizička sila kao konačni izvor muške dominacije Emma Goldman: "Women need not always keep their mouths shut and their wombs open".

Rod i zaposlenje

Lošiji položaj na tržištu rada - pretpostavka održanja lošeg položaja u društvu.

Žene dominantne u području "djelomične zaposlenosti".

Tipovi segregacije na radu:  horizontalna segregacija  vertikalna segregacija Žene koncentrirane u najnižim slojevima profesionalne strukture.

Prepreke:     manje plaćene češće djelomično zaposlene koncentrirane u nižim slojevima profesionalnih hijerarhija poslovi nižeg statusa

Segmentacija

Brendan Burchel i Jill Ruberry – skupine radnika i radnica sa sličnim stavovima prema poslu i karijeri: Primarni segment (najbolji poslovi) Nepokretni (Žene) u silasku Mladi i mobilni Silaze sa tržišta rada 40% 31% 13% 12% 4% 78% muškarci 62% žene 96% žene 80% muškarci 80% muškarci

Test na kolokvijima podrazumijeva pitanja s predavanja i pitanja iz obavezne ispitne literature .